Nakon tih riječi Armstrong je iskoračio iz mjesečevog modula "Orao" i postao prvi čovjek koji je prohodao Mjesecom. Potom mu se pridružio drugi član posade Apolla 11 Buzz Aldrin.
Astronauti Armstrong i drugi članovi posade njegova svemirskog broda Apollo 11, Aldrin i Michael Collins okupili su se u Washingtonu gdje će sudjelovati u svečanom obilježavanju 20. srpnja 1969. prvog slijetanja čovjeka na površinu Mjeseca.
Armstrong i drugi astronauti američkih misija Apollo, Mercury i Gemini bit će na svečanosti u Smithsonian zračnom i svemirskom muzeju slavljeni kao "veleposlanici istraživanja" i postati počasni skrbnici kamenja donesenog s Mjeseca koje će biti izloženo u američkim muzejima i obrazovnim institucijama.
Američko slijetanje na Mjesec, najslavniji poduhvat istraživanja svemira 20. stoljeća, označilo je vrhunac svemirske utrke Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. Prvi Armstrongovi koraci po Mjesecu bili su konačni rezultat ranije odluke predsjednika Johna Kennedyja da pohod na Mjesec bude jedan od najvažnijih ciljeva SAD u natjecanju sa Sovjetskim Savezom.
Danas, 35 godina poslije, američki robot-vozilo istražuje Mars, ruski i američki astronauti žive na Međunarodnoj svemirskoj stanici u orbiti Zemlje, a brod Cassini kreće se u orbiti Saturna.
Misija Apollo dokazala je da američka svemirska agencija NASA može poslati čovjeka na Mjesec i sigurno ga vratiti na Zemlju.
Sada NASA ponovno planira povratak na Mjesec, ali ovaj put misije se neće sastojati samo u zabadanju zastavica i prikupljanju kamenja.
Mjesec će poslužiti kao tlo za daljne ljudske ekspedicije na Mars, asteroide i druga odredišta u Sunčevom sustavu.
Predsjednik Bush je početkom godine postavio za cilj povratak Amerikanaca na Mjesec do 2020. Prema Bushovom planu robotska svemirska sonda bi mogla otići na Mjesec do 2008., a predložio je razvijanje novog svemirskog broda koji će odnijeti američke astronaute na Mjesec gdje će uspostaviti bazu koja će poslužiti kao odskočna daska za letove na Mars i dalje od njega.
NASA će prije takvih poduhvata morati riješiti niz tehničkih problema nakon što je svoje svemirske rakete s ljudskom posadom prizemljila pošto se shuttle Columbia raspao iznad Teksasa u ožujku 2003. Morat će riješiti i problem ograničenih financijskih sredstava dok nastoji obnoviti svemirske letove s ljudskom posadom i planira povratak Amerikanaca na Mjesec.
Odbor za sredstva Zastupničkog doma američkog Kongresa odlučio je NASA-i za sljedeću godinu doznačiti 15,1 milijardu dolara što je 229 milijun dolara manje nego za ovu godinu i 1,1 milijardu manje nego što je tražio predsjednik Bush. Ipak, odobreno je 4,3 milijarde dolara za program svemirske rakete i 691 milijun dolara za program istraživanja Marsa kako je Bush predložio.
Većina Amerikanaca podržava Bushove svemirske ambicije. Istraživanje javnoga mišljenja Gallupa pokazalo je da njih 68 posto podupire programe za povratak astronauta na Mjesec kao i putovanje na Mars. Sličan broj, njih 63 posto, međutim, smatra da bi NASA-in proračun trebao ostati jednak ili se malo povećati.