No, unatoč znatnom povećanju površina prošle se godine ipak navodnjavalo tek oko 1 posto korištenog poljoprivrednog zemljišta.
Naime, prema prošlogodišnjem popisu poljoprivrede korištenog je poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj 1,07 milijuna hektara, od čega je najviše, 802.093 hektara oranica i vrtova.
Najveći dio površina koji je bio navodnjavan prošle godine navodnjavao se površinski, 10.801 hektar, orošavanjem se navodnjavalo 355 hektara, a kapanjem tek 19 hekatara.
Statistički podatci o navodnjavanju pokazuju također da se tijekom prošle godine navodnjavalo tek nešto više od polovice površina koje bi se mogle navodnjavati postojećim objektima.
Postojećim objektima moglo se, kažu statističari, navodnjavati 20.241 hektar. To je pak znatno manja površina, za čak 45 posto, nego što se mogla navodnjavati godinu prije (2002. moglo se navodnjavati 36.787 hektara).
S druge pak strane, prošle se godine povećao i broj organizacija koje se bave navodnjavanjem, sa 19 organizacija 2002. na 24 prošle godine, a povećao se, doduše tek za po jedan, i broj crpnih stanica za navodnjavanje (u prošloj godini bilo ih je 11), te broj agregata za orošavanje (prošle ih je godine bilo 17).
Znatno se pak prošle godine povećala dužina kanala i cjevovoda za navodnjavanje, za 137, odnosno 142 posto. Tako je prošle godine bilo ukupno 211 kilometara kanala, te 339 kilometara cjevovoda koji služe za navodnjavanje.
Stručnjaci već dulje vrijeme upozoravaju da se navodnjavanje u Hrvatskoj ne provodi ni izdaleka u onoj mjeri koliko su njene stvarne potrebe i mogućnosti, te se po navodnjavanim površinama Hrvatska nalazi pri dnu europske ljestvice.
Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede projekt navodnjavanja ocjenjuju jednim od najvažnijih, strateških projekata u svom mandatu, uspoređujući njegov značaj s gradnjom cesta.
Vlada je tako u ožujku osnovala i Nacionalno povjerenstvo za navodnjavanje, na čijem je čelu premijer Ivo Sanader.