Veliki kaos nastao iz bivše Jugoslavije ipak se polako pretvara u stabilnu strukturu koja je u stanju ostvarivati napredak, piše washingtonski dvotjednik Insight on the News i ističe da je Slovenija postala punopravna članica EU-a i NATO-a, dok je "Hrvatska, koja je mnogo više bila uključena u ratove, sada službeno postala kandidat za članstvo u EU-u".
U Hrvatskoj turizam doživljava procvat, a država je surađivala sa UN-ovim sudom za ratne zločine tako da ima pristup zapadnjačkoj pomoći i međunarodnim zajmovima MMF-a i Europske banke za razvoj, piše list i napominje da su ti fondovi najjača poluga u rukama EU-a i NATO-a u pritisku na balkanske države da svoju novu demokratsku vjerodostojnost pokažu izručenjem osumnjičenika sudu za ratne zločine.
Bosna i Hercegovina polako ostvaruje napredak, ocjenjuje list a obećavajućim drži uvjerenje novog predsjednika Srbije Borisa Tadića da bi Srbija pregovore o članstvu u EU-u početi za dvije godine. "Ako je Tadić u pravu, uz sadašnji napredak Rumunjske, Bugarske i Hrvatske kroz razna predsoblja EU-a, cijeli bi se Balkan sigurno mogao dovesti u EU-ov veliki klub blagostanja a vjerojatno i pod kišobran NATO-a. To bi neriješenim ostavilo samo Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Kosovo, ali s najsnažnijim poticajem da učine sve što EU, NATO i međunarodna zajednica traže da bi se pridružili procesu", stoji u članku.
Međutim, upozorava list, treba uzeti i obzir da se EU nedavno proširio na deset novih članica što je prosječni dohodak po stanovniku u Uniji smanjilo za 4000 dolara, a priključivanje svih balkanskih zemalja i Turske taj bi se dohodak spustio za još 5000 dolara. Spremnost bogatih poreznih obveznika uz EU-a da nastave financirati procese širenje na mnogo siromašnije i manje kršćanske zemlje već dolazi do granice, napominje Insight on the News.
"Balkan je bio europska glavobolja otkako je Otomansko carstvo počelo svoje dugo povlačenje dvadesetih godina 19. stoljeća, ostavljajući mnoge otoke muslimanske vjere. Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovine su muslimanske, ali su dovoljno male zemlje da bi se njima moglo upravljati. Turska, međutim, s njenom visokom stopom prirodnog prirasta, bila bi najmnogoljudnija zemlja EU-a ako bi mu se pridružila. Tako da ono što bi EU i NATO ubrzo mogli slaviti kao svoj veliki zajednički uspjeh u uspostavi mira i stabilizaciji Balkana nakon dugih jugoslavenskih ratova može zapravo otvoriti put mnogo dubljoj krizi povezanoj s pitanjem odnosa kršćanske Europe s njenim islamskim susjedima", zaključuje list.