ZAGREB, 12. svibnja 2004. (Hina) -
ZAGREB, 12. svibnja 2004. (Hina) - #L#
Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmotrio
najnovija gospodarska i novčana kretanja, usvojio godišnje izvješće o
radu i financijskom poslovanju središnje banke za prošlu godinu i
donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz
HNB-a.
Prošlogodišnja stopa rasta maloprodajnih cijena od 1,5 posto, uz
temeljnu inflaciju od samo 0,7 posto, praćena zadovoljavajućom
stabilnošću tečaja i rastom međunarodnih pričuva koje su tijekom
prošle godine povećane s 5,88 na 8,19 milijardi dolara (u čemu je i
učinak tečajnih promjena), govori da je hrvatska središnja banka i
prošle godine bila uspješna u ostvarivanju svoje temeljne zadaće,
navodi se u priopćenju. Navedeni podaci praćeni su i stabilnošću
bankovnog sustava, koji je imao stopu adekvatnosti kapitala od 15,7
posto i polučio visoku profitabilnost, s prosječnom stopom prinosa na
prosječni kapital od 15,6 posto.
Uz očuvanje makroekonomske stabilnosti, djelovanje Hrvatske narodne
banke u prošloj godini bilo je usredotočeno na usporavanje stope
bankovnih plasmana, a kroz to i na usporavanje rasta inozemnog duga.
Poduzetim mjerama stopa rasta kredita banaka smanjena je sa 33,6 posto
u 2002. na 11,3 posto u 2003. godini. Istodobno, rast ukupnih
sredstava stavljenih na raspolaganje domaćim korisnicima smanjen je sa
25,7 posto u 2002. na 18 posto u 2003. godini. U toj razlici vidljiv
je učinak lizinga i izravnog inozemnog zaduživanja nebankovnog
sektora, što je izvan dosega središnje banke, a time i izvan njenih
mogućnosti utjecaja na kretanje vanjskog duga.
Financijski rezultati središnje banke u prošloj su godini opet
obilježeni učincima velikih promjena u kretanjima najvažnijih
svjetskih valuta: vrijednost dolara bila je na kraju 2003. godine 6,11
kuna, a godinu dana prije 7,14 kuna; vrijednost eura porasla je sa
7,44 na 7,64 kune (sukladno valutnoj strukturi hrvatskog uvoza i
vanjskog duga, dvije trećine pričuva su u eurima a jedna trećina u
dolarima). Kao rezultat toga ostvareno je oko 9,80 milijardi kuna
negativnih i oko 9,18 milijardi kuna pozitivnih knjigovodstvenih
tečajnih razlika, a kao krajnji rezultat manjak od 342 milijuna kuna.
To je gotovo upola manje nego u prethodnoj godini, pri čemu treba reći
da bi bez tečajnih razlika središnja banka u prošloj godini ostvarila
višak prihoda nad rashodima u iznosu od 278 milijuna kuna.
Prvo ovogodišnje tromjesečje u realnom sektoru obilježeno je rastom
industrijske proizvodnje (godišnja stopa 3,5 posto), te i nadalje vrlo
dinamičnom aktivnošću građevinarstva (rast u veljači 14,4 posto).
Godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je u ožujku 1,4
posto, a isto tolika bila je i temeljna inflacija. Podaci za travanj
još nisu poznati, no za očekivati je da će se u njima odražavati i dio
poskupljenja naftnih proizvoda. Prema procjeni stručnih službi
središnje banke, izravni i posredni učinci tog čimbenika mogli bi
svibanjsku godišnju stopu inflacije podići na oko 2,5 posto, no u
sljedećim mjesecima očekuje se smirivanje cijena, a time i smanjivanje
stope inflacije.
Nakon dužeg vremena, u prvom tromjesečju plasmani banaka poduzećima
rasli su brže od plasmana stanovništvu. Aktivne kamatne stope banaka u
ožujku su uglavnom smanjene, a kamatne stope na kunske izvore
sredstava povećane su, tako da je u tom mjesecu smanjena i razlika
između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa banaka. Četiri devizne
intervencije HNB-a poboljšale su likvidnost bankovnog sustava u
travnju, pa su znatno smanjene kamatne stope na novčanom tržištu:
vagana mjesečna kamatna stopa na prekonoćne kredite iznosila je
prošlog mjeseca 3,24 posto.
Savjet HNB-a suglasio se da prigodna optjecajna novčanica od 10 kuna,
koja nosi datum 30. svibnja 2004. godine i posvećena je 10-godišnjici
postojanja sadašnje nacionalne valute, bude puštena u optjecaj 24.
svibnja 2004. godine.
(Hina) xpp yds