Središnja je banka, naime, prošle godine realizirala neto kamatni prihod od oko 642 milijuna kuna, što je samo 7 posto manje u odnosu na 691 milijun kuna realiziranih u 2002.
Međutim, HNB je, uglavnom zbog učinka negativnih tečajnih razlika od 621 milijun kuna, koje generira dolarska komponenta međunarodnih pričuva HNB-a, iskazala ukupan manjak od 342 milijuna kuna (koji će se pokriti iz općih pričuva).
Bez utjecaja obračunskih tečajnih razlika, navodi se i u izvješću, središnja bi banka ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od 278 milijuna kuna.
Iz HNB-a podsjećaju da je na financijske pokazatelje središnje banke i prošle godine ponajviše utjecala velika promjena u kretanju najvažnijih svjetskih valuta - vrijednost dolara na kraju 2003. bila je 6,11 kuna, a godinu dana prije 7,14 kuna, a vrijednost eura porasla je sa 7,44 na 7,64 kune. Učinak pak tečajnih promjena u ukupnom računu dobiti i gubitaka HNB-a rezultira knjigovodstvenim manjkom prihoda nad rashodima.
A glavnina aktive, prema podatcima za 2002. godinu 99 posto ukupne aktive, kojom upravlja HNB otpada na međunarodne pričuve. Valutna se pak struktura međunarodnih pričuva određuje na temelju planirane valutne strukture inozemnog duga, te valutne strukture ostvarenog uvoza robe i usluga. Tako je dvije trećine međunarodnih pričuva središnje banke u eurima, a nešto manje od jedne trećine u američkim dolarima.
Prema podatcima iz financijskog izvješća, HNB je 2003. ostvarila ukupni kamatni prihod od 1,1 milijardu kuna, dok su kamatni troškovi iznosili 462 milijuna kuna.
Podatci o kamatnim prihodima pokazuju da je od kamata na oročene depozite u stranoj valuti ostvareno 447 milijuna kuna, što je manje nego godinu prije (kada je bio 785 milijuna). To se pak objašnjava smanjenjem kamatnih stopa američkog FED-a i Europske središnje banke.
Porast se pak bilježi kod prihoda od kamata na vrijednosne papire (sa 480 milijuna u 2002. na 568 milijuna kuna u prošloj godini), a što je rezultat i povećanja udjela vrijednosnih papira u strukturi ukupnih ulaganja međunarodnih pričuva.
Vrijednosni papiri sada čine gotovo polovicu ukupnih ulaganja međunarodnih pričuva središnje banke, a najveći dio portfelja čine državne obveznice Njemačke, SAD-a, Francuske, Nizozemske, Austrije, Belgije, Irske i Finske, dok su izdavatelji ostalih obveznica prvoklasne europske financijske i državne institucije, zatim Svjetska banka.
Kamatni su pak prihodi od odobrenih kunskih kredita u prošloj godini iznosili 11,1 milijun kuna, što je za 22,1 posto više nego u godini prije. Najveći pak dio pritom je ostvaren od kamata na lombardne kredite (7,9 milijuna kuna), pri čemu se napominje da su se lombardinim kreditom uglavnom koristile veće banke koje su, zbog veće devizne baze, imale više poteškoća u prilagodbi novim propisima vezanim uz obveznu pričuvu.
Iz financijskog izvješća vidljivo je da su troškovi poslovanja središnje banke u 2003. iznosili 250,6 milijuna kuna.
Od toga se najviše odnosi na troškove za zaposlenike, 145,7 milijuna kuna, što je za oko 25 milijuna kuna više nego godinu prije.
No, objašnjava se da je na to najviše utjecao novi Zakon o deviznom poslovanju, na osnovu kojeg je prestala poslovati Direkcija devizne dokumentarne kontrole pa je određeni broj zaposlenika postao tehnološki višak i za njihove je otpremnine utrošeno 24,5 milijuna kuna bruto.
Tako je prošle godine u HNB-u bilo prosječno zaposlena 571 osoba, što je deset manje nego godinu prije.
Za troškove amortizacije HNB je prošle godine izdvojila 52,6 milijuna kuna, a nešto manje, 52,2 milijuna kuna utošeno je na materijalne i administrativne troškove i usluge.