O konkretnijim okvirima i brojkama u Ministarstvu još uvijek ne žele govoriti, a prijedlog bi, kako se doznaje, ovaj tjedan mogao biti raspravljen u Vladi kako bi se ispoštovao najavljeni rok da se rebalans u Saboru usvoji do 15. srpnja.
Na prihodnoj strani proračuna, prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva, računa se na prihod od dividendi Hrvatskog telekoma, od oko 2 milijarde kuna.
Isto tako, od povećanja trošarina na cigarete i automobile država do kraja godine očekuje dodatni prihod od oko 320 milijuna kuna.
Koliko će i kome biti usmjereno povećanje rashoda iz Ministarstva ne žele iznositi. No, očekuju smanjenje materijalnih troškova države, iako se ni tu za sada ne želi izlaziti ni s kakvim detaljima.
Kao osnovne ciljeve rebalansa u Ministarstvu navode smanjenje i stabiliziranje dinamike rasta vanjskog duga i jačanje fiskalne pozicije.
Naime, vanjski dug Hrvatske dosegnuo je 24 milijarde američkih dolara, i udio u BDP-u od oko 76 posto. Ta se visina i udio, te posebno brzina rasta već dulje vrijeme ocjenjuje neprihvatljivom.
Hrvatska, napominju financijaši i analitičari, mora biti svjesna rizika koji proizlazi iz visokog vanjskog duga, posebno s obzirom da se ulazi u razdoblje u kojem je u svijetu počeo rast kamata.
Pitanje vanjskog duga bilo je i jedno od glavnih pitanja u razgovorima s Misijom MMF-a oko novog stand by aranžmana, a već tada je najavljeno odustajanje od izlaska na japansko tržište kapitala krajem godine i umjesto toga izdavanje obveznica na domaćem tržištu.
I iduće bi godine, prema najavama, najveći dio proračunskog deficita financirao na domaćem tržištu.
Iz Ministarstva financija se doznaje da bi se rebalansom deficit opće države zadržao na 4,5 posto BDP-a.
Fiskalna politika ne može ove godine ići na veće smanjenje, jer se moraju izvršiti obveze za prošlu godinu, a neki su projekti u tijeku i jednostavno nema prostora za smanjenje deficita, kažu u Ministarstvu financija.
No, ističu da će drugačija biti struktura deficita, da će se povećati transparentnost javnih financija.
Naime, rebalansom bi se pod kontrolu stavio i HŽ, veliki proračunski potrošač koji se više ne bi mogao zaduživati "iznad" proračuna.
To, kako je najavljeno još sredinom lipnja, znači da će se u proračunu jasno prikazati sve subvencije koje se za plaće, investicije i druge potrebe daju HŽ-u, čime će prestati potreba bilo kakvog daljnjeg samostalnog zaduživanja HŽ.
Tako bi se, objašnjavali su iz Ministarstva, prekinula dosadašnja praksa visoke ovisnosti HŽ-a o kratkoročnim kreditima uz državno jamstvo koji onda na naplatu dolaze proračunu.
Rebalansom se, prema ocjenama iz Ministarstva financija, stvaraju temelji za daljnje smanjenje deficita u narednim godinama.
Tako se, kako je još ranije najavio ministar financija Ivan Šuker, u idućoj godini deficit opće države planira smanjiti na 3,7 posto BDP-a.