Pokazuju to podatci potrošačkog testa kojeg su krajem drugog tromjesečja ove godine proveli Centar za istraživanje konjukture Privrednog vjesnika u suradnju s GfK Zagreb, a rezultate objavio Privredni vjesnik u svom ovotjednom broju.
Potrošački test proveden je na panelu od 620 kućanstava, u njemu je aktivno sudjelovalo 600 kućanstava.
Na temelju rezultata testa analitičari zaključuju da se pogoršava predviđanje općeg gospodarskog stanja u idućih godinu dana, pri čemu je prisutan rast neizvjesnosti u procjenama, što se vidi u rastu postotka odgovora "ne znam".
Tako na pitanje kako će se opće gospodarsko stanje u Hrvatskoj mijenjati tijekom idućih 12 mjeseci, najveći dio kućanstava odgovara da će stanje ostati isto - 31,7 posto (u prvom tromjesečju 31,2 posto).
Više potrošača procjenjuje i da će stanje biti mnogo gore - 9,7 posto (u prvom tromjesečju 8,3 posto), a raste i postotak odgovora "ne znam", sa 22,3 posto u prvom na 23,5 posto u drugom tromjesečju.
Nasuprot tome smanjuje se broj potrošača koji procjenjuje da bi stanje moglo biti malo bolje (sa 15,2 posto na 13,8 posto), ili malo gore (sa 22,5 na 20,8 posto).
Iako hrvatski potrošači sadašnje financijsko stanje svojih kućanstava ocjenjuju nešto boljim nego na kraju prvog tromjesečja (porastao je broj onih koji ga ocjenjuju znatno boljim, sa 0,7 na 1,5 posto i malo boljim, sa 11,7 na 12,8 posto), u idućih godinu dana očekuju pogoršanje.
Naime, iako gotovo polovica, točnije 48 posto testiranih kućanstva i dalje procjenjuje da bi im financijsko stanje moglo ostati isto, povećava se broj onih koji smatraju da će se to stanje pogoršati.
Tako 17,2 posto (prije 16,8 posto) očekuje malo pogoršanje, a 8,7 posto (prije 6,8 posto) očekuje da znatno slabije financijsko stanje svojih kućanstva u idućih godinu dana.
Potrošači također procjenjuju da će se nezaposlenost u Hrvatskoj u idućih godinu dana zadržati na sadašnjoj razini (42,8 posto), a glavnina ne vjeruje da će u tom razdoblju išta moći uštedjeti - prilično nevjerojatnim to drži 34,3 posto kućanstava (u prvom polugodištu 40,2 posto), a veoma nevjerojatnim 45,5 posto njih (u prvom polugodištu 41,8 posto).
Provođenje i obrada testa vrše se prema harmoniziranoj metodologiji EU, a na temelju odgovora na pitanja o općoj gospodarskoj slici, procjenama financijskog stanja kućanstava, kretanja nezaposlenosti i mogućnostima štednje u idućih godinu dana procjenjuje se i kompozitni pokazatelj - Pokazatelj povjerenja potrošača.
Analitičari napominju da se taj pokazatelj i u posljednjem testu blago pogoršava, sa minus 22,5 u prvom polugodištu, na minus 23,3 u drugom polugodištu ove godine.
Napominju pritom da se potrošačka klima znatno popravila u Zagrebu i okolici (sa minus 20,9 u prvom na minus 18,6 u drugom polugodištu), donekle u Slavoniji (sa minus 24,2 na minus 22,8).
Vrijednost Pokazatelja povjerenja potrošača blago se pak pogoršala u središnjoj Hrvatskoj i Dalmaciji, a najviše u sjevernoj Hrvatskoj (sa minus 23,1 u prvom na minus 28,5 u drugom polugodištu).