CAPE TOWN/ZAGREB
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul održao je u utorak u Cape Townu predavanje članovima Vanjskopolitičkog odbora Parlamenta Južnoafričke Republike, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova (MVP). Žužul, koji boravi u višednevnom službenom posjetu toj zemlji u povodu 14. konferencije Pokreta nesvrstanih u Durbanu, govorio je o novijoj hrvatskoj povijesti, skorom pridruživanju Europskoj uniji i perspektivama suradnje dviju zemalja. Podsjetio je da Hrvatska od 1992. godine ima status promatrača u Pokretu nesvrstanih, ocijenivši ulogu Pokreta aktualnom i potrebnom. Govoreći o turističkoj razmjeni i gospodarskoj suradnji dviju zemalja, Žužul je naveo da je broj turista iz Južnoafričke Republike u Hrvatskoj u stalnom porastu, te da se na području gospodarske suradnje velik dio južnoafričkog izvoza u Europu ostvaruje preko hrvatskih luka.
LJUBLJANA
Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u utorak da će predložiti osnutak povjerenstva slovenskih i hrvatskih pravnika i povjesničara koji bi se bavili odnosima dvaju naroda u razdoblju od 1918. do 1992. godine. "Tako bismo političku problematiku prenijeli na stručnu razinu", rekao je Rupel na konferenciji za novinare posvećenoj uglavnom slovenskim političkim temama uoči skorašnje kampanje za parlamentarne izbore koji će se održati 3. listopada. Rupel je u pogledu odnosa s Hrvatskom rekao da na njih treba gledati trijezno i naći načina kako ih smiriti. "Uvjeren sam da će našim odnosima koristiti da se nadvladaju dnevni interesi", ocijenio je Rupel.
MOSTAR
Puštanje na slobodu bosanskohercegovačkog Hrvata Ante Furundžije, nakon provedene dvije trećine od ukupno deset godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima, danas je u BiH izazvalo prve proturječne reakcije. HDZ BiH pozdravio je Furundžijin izlazak iz zatvora. "Očekujemo da će se Furundžija uključiti u normalne životne tokove nakon višegodišnjeg boravka u zatvoru", rekao je glasnogovornik HDZ BiH Pero Pavlović. Međutim, Društvo za ugrožene narode za BiH izrazilo je nezadovoljstvo današnjim Furundžijinim izlaskom iz zatvora. Predsjednica Društva Refika Memišević izjavila je kako se prijevremenim puštanjem na slobodu Furundžije, a nedavno i Tihomira Blaškića, haški sud izlaže opasnosti od gubitka vjerodostojnosti. Po riječima Refike Memišević, haški sud mora napraviti korekciju u radu jer prijevremenim puštanjem Furundžije i Blaškića nije zadovoljena pravda.
PRIŠTINA
Sigurnost, ispunjenje standarda koje je međunarodna zajednica odredila za Kosovo, suradnja između kosovskih i međunarodnih institucija, unutarnji dijalog, pitanje decentralizacije i gospodarski razvoj Kosova su prioriteti novog civilnog upravitelja UN-a na Kosovu Soren Jessen Petersena. Te prioritete Petersen je najavio na prvoj konferenciji za novinare održanoj u utorak u Prištini. Preciziranje statusa Kosova je prijeko potrebno za stabilnost u regiji, rekao je i dodao da će se definiranje statusa Kosova najvjerojatnije obaviti u jednom kratkom razdoblju.
TRIPOLI/SISI
Sudan je od libijskog vođe Moamera Gadafija zatražio da "osobno intervenira" i pomogne riješiti krizu u Darfuru, zapadnoj pokrajini pogođenoj građanskim ratom od veljače 2003., a Ujedinjeni narodi (UN) upozoravaju u utorak da stanovništvu, koje umire od ratnih stradanja i gladi prijeti i malarija. Od približno 1,2 miljiuna raseljenih i protjeranih iz Darfura, za što su odgovorne provladine arapske milicije Janjaweed, njih 200.000 je smješteno u susjednome Čadu. Od gladi i bolesti umire svakodnevno 1.000 ljudi, upozoravaju dužnosnici UN-a a nevoljama toj trentuačno najgoroj humanitarnoj katastrofi u svijetu pridodaju i epidemiju malarije. Vijeće sigurnosti UN-a dalo je Sudanu još dva tjedna da dokaže kako je poboljšalo sigurnosno stanje u Darfuru ili će se se suočiti sa sankcijama.
BAGDAD
Irački politički i vjerski čelnici odgodili su u utorak za jedan dan izbor privremene nacionalne skupštine jer se nisu uspjeli dogovoriti tko bi sve u nju trebao ući, rekli su dužnosnici. Predsjedavajući sastankom, Fuad Massum, rekao je da će neovisni i nevladini delegati svoje kandidate predložiti u srijedu nakon što su popis koji im je on predložio odbacili kao izbor proameričke privremene vlade. Trodnevni sastanak okupio je više od 1.300 delegata iz cijele zemlje, a trebao je završiti u utorak. Privremena nacionalna skupština od stotinu članova nagledat će rad privremene vlade i pripremati teren za izbore u siječnju iduće godine. Moći će dvotrećinskom većinom uložiti veto na zakone, odobrit će proračun za 2005., te imenovati novog premijera ili predsjednika u slučaju da oni podnesu ostavku ili umru na dužnosti.
VATIKAN
Vatikan je u utorak potvrdio spremnost da mirovno posreduje u Iraku, uz uvjet da to istinski žele strane u sukobu, rekao je glasnogovornik Svete Stolice. "Sveta Stolica je u svakom pogledu spremna pomoći stranama da razgovaraju uz uvjet da su strane istinski spremne rješavati sukob mirnim putem", rekao je otac Ciro Benedettini, pomoćnik glasnogovornikaVatikana. Vatikanski državni tajnik kardinal Angelo Sodano u ponedjeljak je najavio spremnost pape Ivana Pavla II. za mirovno posredovanje u iračkom svetom šijitskom gradu Najafu kako bi se ondje obustavili sukobi.
SARAJEVO
Odluka o slanju pirotehničara iz Bosne i Hercegovine u Irak neće biti promijenjena jer nema nijedne nove činjenice koja bi tražila njezino preispitivanje a sudjelovanjem u iračkoj misiji BiH može samo ojačati svoje odnose i savezništvo s NATO-om i Sjedinjenim Državama, priopćeno je u utorak iz službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH. Dio sarajevskih medija u protelih je desetak dana dao snažnu potporu kampanji minorne oporbene stranke Socijldemokratske unije (SDU) koja je inicirala potpisivanje peticije protiv slanja pirotehničara u Irak.
LONDON
Velika Britanija optužila je u utorak osmoricu muškaraca za planiranje ubojstava i za terorizam, dva tjedna nakon što ih je uhitila u operaciji provedenoj slijedom upozorenja primljenih iz Sjedinjenih Država te nakon uhićenja obavljenih u Pakistanu. Deveti uhićeni muškarac optužen je za posjedovanje oružja, stoji u policijskoj izjavi objavljenoj u utorak. Četvoricu u skupini uhićenih prije dva tjedna britanske su nadležne vlasti pustile na slobodu ili optužile za djela koja nisu vezani za terorizam. Britanija je malo otkrivala javnosti o muškarcima uhićenima u toj skupini, no američki su dužnosnici objavili da je barem jedan od njih osoba visoko pozicionirana u terorističkoj mreži Osame bin Ladena.
MILANO
Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da se njegova zemlja protivi da Njemačka dobije stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. Frattini je dnevnome listu Corriere della Sera rekao da bi taj potez bio suprotan reformi Svjetske organizacije. Pet zemalja - Sjedinjene Države, Kina, Francuska, Rusija i Velika Britanija, stalne su članice Vijeća s pravom veta. Ostalih deset mjesta se rotira među 191 članicom UN-a.
BERLIN/HAMBURG
Marokanac Mounir el Motassadeq, protiv kojeg se pred sudom u Hamburgu vodi ponovljeni proces zbog sumnje da je sudjelovao u pripremi terorističkih napada, bio je aktivni član islamske terorističke skupine koja je 11. rujna 2001., izvela napade na SAD, pokazala je izjava zaštićenog svjedoka u utorak u Hamburgu. Kako proizlazi iz iskaza svjedoka N., Motassadeq je pripadao užem krugu suradnika Mohameda Atte, predvodnika skupine i pilota zrakoplova koji je udario u World Trade Center. Motassadeqa je 2003., isti sud već bio osudio na 15 godina zatvora ali je viši sud zbog propusta u ispitivanju svjedoka naložio reviziju procesa.
PARIZ
Gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili zatražio je u utorak slanje međunarodnih mirovnih snaga u Južnu Osetiju te osudio "neke elemente u ruskoj vladi" za jačanje napetosti u toj odmetnutoj gruzijskoj pokrajini. Do zaoštravanja odnosa i povećanja napetosti u Južnoj Osetiji došlo je posljednjih nekoliko mjeseci, otkako Gruzija pokušava povratiti nadzor nad tom pokrajinom čije se vodstvo protivi. Prošloga su tjedna u pojedinačnim incidentima ubijena četiri gruzijska vojnika.
ZAGREB/WASHINGTON
Stanovništvo Europe do 2050. moglo bi se smanjiti za 8 posto u odnosu na ovu godinu, odnosno za 668 milijuna stanovnika, dok će u Sjedinjenim Državama broj stanovnika u istom razdoblju porasti za 43 posto ili 419,9 milijuna, objavio je u utorak američki istraživački institut. "Gotovo 99 posto povećanja stanovništva u svijetu događa se u siromašnim zemljama, dok se njihov broj smanjuje u bogatim zemljama. Među glavnim industrijaliziranim zemljama, jedino Sjedinjene Države bilježe velik porast stanovništva", ističe Referentni ured za stanovništvo (PRB) iz Washingtona u ovogodišnjem izvješću o svjetskom stanovništvu. Među europskim zemljama povećanje stanovništva do 2050. trebale bi bilježiti Francuska, Velika Britanija te Belgija, dok se smanjenje broja stanovnika očekuje u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu. Najveći pad broja stanovnika očekuje se u zemljama istočne i središnje Europe, a osobito pogođene bit će Mađarska (-25 posto), Bugarska (-38 posto), Rumunjska (-27 posto) i Poljska (-15 posto). Hrvatska će do 2050. imati 14 posto manje stanovnika, odnosno 3,8 milijuna (u odnosu na sadašnjih 4,4 milijuna). Do 2050. godine stanovništvo u industrijaliziranim zemljama porasti će za 4 posto, dok će u zemljama u razvoju ono rasti za čak 55 posto, navodi se u izvješću.