BRUXELLES
Italija i Slovenija pozdravili su u petak u Bruxellesu saborsku odluku o odgodi primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) u Jadranu za zemlje Europske unije.Državni tajnici Slovenije i Italije Andrej Logar i Roberto Antonione "pozdravili su odgodu primjene svih aspekata ZERP-a za zemlje članice EU-a. Izrazili su stajalište da bi se to trebalo primjenjivati dok se ne postigne zajednički sporazum u duhu EU-a, koji će uzimati u obzir interese susjednih zemalja iz EU-a", kaže se u pisanoj izjavi nakon sastanka državnih tajnika Hrvatske, Slovenije i Italije.
Na sastanku Hide Bišćevića, Roberta Antonionea i Andreja Logara sudjelovao je zamjenik direktora Opće uprave za vanjske poslove Europske komisije Michael Leigh. Europska komisija je na sastanku sudjelovala u svojstvu "pomagača".
Državni tajnik Antononione je rekao da će Italija na predstojećem summitu EU-a "apsolutno podržati hrvatsku kandidaturu i datum za početak pregovora".
Slovenski državni tajnik je rekao da njegova zemlja podupire hrvatsku kandidaturu te da "nema nikakvih dodatnih zahtjeva".
LJUBLJANA
Predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Jeljko Kacin izjavio je u petak da su postupci Slovenije i Italije na današnjem sastanku u Bruxellesu oko sporne hrvatske ekološko-ribolovne zone u Jadranu "usklađeni"."Naši su koraci usklađeni, onako kako je i primjereno za države koje su članice Europske unije", prenijela je agencija STA Kacinove riječi izrečene nakon današnjeg sastanka vanjskopolitičkog odbora, na kojemu je bilo govora o hrvatskoj zoni i jučerašnjoj odluci Hrvatskog sabora da odgodi njenu primjenu.
Kacin je rekao da su talijanski i slovenski državni tajnici u ministarstvima vanjskih poslova Roberto Antonione i Andrej Logau u Bruxelles na današnji sastanak s hrvatskim predstavnikom Biščevićem i predstavnikom Europske komisije Leighom otputovali "zajedno".
Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta donio je na zatvorenoj sjednici u petak zaključke u vezi s jučerašnjom odlukom Hrvatskog sabora, a oni praktički navode na zaključak da odluka ne zadovoljava u potpunosti slovenska očekivanja nego je samo prvi korak i da Slovenija očekuje nove korake još prije sastanka Vijeća ministara EU na kojemu će se odlučivati o hrvatskoj kandidaturi.
LJUBLJANA
Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta ocjenjuje da je jučerašnja odluka Hrvatskog sabora, kojom je do sklapanja partnerskog sporazuma o ribarstvu odgođena primjena zaštićene ekološko-ribolovne zone na Jadranu za države-članice Europske unije, samo prvi korak, javila je u petak nakon zatvorene sjednice tog odbora slovenska agencija STA.Jučerašnja saborska odluka je "nastavak jednostranih koraka koji nisu u skladu s praksom Europske unije", no u njemu je "ipak primjetan prvi korak u pokušaju da se popravi neprihvatljiva praksa donošenja jednostranih odluka", navodi STA zaključak odbora.
Zato odbor poziva slovensku vladu da do daljnjega u Europi "dosljedno brani i primjenjuje načela multilateralnog dogovaranja o svim pitanjima EU-a, uključujući i širenje Europske unije".
Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta očekuje da će "lanjska jednostrana odluka Sabora biti ukinuta do prvog zasjedanja Vijeća EU-a za opće i pravne poslove, koja će se održati 14. lipnja", izvješćuje slovenska agencija STA.
SARAJEVO
Izjašnjavanje o krivnji pred Sudom Bosne i Hercegovine Ante Jelavića i još četvorice bosanskohercegovačkih Hrvata optuženih za pronevjere i zloporabe položaja povezane s poslovanjem "Hercegovačke banke" iz Mostara, odloženo je za 10. lipnja.Ovakva odluka donesena je u petak nakon što je obrana optuženih pred Sudom BiH uložila zahtjev za izuzeće suca Bernara Bolanda ranije određenog sa suca za prethodno saslušanje.
BEOGRAD
Šestorici optuženih za ratni zločin na Ovčari, kojima je pred Specijalnim vijećem za ratne zločine u Beogradu već započelo suđenje, specijalni tužitelj je na teret stavio ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, iako za takvu kvalifikaciju u spisima ne postoje valjani dokazi, te se takvom optužbom nastavlja dosadašnja praksa pokušaja maksimalne zaštite pripadnika regularnih vojnih jedinica u sudskim procesima, stajalište je beogradskog odvjetnika Dragoljuba Todorovića, koji u postupku protiv šestorice zastupa obitelji oštećenih."Naprotiv, postoje brojni dokazi da su u hangarima na Ovčari zatvoreni civili, ljudi izašli iz podruma i drugih skloništa nakon okončanja oružanih sukoba, ranjenici sa zavojima i drugim vidljivim tragovima povređivanja. Bez obzira što je i za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika predviđena ista kazna, tu ipak postoji bitna razlika, pogotovo što je rat u Vukovaru vodila država SFRJ i njena JNA", piše Todorović u autorskom tekstu u dnevniku "Danas" od petka. On konstatira da "tužitelj ovakvom optužbom očito želi zaštititi regularne jedinice od neugodne činjenice da su vojnici i oficiri ubijali civile i ranjenike".
Iz spisa predmeta, kao i na osnovu dosadašnjeg tijeka suđenja, nesumnjivo proizlazi da su TO Vukovara i druge vojne i oružane formacije na vukovarskom ratištu bile potčinjene JNA, piše Todorović.
PODGORICA
Podgorička policija došla je do tragova koji upućuju na mogućeg ubojicu direktora i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića, javljaju podgorički mediji u petak pozivajući se na svoje izvore iz vrha Ministarstva unutarnjih poslova Crne Gore (MUP).Tako dnevnik "Publika" navodi kako se "u pritvoru nalazi mladić za kojega postoji osnovana sumnja da je potencijalni ubojica".
Policija je priopćila kako se u pritvoru nalazi poznati crnogorski sportaš i višestruki šampion u karateu Damir Mandić, koji je uhapšen na beogradskom aerodromu gdje je namjeravao otputovati u Pariz na takmičenje. Sumnja se da je njegov mobitel, kojega od veljače više ne koristi, upotrijebljen u realizaciji ubojstva. U pritvoru je još nekoliko osoba koji su dosadašnjim rezultatima istrage posredno ili neposredno povezani s misterioznim kupcem "Golfa 3", vozila za koje je sada već s velikom izvjesnošću utvrđeno da je korišteno u ubojstvu urednika Jovanovića.
ŽENEVA
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Bertrand Ramcharand u petak je ustvrdio da su se američki vojnici loše odnosili prema mnogim običnim iračkim državljanima i pozvao da se organiziraju redovite inspekcije svih mjesta na kojima se drže zatočenici te da se imenuje međunarodni posrednik koji bi kontrolirao poštivanje ljudskih prava u Iraku.On je također rekao kako smatra da bi američkim vojnicima optuženim za zlostavljanja iračkih zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Ghraibu moglo biti suđeno za počinjene ratne zločine.
"Ponašanje američkih vojnika prema iračkim zatvorenicima predstavlja mrlju u naporima čiji je cilj donijeti Iračanima slobodu", kaže se u UN-ovu izvješću što ga je potpisao Ramcharand.
U istom se izvješću anglo-američka koalicija poziva na provedbu redovitih inspekcija svih mjestima na kojima se drže zatočenici, a Ramcharand predlaže da se imenuje međunarodni posrednik koji bi kontrolirao poštivanje ljudskih prava u Iraku. "Teška kršenja ljudskih prava koja su se ondje dogodila ne smiju se ponoviti", kaže se u dokumentu.
BAGDAD
U Bagdadu su u petak nastavljeni sukobi između koalicijskih snaga i iračkih pobunjenika u kojima su u odvojenim incidentima poginula četiri američka vojnika i najmanje sedam militanata, a više ih je ranjeno.Pet je Iračana poginulo u napadima pobunjenika u bagdadskoj četvrti Abu Ghraib, a u istom dijelu grada američki vojnici u oružanom su sukobu u blizini bivšeg sjedišta UN-a u Bagdadu ubili još dvojicu militanata te ranili više Iračana, među kojima i jednog televizijskog snimatelja, izvijestili su u petak arapski mediji.
U raketnom napadu na vozilo američkih vojnika u istočnom dijelu grada su, prema američkom vojnom glasnogovorniku, poginula četiri američka vojnika, a pet ih je ozlijeđeno.
Prema izvješću arapskih medija šijitski političari u gradovima Najafu i Kufi, u kojima još vlada napetost, s američkim vojnicima su vojnicima dogovorili novo primirje. Ranije dogovoren prekid vatre u svibnju nije bio učinkovit. Prema tom novom sporazumu, svi šijitski pobunjenici lojalni Moqtadi al-Sadru koji su stigli izvana, a nisu stanovnici Najafa, trebali bi se u petak početi povlačiti iz svetog grada.
RIM
Američki predsjednik George Bush, koji je u petak rano ujutro doputovao u Rim, sastao se tijekom jutra s talijanskim predsjednikom Carlom Azegliom Ciampijem u predsjedničkoj palači, Quirinalu, a istodobno u Rimu su započele demonstracije protiv američke politike u Iraku.Glavna manifestacija protiv Busha trebala bi započeti u 16 sati. Rim je potpuno izoliran. U radijusu od 45 kilometara i do visine od 6.500 metara ne smiju letjeti zrakoplovi, a pojedine lokalne radio stanice ne mogu emitirati svoje programe, jer je elektronski ometena svaka mogućnost komuniciranja kako bi se spriječili eventualni napadi islamskih terorista s daljinskim upravljačima i sličnim napravama. U Rim su stigli posebni vlakovi s prosvjednicima sa sjevera Italije, tako da se predviđaju i sukobi s policijom.
Američki je predsjednik Bush došao u Rim u povodu 60. godišnjice oslobađanja glavnog grada Italije od nacifašista, no iako vlada i stranke vladine koalicije ističu kako bi se na tome trebalo zahvaliti Amerikancima, ipak prevladava dnevna politika i prosvjedi protiv politike sadašnje američke administracije u Iraku i na Srednjem istoku.
RIM
Američki predsjednik George Bush susreo se u petak u Vatikanu s papom Ivanom Pavlom II. i predao mu tom prilikom medalju slobode američkog Kongresa, dodijeljenu zbog djelovanja u obranu mira i najslabijih u cijelome svijetu, dok se Ivan Pavao II u razgovoru s američkim predsjednikom ponovo založio za što hitnije rješavanje iračke krize.Zahvaljujući na dodijeljenoj medalji Papa je kazao kako "želi da sloboda, mir i humaniji svijet simboliziran u toj medalji bude nadahnuće za muškarce i žene dobro volje u svakom trenutku i na svakom mjestu". Papa je govorio i o Iraku, Bliskom istoku i Svetoj zemlji, kao i o terorizmu i "netolerantnim uvjetima" u kojima se nalaze neke zemlje Afrike. Zatražio je od SAD-a veću suradnju s europskim zemljama u međunarodnoj politici, što brže vraćanje suvereniteta iračkom narodu i aktivno uključivanje Ujedinjenih naroda u rješavanje krize u Iraku. Bio je to razgovor kakav se mogao i očekivati, u kojemu je Papa ponovio Bushu ono što je govorio tijekom iračke i srednjoistočne krize.
JERUZALEM
Izraelski premijer Ariel Sharon otpustio je u petak dva ministra krajnje desnice kako bi osigurao većinu u vladi za svoj plan povlačenja iz Gaze riskirajući političku krizu koja može srušiti njegovu vladu.Sharon je otpustio Bennyja Elona i Avigdora Liebermana, članove prodoseljeničke stranke Nacionalna unija i oštre protivnike njegova plana povlačenja iz Gaze koji su podržale i Sjedinjene Države.
Sharon potezom smjene dvojice ministara želi izbjeći propast svoga plana na glasovanju u nedjelju, ocijenili su politički izvori.
Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da većina Izraelaca podupire povlačenje iz naselja u Gazi, koja je teško braniti, a u kojima živi 7.500 Židova okruženih s 1,3 milijuna Palestinaca.
BERLIN
Europski povjerenik za proširenje Guenter Verheugen izjavio je u petak da Europska komisija još nije donijela odluku o tome hoće li započeti pregovore o članstvu s Turskom."Ni ja ni moji kolege u Komisiji nismo donijeli odluku o tom pitanju", rekao je Verheugen.
"Ne bih želio da se dovedu u sumnju integritet ili objektivnost", dodao je.
Europska komisija trebala bi podnijeti izvješće o napretku Turske glede ispunjavanja kriterija EU-a za članstvo početkom listopada. Turska se nada da će EU pristati na otvaranje formalnih pregovora o članstvu u 2005.
JOHANNESBURG
Predsjednici šest afričkih država prisustvovat će summitu predstavnika zemalja skupine G8 na kojemu će zatražiti veći angažman bogatijih zemalja na ekonomskom boljitku zemalja marginaliziranog afričkog kontinenta.Predsjednici afričkih zemalja Thabo Mbeki (Južnoafrička Republika), Abdelaziz Buteflika (Alžir), John Kufuor (Gana), Olusegun Obasanjo (Nigerija), Yuweri Museveni (Uganda) i Abdulaye Wade (Senegal) na summitu će podsjetiti na problem duga afričkih zemalja, na operacije održavanja mira, na problem subvencija u poljoprivredi, na borbu protiv širenja virusa AIDS-a te druge teme važne za taj marginalizirani kontinent.