Birači su u Britaniji kaznili premijera Tonyja Blaira zbog sudjelovanja u ratu u Iraku, a vlade u Njemačkoj, Francuskoj ili Poljskoj kažnjene su zbog ekonomske stagnacije, visoke nezaposlenosti ili bolnih socijalnih reformi. Među velikim europskim zemljama tek su nedavno izabrane vlade u Grčkoj i Španjolskoj izbjegle nezadovoljstvo svojih birača.
Odaziv od svega 44,2 posto na europskoj razini najniži je u povijesti izbora za Europski parlament. "Današnji rezultati su porazni", rekao je predsjednik Europskog parlamenta na odlasku Pat Cox. "Europska pitanja su čak i u kampanjama za europske izbore ostale u drugom planu", dodao je Cox.
Grupacija konzervativnih stranaka i stranaka desnog centra, Europska pučka stranka (EPP), ostat će najjača u Parlamentu. Prema projekcijama novog saziva Europskog parlamenta, EPP će imati 272 od 732 zastupnika. Socijalistička grupacija je druga s 201 zastupnikom, liberali treći s 66, a zeleni četvrti s 42 zastupnika. Grupacija krajnje ljevice će prema projekcijama imati 37 zastupnika, a 76 mjesta je pripalo krajnjoj desnici ili skupinama izvan tradicionalnog političkog grupiranja.
Uvjerljivo najslabiji odaziv zabilježen je u Slovačkoj - samo 16 posto. Tek nešto bolje bilo je u Poljskoj (20.7), Estoniji (27) i Češkoj (28.7). Nešto veći interes uknjižen je u "starim" članicama EU - u prosjeku 47.7 posto.
U Velikoj Britaniji, bez rezultata iz Škotske i Sjeverne Irske, najviše su zastupničkih mjesta u EP osvojili konzervativci, njih 25, dok je vladajućim laburistima pripalo 17. Odličan rezultat zabilježila je euroskeptična Nezavisna stranka s 12 osvojenih mjesta, a liberalima je pripalo 11.
Njemački socijaldemokrati kancelara Gerharda Schroedera gotovo su poniženi na nedjeljnim izborima sa svega 21.5 posto osvojenih glasova. Konzervativna oporba CDU/CSU osvojila je zajedno 44.5 posto potpore birača.
U Italiji, u kojoj je zabilježen odličan odaziv od 73.5 posto, stranka Naprijed Italijo premijera Silvija Berlusconija ostala je pojedinačno najjača stranka s osvojenih 21 posto glasova, što je ipak osam posto manje nego na prošlim parlamentarnim izborima u zemlji. Stranke lijevog centra grupirane oko saveza Maslina osvojile su 31.5 posto glasova.
Francuski oporbeni socijalisti osvojili su 29 posto glasova, što im je najbolji rezultat u povijesti izbora za EP, a vladajuća desnica predsjednika Jacquesa Chiraca svega 16.6 posto.
Španjolski vladajući socijalisti dobili su 43.7 posto, a Narodna stranka 40.8 posto glasova. Identičan ishod, s pobjedom vladajućih socijalista, dogodio se u i u Grčkoj.
U Austriji su oporbeni socijaldemokrati osvojili 33.4, a vladajući narodnjaci premijera Wolfganga Schuessela 32.7 posto glasova.
Od slovenskih sedam mjesta u europarlamentu, tri su pripala vladajućim liberalima i socijaldemokratima, a četiri oporbi.
Poljska stranka centra Građanska platforma osvojila je 25.2 posto glasova u svojoj zemlji, a iznenađujuće drugo mjesto pripalo je euroskeptičnoj i katoličkoj Ligi poljskih obitelji. Stranke poljske ljevice pretrpjele su težak poraz.
Najveći partner u češkoj vladajućoj koaliciji - socijaldemokrati, osvojili su svega osam posto glasova na izborima. Pobjeda je pripala euroskeptičnim građanskim demokratima (ODS) s 30 posto, a senzacionalan su rezultat ostvarili komunisti s 20 posto glasova.
U Slovačkoj je vladajućoj tročlanoj koaliciji centra pripalo 46 posto glasova, a oporbi 33 posto.
U Mađarskoj je oporbena Građanska stranka osvojila 47.4 posto, a vladajući socijalisti 34.3 posto glasova.
Portugalski su oporbeni socijalisti (PS) na nedjeljnim izborima ostvarili svoj najveći uspjeh s osvojenih 44.6 posto glasova, dok su konzervativci s 30 posto pretrpili najteži poraz nakon uspostave demokracije u zemlji.
U Švedskoj su vladajući socijademokrati zabilježili 24,8 posto glasova što je rekordno nizak rezultat. U Danskoj su pobijedili socijaldemokrati bivšeg premijera Poula Nyrupa Rasmussena, dok je finska vladajuća stranka osvojila četiri od 14 finskih mjesta u EP.