Već prije otvaranja birališta u 10:00 sati po GMT-u stvorili su se dugački redovi stotina birača. Neki su sobom ponijeli stolice kako bi mogli sjediti, drugi su nalijevali kavu iz termosica ili su čitali novine.
"Svi glasaju za slobodu, za budućnost naše djece i završetak svih mržnji", rekla je fizioterapeut Mercedes Arrieche dok je čekala na glasanje u bogatom istočnom predgrađu Caracasa.
Na nekim biralištima glasanje je odgođeno zbog tehničkih ili administrativnih problema, a birači su pokazivali nestrpljivost uzvicima "Želimo glasati !".
Vencuelanci se nadaju kako će referendum pomoći da se riješi dugotrajni i često nasilni politički sukob oko vladavine Chaveza, nacionalističkog populista koji je prvi put izabran za predsjednika 1998. No postoje bojazni da će, posebno ukoliko Chavez izgubi, doći do prosvjeda i nasilja. Prvi rezultati mogli bi biti objavljeni prije ponoći u nedjelju.
Birači mogu izabrati "Da" ili "Ne" na glasačkim "touch-screen" monitorima na pitanje treba li predsjednik biti opozvan s dužnosti ili nastaviti sadašnji mandat, do čijeg isteka ima još dvije godine. Uvjet za valjanost referenduma je odziv od 25 posto.
Među prvim glasačima na referendumu bio je i sam Chavez koji je za državnu televiziju izjavio kako je danas "sretan dan za venecuelansku demokraciju, ustav i narod".
I Chavez i njegovi protivnici predviđaju pobjedu na referendumu. Samo glasovanje i proces brojanja glasova pozorno se prate u cijelom svijetu, posebno u SAD, jer je Venecuela peti svjetski izvoznik nafte i glavni ospkrbljivač SAD-a.
Referendum je tražila oporba koja je u tu svrhu prikupila 2,4 milijuna potpisa. Oporba tvrdi da Chavez želi postati diktator nalik na svog prijatelja kubanskog predsjednika Fidela Castra. Optužuju ga da troši novac od izvoza nafte i da uklanja protivnike iz vlade i oružanih snaga.
Referendum u Venezueli zabrinjava svjetske naftaške krugove, već dosta pogođene rastom cijene sirove nafte preko 46 dolara po barelu, a posebice Sjedinjene Države koje dnevno uvoze 1,54 milijuna barela venezuelanske nafte.
Chavez je redovito ponavljao kako je njegova pobjeda "jedino jamstvo isporuke nafte SAD-u i drugim tržištima". Upozoravao je da bi u slučaju njegova poraza na referendumu, cijena nafte mogla porasti i do stotinu dolara.
Chavez, bivši padobranac koji je pokušao preuzeti vlast 1992. godine i pobijedio na izborima 1998., obećavši "revoluciju", novac je usmjeravao u zdravstvo, prehranu i stanogradnju. Većina od 25 milijunskog venezuelanskog stanovništva je siromašna unatoč izvozu nafte.