Kleine Zeitung/Graz - Štajerska nudi susjedima smještaj u svom zastupništvu u Bruxellesu
Predstavništvo austrijske savezne zemlje Štajerske u Bruxellesu uselit će u novu zgradu a nudi smještaj i predstavništvima slovenskih, zapadnomađarskih i hrvatskih regija i gradova, piše Kleine Zeitung iz Graza.
Riječ je o "kvalitativno novom koraku na putu od pojedinačnog zastupništva do predstavništva 'regije budućnosti' u Bruxellesu", prenosi list riječi Ludwiga Radera, povjerenika Štajerske u EU-u.
Voditeljica projekta "regije budućnosti" jest predsjednica austrijske savezne pokrajine Štajerske Waltraud Klasnic a njegov je cilj pokretanje zajedničkih inicijativa među susjedima radi poboljšanje perspektiva tog dijela Europe, podsjeća KZ.
Selidba štajerskog predstavništva u novi objekt označava neuspjeh zamisli o uspostavi zajedničkog zastupništva Štajerske i Koruške u Bruxellesu, zaključuje list iz Graza, objašnjavajući da je taj neuspjeh imao i političke razloge budući da je koruški poglavar Joerg Haider želio biti motor spomenutog nadregionalnog partnerstva.
Po Haiderovoj su zamisli predstavništva Štajerske i Koruške trebala useliti u bruxellesko zastupništvo talijanske regije Furlanije-Julije-Venecije dok su se Slovenci, Mađari i Hrvati trebali naknadno priključiti tom projektu.
Štajerska je odustala od te zamisli ali Koruška ustraje na njoj pa dvije austrijske savezne zemlje kreću svaka svojim putem, zaključuje Kleine Zeitung.
ANSA/Rim - "Unicredito" priželjkuje skori ulazak TUrske i Hrvatske u EU
"S naklonošću gledamo na ulazak Turske u Europske uniju, ali taj proces želimo i Hrvatskoj 2007. godine", istaknuo je izvršni direktor talijanske bankarske grupe Unicredito Alessandro Profumo na skupu Euro-Mediterraneo u Milanu, prenosi talijanska agencija ANSA.
"Mi Talijani imamo veliku sposobnost prihvaćanja različitosti i kultura drugačijih od naše, veću no druge zemlje zapadne Europe, te i radi toga Sredozemlje za nas predstavlja veliku priliku", rekao je Profumo na skupu u Milanu podsjetivši i na nazočnost njegove bankarske grupe u Turskoj, Maroku, Tunisu i veliku pozornost koju je ta grupa posvetila istočnoj Europi, prenosi agencija.
ISN/Zuerich - Zemlje Jadranske povelje u Istanbulu ipak dobile razlog za optimizam
Premda je pozornost medija na prošlotjednom summitu NATO-a u Istanbulu bile usmjerena na prepirke oko Iraka i pozive afganistanskog predsjednika za pomoć i pitanje vezana uz druge regije nalazile su se visoko na dnevnom redu summita, ističe se u analizi koju na svom portalu objavljuje švicarski International Relations and Security Network (ISN) Centra za studije sigurnosti u Zuerichu.
Na summitu u Istanbulu nije bilo predviđeno da se upute pozivi za pridruživanje NATO-u, no Albanija, Hrvatska i Makedonija, mogu imati razloga za optimizam jer im je poručeno da će u sljedećih nekoliko godina postati članice, ističe analitičar ISN-a i dodaje da su se Bosna i Srbija, gdje se još čeka napredak u rješavanju pitanja ratnih zločinaca, kući vratile razočarane.
NATO je u Istanbulu ohrabrio Albaniju, Hrvatsku i Makedoniju da nastave s reformama potrebnim kako bi ostvarile uvjete za članstvo, Srbija i Crna Gora, iako pohvaljena za napredak u reformama i suradnji sa susjedima, prošla je mnogo lošije jer ju se oštro podsjetilo na važnost suradnje s UN-ovim sudom za ratne zločine u Haagu, dok je, najvećim dijelom radi toga što vlasti bosanskih Srba nisu predale Radovana Karadžića, odbijena želja Bosne i Hercegovine da se pridruži Partnerstvu za mir napominje se u analizi.
Dnevnik/Ljubljana - Slovenski "sindikalni turizam" u Hrvatskoj na izdisaju?
Od nekadašnjih 35.000 ležaja u 360 odmarališta što su ih slovenska poduzeća imala u Istri i Dalmaciji malo je toga ostalo - ti se kapaciteti sve više koriste na komercijalnoj osnovi dok se - nekada popularan - "sindikalni turizam" gasi, konstatira ljubljanski "Dnevnik".
Nekada je na moru ljetovalo pedeset posto Slovenaca da bi se taj postotak u međuvremenu smanjio na samo 30 posto, naglašava ljubljanski list, tumačeći tu pojavu činjenicom da država nije bila zainteresirana za objedinjavanje odmarališnih kapaciteta u Hrvatskoj u vrijeme kad se i u Sloveniji sve privatiziralo", tvrdi za "Dnevnik" Metod Zalar iz Saveza slobodnih sindikata (ZSSS).
U Sloveniji uzrok smanjivanja sindikalnih kapaciteta na hrvatskom Jadranu vide i u problemima registracije turističke djelatnosti, prenosi ljubljanski list, navodeći objašnjenje Romana Cveka, direktora opatijske tvrtke Rona Trade koja ima ugovore o najmu nekadašnjih sindikalnih odmarališta 170 slovenskih poduzeća, da su se "sindikalna odmarališta u Hrvatskoj 2000. godine morala registrirati kao ugostiteljsko-turistička poduzeća, izjednačena sa svim ostalim turističkim kapacitetima".
U međuvremenu su slovenska sindikalna odmarališta postala nelojalna konkurencija turističkoj ponudi u Hrvatskoj jer nisu plaćala državi nikakva davanja pa su neka od njih zatvorena, tumači list, navodeći pritom primjer ljetovališta Slovenske obrtničke komore i Slovenske radio-televizije.
Il Messaggero/Rim - Opasnosti koje prijete talijanskim turistima u Hrvatskoj
Na internet stranicama koje je pripremilo talijansko ministarstvo vanjskih poslova u suradnji s talijanskim auto-klubom talijanske turiste se upozorava se na opasnosti u zemljama u koje namjeravaju putovati, piše rimski Il Messaggero i primjećuje kako se među državama za koje je poznato da mogu biti opasne za putovanje nalaze i države "u koje većina ljudi ne sumnja, poput Hrvatske, Tunisa, Venecuele, Turske, Brazila i Tajlanda".
Stranice ministarstva vanjskih poslova i talijanskog auto-kluba neka su vrsta "enciklopedije" svega što bi neki Talijan trebao znati o zemlji u koju namjerava putovati, piše list.
Države u kojima postoje opasnosti za posjetitelje podijeljene su u tri skupine, objašnjava list i navodi su u prvoj skupini države u koje nikako ne bi trebalo putovati, u drugoj one u koje bi trebalo putovati samo radi potreba posla, a treću skupinu čine zemlje u kojima treba obratiti poseban oprez na određene opasnosti.
U trećoj skupini, koju čini 15 zemalja, "posebno u oči upadaju Brazil i Hrvatska", primjećuje list objašnjavajući kako u Brazilu i Hrvatskoj "opasnost prijeti od domaćeg kriminaliteta, bandi koje napadaju i na plažama i na cestama". Ministarstvo i auto-klub upozorava da na cestama u Hrvatskoj dolazi do razbojstava, a kriminalci djeluju tako da se pretvaraju da im je potrebna pomoć na cesti. Na stranici se skreće pozornost i na odredbu o minimalnoj količini novca koju turisti moraju imati pri ulasku o Hrvatsku.
Najveći broj Talijana na stranicama ministarstva tražio je informacije o Egiptu, iza kojeg na listi posjećenosti slijede Španjolska, Sjedinjene Države, Mexico i Hrvatska, bilježi list.
Reuters/London - Gradnja auto-cesta ugrožava eko-sustav rijeke Drave
Nastojanja Hrvatske da izgradi mrežu auto-cesta ozbiljno ugrožavaju eko-sustav rijeke Drava, stanište desetaka zaštićenih vrsta biljaka i životinja, upozorava agencija Reuters.
Iskopavanje šljunka radi regulacije riječnog toka preobrazilo je veliki dio zaštićenog krajolika uz rijeku Dravu u niz blatnjavih jezerca, što je izazvalo žestoke prosvjede ekoloških aktivista u Hrvatskoj i Mađarskoj a nepovoljno utječe i na ambicije Hrvatske da pristupi EU-u, ističe agencija, podsjećajući da upozorenje Bruxellesa Zagrebu da poboljša zaštitu okoliša.
Hrvatska bi trebala učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi zaštitila rijeku Dravu "jer ekonomska vrijednost prirode daleko nadilazi jednokratnu eksploataciju šljunka", ističe u razgovoru za Reuters David Reeder, međunarodni koordinator WWF-a za rijeku Dravu.
Hrvatska još nije obvezna poštivati propise EU-a vezane za okoliš "ali bi bio dobar znak kada bi to ipak činila", naglašava Reeder.
"Dok Europa izdvaja novac kako bi revitalizirala rijeke koje je uništila prije 30 godina, mi činimo upravo suprotno", ističe u razgovoru za agenciju Dora Radosavljević iz Dravske lige.
Uprava za zaštitu prirode pri hrvatskom ministarstvu kulture tumači u izjavi za Reuters da se šljunak iskopava "radi čišćenja riječnog korita i regulacije riječnog toka a dio njega prodaje se i koristi za izgradnju cesta".
Osim toga, velika područja uz Dravu nisu zaštićena zakonom pa terenske inspekcije ne mogu poduzimati učinkovite mjere protiv kopanja šljunka, prenosi agencija navode iz priopćenja uprave za zaštitu prirode pri hrvatskom ministarstvu kulture.
Večernji list/izdanje za BiH - Jelavić tvrdi da se sudi Tuđmanovoj politici
Bivši član Predsjedništva BiH i bivši predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, koji se zbog sumnji u sudjelovanju u nezakonitom poslovanju Hercegovačke banke nalazi već 5,5 mjeseci u pritvoru u zatvoru Kula kod Sarajeva, izjavio je kako se u njegovom slučaju radi o procesuiranju "i hrvatskoj politici", odnosno, kako se izrazio, Tuđmanovoj politici radi pacificiranja Hrvata u BiH na dulje razdoblje.
Jelavić je to rekao u intervjuu bosansko-hercegovačkom izdanju Večernjeg lista od ponedjeljka.
Na upit kako ocjenjuje ponašanje službenog Zagreba u vezi ovog procesa, Jelavić je kazao kako mu je "šutnja službenog Zagreba neobjašnjiva".
Jelavić je također kritizirao i šutnju HDZ-a BiH, rekavši kako je povrijeđen jer nema potpore od svoje stranke i stranačkih kolega. "Kao bivšem lideru HDZ-a BiH najteže mi pada muk moje stranke i pojedinih ljudi koji su okrenuli leđa, iako znaju da se protiv nas vodi politički proces za ono što smo zajedno radili", rekao je Jelavić.
Osim Jelavića, također zbog tzv. slučaja Hercegovačka banka, u pritvoru u zatvoru Kula kod Sarajeva su i bivši ministar obrane Federacije BiH Miroslav Prce i bivši direktor Hercegovina osiguranja Miroslav Rupčić.
Zbog sumnji u umiješanost u nezakonito poslovanje Hercegovačke banke, odnosno pronevjeru novca kojeg je hrvatska Vlada slala kao pomoć Hrvatima u BiH, optuženi su i bivši direktor ove banke Ivica Karlović i bivši gvardijan franjevačkog samostana u Mostaru fra Ivan Ševo, ali oni su na slobodi. Fra Ivan Ševo je ujedno i bivši član Upravnog odbora Hercegovačke banke.
Tijekom prvog pojavljivanja pred sucem Suda BiH Bernardom Bolanom Jelavić i ostali odbili su se izjasniti o optužnici uz obrazloženje kako su tijekom istražnog postupka narušena njihova temeljna ljudska i građanska prava. Sud je ipak to odbijanje očitovanja o optužnici prihvatio kao izjašnjavanje optuženih da nisu krivi. Formalni početak suđenja trebao bi uslijediti uskoro.
AFP/Pariz - Dugi niz vrhunskih sportaša iz Hrvatske
Finalist Wimbledona Mario Ančić samo je posljednji u dugom nizu sportaša iz Hrvatske, male balkanske republike, koji su ostvarili uspjeh na svjetskoj pozornici, primjećuje se u članku AFP-a o hrvatskom športu koji prenosi Channel News Asia.
"Od proglašenja neovisnosti od Jugoslavije 1992., Hrvatska je proizvela nekoliko vrhunskih talenata unatoč toga što ima samo 4,5 milijuna stanovnika", navodi se u članku i primjećuje kako su se uspjesi u individualnim sportovima dramatično povećali od uspostave neovisnosti.
Za Hrvatsku bi bio dovoljan uspjeh da je proizvela teniske zvijezde poput Gorana Ivaniševića, Ive Majoli, Ive Karlovića i Karoline Šprem, no hrvatski nogometaši osvojili su treće mjesto na Svjetskom nogometno prvenstvu, Hrvatska ima svjetske prvake u rukometu, skijaše poput Janice Kosteliće i njenog brata Ivice, košarkaše Tonija Kukoča i pokojnog Dražena Petrovića, nabraja AFP i dodaje kako Hrvatska nema čak ni sustav za razvoj mladih talenata.
Oslobođenje/Sarajevo - "Cirkus Columbia" - Dobitnik nagrade "Meša Selimović".
Nakon Marinka Koščeca i Irfana Horozovića nagradu "Meša Selimović" koja se protekle tri godine dodjeljuje u okviru tuzlanskih književnih susreta "Cum grano salis" dobio je novinar splitskog tjednika "Feral Tribune" Ivica Đikić, bilježi sarajevsko "Oslobođenje".
Đikić je nagrađen za svoj romaneskni prvijenac "Cirkus Columbija", objavljen u biblioteci "Feral Tribune-a", navodi sarajevski list, uz napomenu da nagrađena knjiga "govori o jednom malom mjestu u BiH i događajima koji u njemu počinju početkom devedesetih i završavaju deset godina kasnije".
"Cirkus Columbia je knjiga o ratu, koja govori o tome kako je rat promijenio ljude tog malog mjesta o kojem pišem, o ljudima i odrastanju i o tome kako je rat konkretno promijenio i moje odrastanje", pojašnjava Đikić.
Nagradu "Meša Selimović" dodijelio je peteročlani žiri pod predsjedanjem Ivana Lovrenovića, ističe list, dodajući da je u konkurenciju ušlo 13 knjiga koje su predložili selektori iz BiH, Hrvatske i Srbije i Crne Gore.