Politička dimenzija javnosti nužna je za demokratski poredak u kojemu je pak sloboda medija jedna od glavnih pretpostavka javnoga života uopće, istaknuo je dekan Fakulteta političkih znanosti Zvonko Posavec.
Ta visokoškolska ustanova zagrebačkoga Sveučilišta domaćin je i organizator znanstvenoga skupa na kojemu će stručnjaci razmotriti i pitanje kako pomiriti slobodu informiranja sa slobodom privatnosti koje danas postaje sve aktualnije.
Smiljana Leinert-Novosel, profesorica Fakulteta političkih znanosti, smatra da je održavanja skupa u toj akademskoj sredini zapravo prirodan nastavak njihova rada. Na Fakultetu političkih znanosti, kako je podsjetila, do sada su odgojene brojne generacije koje su u posljednja četiri desetljeća bile aktivni čimbenici političkoga života u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji.
Kad je pak riječ o Hrvatskoj, Stjepan Malović, rekao je da je "iza nas" dugotrajno razdoblje borbe za slobodu medija te ustvrdio da je glavno pitanje što se sada događa sa slobodom medija i jesu li hrvatski novinari svjesni granica te slobode.
Sloboda medija nije stečena zauvijek i za nju se treba stalno boriti kako na razini društva tako i unutar struke, istaknuo je Malović, profesor na Fakultetu političkih znanosti. On je upitao jesu li novinari u Hrvatskoj nedužni kad je riječ o stanju u medijima ili su neki od hrvatskih novinara možda u službi institucija ili pojedinaca izvan medijskoga prostora.
Kao primjere spomenuo je "slučaj transkripata s Mirogoja", objavljivanje fotografije "silovatelja 11-godišnje djevojčice" u jednom dnevnome listu, prije provedena istrage, nakon koje je navodni počinitelj zločina proglašen nedužnim.
Spomenuo je i tekst objavljen o predsjedniku Hrvatskoga sabora u kojemu se spominje njegova nazočnost na jednoj premijeri u potpuno alkoholiziranom stanju da bi se naknadno u istome mediju objavio tekst pod naslovom "Premijera bez Šeksa", u kojemu stoji da predsjednik Sabora uopće nije bio na spornoj premijeri.
Malović je podsjetio da samo 24 posto građana Hrvatske vjeruje medijima koji su praktički na samome dnu ljestvice povjerenja.
Upozorio je na stalne promjene zakona o medijima te istaknuo potrebu samoregulacije u novinarskoj profesiji, ali i na načelo da se sloboda medija ne bi smjela ograničavati.