Predsjednik Udruge Vladimir Gredelj u uvodnom je govoru ocijenio kako je pravosuđe u proteklih 15 godina bilo "poligon neuspjelih eksperimenata", prije svega zbog nedostatka političke volje da se provedu korjenite reforme. Kao primjer naveo da je početkom 1990. na sudovima bilo oko 650 tisuća neriješenih predmeta, a na kraju 2003. oko 1,5 milijuna.
Ustvrdio je kako se kriza u pravosuđu iz godine u godinu produbljivala, usprkos tome što se u tom razdoblju građane uvjeravalo da je reforma u tijeku.
"Nakon svih tih velikih priča o reformi i još većih reformatora možemo ustvrditi da pravosuđe i nadalje karakterizira sporost, dugotrajnost sudskih postupaka, neučinkovitost u provedbi pravomoćnih odluka, pravna nesigurnost, nepovjerenje građana, loši zakoni, izostanak izobrazbe sudaca, te njihov neprimjeren materijalni, socijalni i profesionalni status", kazao je Gredelj.
Podsjetivši da je jedan od temeljnih uvjeta za punopravno članstvo u EU reforma pravosuđa, Gredelj je ocijenio kako je za to prije svega potrebna politička volja.
Kazao je kako će UHS kroz dvodnevnu konferenciju, na kojoj se prema procjenama novinara okupilo oko 150 sudaca, nastojati ukazati na probleme u sudstvu i opseg promjena nužnih u procesu prilagodbe europskim standardima te ponuditi neka rješenja koja bi pomogla u uspostavi učinkovitijeg pravosuđa.
Gredelj je izrazio žaljenje što na konferenciju nije došao i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić u čije je ime nazočne pozdravio sudac tog suda Marija Ramuščak.
Izaslanica premijera Ive Sanadera ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović podsjetila je da EU hrvatsko pravosuđe vidi kao problem, posebice zbog velikog broja neriješenih predmeta. Po njezinom mišljenju, za reformu će biti potrebno "srednjoročno razdoblje".
Predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić kazao je kako je, usprkos pretežito negativnim ocjenama stanja hrvatskog pravosuđa, potrebno istaknuti i dvije pozitivne strane, a to je da se napokon uvidjela važnost pravosuđa te da se u Hrvatskoj kroz pravosuđe dobro štite ljudska prava. To, po njegovom mišljenju, potvrđuje podataka da je u prvih pet mjeseci ove godine od 1.404 riješene ustavne tužbe usvojeno svega njih 27. Klarić je priznao da je s druge strane vrlo visok postotak usvojenih tužbi zbog nerazumno dugih sudskih postupaka.
Na konferenciji UHS-a pojavili su se i predstavnici Ministarstva pravosuđa, Državnog odvjetništva, javnih bilježnika, odvjetnika, sindikalnih središnjica, poslodavaca te nekoliko pravnih stručnjaka kojih će održati i predavanja.