FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠPANJOLAC BORRELL NOVI PREDSJEDNIK EUROPSKOG PARLAMENTA?

BRUXELLES/ZAGREB, 6. srpnja 2004. (Hina) - Stranka europskihsocijalista (PES) izabrala je u utorak Španjolca Josepa Borrella zasvog kandidata za predsjednika Europskog parlamenta.
BRUXELLES/ZAGREB, 6. srpnja 2004. (Hina) - Stranka europskih socijalista (PES) izabrala je u utorak Španjolca Josepa Borrella za svog kandidata za predsjednika Europskog parlamenta.

Ostane li, kako se očekuje, na snazi tradicionalni dogovor između socijalista i narodnjaka iz Europske pučke stranke (EPP), Borrell bi ovoga mjeseca mogao naslijediti Pata Coxa na mjestu predsjednika Europskog parlamenta. Na polovici mandata Parlamenta, socijalista bi na mjestu predsjednika zamijenio narodnjak, po svemu sudeći Hans-Gert Poettering, šef parlamentarne frakcije EPP-a u Europskom parlamentu.

Bivši ministar u vladi Felipea Gonzaleza, 57-godišnji Borrell dobio je 117 glasova socijalističkih zastupnika u Europskom parlamentu, dok je njegov protukandidat, britanski laburist Terence Wynn osvojio 66 glasova.

Druga dvojica kandidata, Austrijanac Hannes Swoboda i Slovenac Borut Pahor povukli su uoči samog glasovanja svoje kandiduture kada je postalo jasno da nemaju nikakvih izgleda.

Europski socijalisti u ponedjeljak su izabrali Nijemca Martina Schulza za šefa svoga zastupničkog kluba. Schulz je široj javnosti postao poznat u ljeto prošle godine, nakon skandala koji je izazvao talijanski premijer Silvio Berlusconi. Berlusconi je prilikom preuzimanja talijanskog predsjedništva EU-a izvrijeđao Schulza usporedivši ga s čuvarem nacističkih logora.

Europski parlament održat će konstituirajuću sjednicu 20. srpnja u Strasbourgu, kada će glasovati o predsjedniku i potpredsjedniku, te predsjednicima i potpredsjednicima parlamentarnih odbora.

Novi saziv Europskog parlamenta izabran je na izborima održanim u svih 25 zemalja članica između 10. i 13. lipnja. U novom sazivu parlamenta, žene su neznatno manje zastupljene nego u prethodnom sazivu. Sada ih ima 30 posto, a u prethodnom sazivu bilo ih je 31,3 posto. Švedska je jedina zemlja koja je u Europski parlament dala više žena nego muškaraca - 11 od ukupno 19 zastupnika. Malta i Cipar za svoje zastupnike u Europarlamentu izabrali su samo muškarce.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙