SDP-ovac Mato Arlović je kao glavni razlog za donošenje novoga zakona naveo ocjenu da je važeći zakon iz 1993. zastario, da se na hrvatskoj političkoj sceni i višestranačju puno toga promijenilo što, kaže, zahtijeva novu regulativu.
Zakonski prijedlog uređuje pitanja uvjeta i načina upisivanja i brisanja stranaka iz registra, njihov rad i djelovanje, politički ustroj, određuje obvezu transparentnosti financiranja stranaka, njihov pristup na izbore i drugo.
U raspravi su sudjelovala samo tri kluba - HNS/PGS i HSP koji su podržali su SDP-ov prijedlog smatrajući da, unatoč manjkavostima i prenormiranosti, može biti dobra podloga za novu zakonsku regulaciju stranačkih pitanja, dok je HDZ bio protiv.
Osnovna primjedba bila je da je zakon prenormiran, da se nepotrebno 'miješa' u pitanja koja trebaju urediti same stranke internim aktima, poput odredbi o statutu stranke, skupštini itd.
No, sva tri kluba smatraju da bi cenzus za osnivanje stranke trebalo sa stotinu članova podići na nekoliko stotina, ukazujući na problem s prošlih parlamentarnih izbora na kojima je sudjelovalo oko stotinu stranaka, većina kojih nije dobila ni pedesetak glasova.
HSP-ovac Pero Kovačević predložio je da minimum za osnivanje stranke mora biti 500 osoba, da ih se u protivnom briše iz registra, da za sudjelovanje na izborima stranka mora imati deset tisuća članova.
Dragutin Lesar (HNS/PGS) predložio je da se stranci koja nema organizirani oblik u pojedinom mjestu zabrani sudjelovanje na izborima u tom mjestu.
Iako ne podržava SDP-ov prijedlog, HDZ-ovac Dražen Bošnjaković kazao je da je u njemu sadržano dosta kvalitetnih rješenja koja će Vlada, kaže, sigurno uvrstiti kod izrade svog zakonskog prijedloga.
Ta se rješenja, smatra Bošnjaković, ponajprije odnose na transparentost financiranja stranaka, kontrolu financiranja, demokratizaciju unutarnjeg ustrojstva i drugo.