Podaci su to iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke (HNB), izrađeni temeljem podataka iz MMF-ovog travanjskog izdanja statističke publikacije "International Financial Statistics".
Prema tim podacima, Hrvatska u usporedbi s Bugarskom, Češkom, Mađarskom, Poljskom, Rumunjskom, Slovačkom i Slovenijom od 2002. godine bilježi najveći omjer BDP-a i kredita banaka nefinancijskom i privatnom sektoru.
Primjerice, krediti nefinancijskom sektoru u Rumunjskoj su prošle godine iznosili samo 12,5 posto BDP-a, u Bugarskoj 32,6 posto, u Poljskoj 37,8 posto BDP-a, a u Sloveniji 53,3 posto. Istodobno su krediti privatnom sektoru u Rumunjskoj iznosili 9,5 posto BDP-a, u Bugarskoj 25,8 posto, u Poljskoj 26,9 posto, a u Češkoj 32,5 posto.
Iako su i pokazatelji zaduženosti hrvatskog stanovništva kod domaćih banaka veći u odnosu na ostale zemlje regije, u HNB-u ističu kako bi bilo pogrešno odmah zaključiti da je u Hrvatskoj, a posebice u sektoru stanovništva, zaduženost visoka ili čak previsoka.
Pojašnjavaju kako visok omjer BDP-a i bankarskih kredita nefinancijskom i privatnom sektoru više upućuje na visoki stupanj razvijenosti hrvatskog bankovnog sustava u odnosu na sustave zemalja s kojima se uspoređuje u ovoj analizi.
Ipak, dodaju, uzevši u obzir da se, za razliku od poduzeća i države, stanovništvo uglavnom financira kreditima domaćih banaka, opisana kretanja vrlo jasno upućuju na relativno znatno veću zaduženost stanovništva u Hrvatskoj.
Također, u HNB-ovom se Biltenu uspoređuje i inozemna zaduženost Hrvatske te zemalja u regiji. Pokazatelji ukupne zaduženosti domaćih sektora upućuju da zaduženost u Hrvatskoj ipak nije tako velik problem.
Tako je primjerice, prema podacima Europske središnje banke (ECB), od 2001. do 2003. godine omjer ukupnog duga nefinancijskog sektora i BDP-a za područje Europske monetarne unije (EMU) iznosio između 60 i 65 posto, a u Hrvatskoj između 45 i 50 posto. Omjer ukupnog duga stanovništva i BDP-a istodobno je na području EMU porastao s 45 na 53 posto, dok je u Hrvatskoj povećan sa 13 na 30 posto.
Temeljem tih i sličnih usporedbi, u HNB-u zaključuju kako ukupna zaduženost hrvatskog nefinancijskog sektora kod domaćih banaka i u inozemstvu nije zabrinjavajuća, ali upućuje na relativno veći kreditni potencijal hrvatskog bankovnog sektora u odnosu na usporedive zemlje.
U odnosu na razvijene europske zemlje, članice EMU-a, tri glavna hrvatska nefinancijska sektora - stanovništvo, poduzeća i država, imaju još prostora za povećanje omjera svoje zaduženosti i svojih prihoda. To se posebice odnosi na sektor stanovništva, koji se u odnosu na usporedive zemlje čini najzaduženijim hrvatskim sektorom, zaključuju u HNB-u.