WASHINGTON
Odbor Svjetske banke odobrio je u utorak Hrvatskoj kredit od 40 milijuna dolara za projekt kontrole onečišćenja voda jadranskih gradova. Projekt je namijenjen poboljšanju obrade otpadnih voda i izgradnje kanalizacije jadranskih gradova čime se rješava problem onečišćenja priobalnih voda Jadranskog mora koje ima negativan učinak na okoliš, zdravlje ljudi, turizam, ribarstvo i uzgoj morske hrane. Hrvatska želi poboljšati kvalitetu morske vode Jadranskog mora kako bi postigla standarde Europske unije. Ukupna cijena projekta je 95 milijuna dolara, a u njegovu financiranju sudjelovat će i drugi nebančini izvori.
Kredit je na 15 godina, s pet godina počeka.
NEW YORK
Sjedinjene Države i Velika Britanija podnijele su u utorak Vijeću sigurnosti UN-a preinačen nacrt rezolucije o organizaciji vlasti u Iraku nakon predaje suvereniteta Iračanima 30. lipnja. Nacrtom nove rezolucije predviđa se da mandat međunarodnih snaga završi nakon što Irak dobije novi ustav i izabranu vladu, što bi se dogodilo krajem 2005. ili početkom 2006. Prisutnost stranih vojnika, pripadnika koalicije u kojoj su Amerikanci daleko najbrojniji s gotovo 140.000 ljudi, najosjetljivije je pitanje razgovora u Vijeću sigurnosti koje je o prijedlogu rezolucije počelo raspravljati u utorak poslije podne. Novost je u preinačenom prijedlogu i ta da bi iračka prijelazna vlada mogla u siječnju 2005., otkazati mandat američkih vojnika koji će u Iraku ostati nakon prijenosa vlasti 30. lipnja.VARŠAVA
Poljsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da su u utorak u Bagdadu oteta dva poljska civila, djelatnika građevinske tvrtke, te da je jedan od njih uspio pobjeći. Glasnogovornik MVP-a Boguslaw Majewski rekao je i da otmičari nisu tražili otkpuninu, te da su prvo pretukli žrtve a zatim ih odveli terenskim vozilima. Iz priče civila koji je uspio pobjeći dade se zaključiti da je prije riječ o otmici iz "financijskih razloga" a ne iz političkih, kazao je za javnu televiziju Andrzej Polackiewicz, glasnogovornik poljskog poduzeća Jedynka Wroclawska. Ta tvrtka gradi u Iraku poslove vrijedne 50 milijuna dolara.
WASHINGTON
Američki demokratski predsjednički kandidat John Kerry rekao je u utorak da bi njegov glavni cilj kao predsjednika bio smanjiti mogućnost terorističkog nuklearnog napada i obećao da bi za četiri godine osigurao atomsko oružje bivšeg Sovjetskog Saveza i nuklearni materijal diljem svijeta. Na predizbornom skupu u West Palm Beachu u Floridi Kerry je obećao smanjenje zaliha nuklearnog oružja, zaustavljanje proizvodnje materijala koji se u njima koriste i okončanje programa nuklearnog oružja u zemljama poput Sjeverne Koreje i Irana. Ojačao bi i borbu protiv trgovine nuklearnim materijalom te uveo mjesto američkog koordinatora koji bi se bavio isključivo sprečavanjem nuklearnog terorizma, kazao je. Bushova predizborna kampanja reagirala je kazavši da Kerry samo ponavlja ciljeve neširenja nuklearnog oružja koje je Bush već izložio.
RAMALLAH
Dvadeset terenskih vozila izraelske vojske zauzelo je noću na srijedu položaje oko Moukatae, glavnog sjedišta palestinskog čelnika Jasera Arafata u Ramallahu na Zapadnoj obali, doznaje se od palestinskog izvora sigurnosti. Izraelski vojnici blokirali su pet pristupa do sjedišta i time u Palestincima pobudili strah da se priprema napad na Arafata. Njega izraelska vojska zapravo već dvije i po godine drži u izolaciji priječeći mu odlazak iz Ramallaha. Izraelski premijer Ariel Sharon kazao je 23. travnja da ga ništa više ne obvezuje na poštivanje obećanja datog Sjedinjenim Državama da neće fitizički naštetiti Arafatu.LONDON
Britanski premijer Tony Blair nazvao je imenovanje nove iračke vlade "povijesnim danom" i pozvao na usvajanje rezolucije u UN-u kojom bi se zacrtala predaja suvereniteta iračkoj vladi do 30. lipnja. "Nadam se da će d anašnjom objavom (o imenovanju nove vlade), ljudi shvatiti da postoji vrlo jasna razlika između, na jednoj strani, nove iračke vlade, iračkog naroda, međunarodnih snaga i UN-a koji pokušavaju pomoći Iraku na putu ka stabilnosti i demokraciji, i sa druge strane, fanatika i terorista koji to pokušavaju spriječiti", rekao je Blair.
ZAGREB
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke Joschka Fischer, u pratnji ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Miomira Žužula, stigao je u utorak navečer u Dubrovniku. Fischer, koji će u srijedu u pratnji ministra Žužula i gradonačelnice Šuice, razgledati Dubrovnik, kazao je u utorak u Zagrebu da će Njemačka energično zalagati da se Hrvatskoj odobri status zemlje kandidata za članstvo u EU na predstojećem summitu u Bruxellesu, s kojega Hrvatska nestrpljivo očekuje pozitivnu odluku. To su novinarima kazali hrvatski i njemački ministar vanjskih poslova, Miomir Žužul i Joschka Fischer. "Ne bi bilo mudro govoriti u detalje prije nego što Europsko vijeće obznani odluku, ali mogu reći kakva će biti njemačka pozicija. Mi ćemo se energično zalagati da se donese pozitivna odluka, a hoće li ona biti donesena, odlučit će Vijeće", rekao je Fischer u zajedničkoj izjavi za novinare, nakon sastanka s ministrom Žužulom u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova. On je dodao da je Hrvatska faktor stabilnosti u regiji te da bi njezino približavanje Europskoj uniji (EU) moglo pozitivno utjecati na regiju. "Hrvatska ima važnu ulogu stabilizacijskog faktora. Njezino približavanje EU-u važan je čimbenik za cijelu regiju", rekao je Fischer nakon sastanka s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem.LJUBLJANA
Europski povjerenik za proširenje Europske unije Guenter Verheugen izjavio je kako očekuje da će Hrvatska na summitu EU-a za tri tjedna dobiti i službeni status zemlje-kandidatkinje u skladu s pozitivnim mišljenjem koje je već izrekla Europska komisija.
"Europska komisija svoje je mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za članstvo već donijela i ono je pozitivno, te očekujem da će se naše mišljenje podržati", rekao je Verheugen u utorak u Ljubljani na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje što Hrvatska može očekivati na sastanku. Verheugen nije želio špekulirati hoće li Hrvatska na tom skupu dobiti samo status zemlje kandidata ili i datum za početak pregovora s EU, dodajući da je to izvan njegove "zone odgovornosti" te da je "stvar u raspravi".je.
BUGOJNO/ZAGREB
Glavna tužiteljica Haaškog tribunala kazala je kako je u Bugojno doputovala upravo u pokušaju da dozna punu istinu o svemu što se tamo zbivalo tijekom rata. Del Ponte se potom odvojeno sastala s bošnjačkim dužnosnicima Bugojna Novinarima je nakon ovih sastanaka neslužbeno kazano kako se razgovaralo i mogućoj uspostavi povjerenstva koje bi imalo zadaću pojasniti ratna zbivanja u Bugojnu. Prije odlaska u Bugojno i Mostar tužiteljica Del Ponte u jutarnjim je satima u Sarajevu razgovarala sa zamjenikom visokog predstavnika za BiH, američkim diplomatom Donaldom Haysom.
Del Ponte će boraviti u četvrtak i petak u radnom posjetu Hrvatskoj, čiji je prvenstveni cilj upoznavanje s radom i organizacijom hrvatskih pravosudnih tijela koja trebaju preuzeti određene predmete Haškog suda (ICTY), najavio je u utorak pomoćnik ministrice pravosuđa Jakša Muljačić, zadužen za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima.