ZAGREB, 14. svibnja 2004. (Hina) - Rezultati analize određivanja GMO-a u uzorcima sjemenske soje i kukuruza pokazali su kao je od ukupno 37 uzoraka koji su poslani na analizu, njih 36 ocijenjeno negativnim, odnosno ne sadrže GMO
organizme, dok je jedan uzorak kukuruza poslan na dodatnu analizu.
eda-Politika
ZAGREB, 14. svibnja 2004. (Hina) - Rezultati analize određivanja GMO-a
u uzorcima sjemenske soje i kukuruza pokazali su kao je od ukupno 37
uzoraka koji su poslani na analizu, njih 36 ocijenjeno negativnim,
odnosno ne sadrže GMO organizme, dok je jedan uzorak kukuruza poslan
na dodatnu analizu.#L#
Istaknuo je to na konferenciji za novinare ministar poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković dodavši da će
Ministrstvo kada analiza bude završena o rezultatima izvijestiti
javnost.
Podsjetio je kako je na analizi bilo 16 uzoraka sjemena soje i 21
uzorak sjemena hibridnog kukuruza.
Ministar je istaknuo da je prijedlogom izmjena Zakona o državnoj
potpori u poljoprivredi i ribarstvu, što ga je jučer usvojila Vlada,
predviđen niz novih poticaja, od onih za povrće, ljekovito i
aromatično bilje, do poticaja za tov teladi.
Taj je zakon, prema njegovim riječima, temeljni zakon kojim se
regulira 85 posto proračunskih sredstava Ministarstva poljoprivrede, a
sam zakon pokazuje smjernice daljnjeg razvoja poljoprivrede.
Kazao je kako je zakon upućen u saborsku proceduru i trebao bi biti
donešen u prvoj polovici lipnja.
Smjer reformi, kazao je Čobanković, je u većem razdvajanju
komercijalnih i nekomercijalnih gospodarstava uz značajno povećanje
dohodovne potpore, te unutarnja preraspodjela u smjeru davanja veće
uloge u budućnosti onim sektorima za koje je Vlada pripremila
strateške programe - podizanje višegodišnjih nasada, većem vrednovanju
radno intenzivnih proizvodnji (povrtlarstvo, voćarstvo, cvjećarstvo)
te jačanju stočarstva.
Tako će se izmjenama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i
ribarstvu povećati poticaji za sadni materijal, a umjesto poticaja po
stablu masline uvesti će se poticaj za preradu ploda.
Iznos potpore dohotku, odnosno pomoć staračkim poljoprivrednim
domaćinstvima povećao bi se sa sadašnjih 7.200 na 12.000 kuna godišnje
po osobi.
Ukinulo bi se ograničenje od dva milijuna kuna, koliko je poticaja od
države najviše moglo dobiti poljoprivredno gospodarstvo. Umjesto toga
išlo bi se na svojevrsno razvrstavanje korisnika u dvije kategorije -
onih koji godišnje dobiju do 78.000 kuna potpore i za koje se ništa ne
bi mijenjalo, i korisnike iznad tog iznosa. U tom slučaju svi poticaji
iznad 78.000 kuna proporcionalno bi se umanjivali za četiri posto, a
ta bi se pravila primjenjivala od 1. siječnja iduće godine.
Od 1. siječnja 2007., pak, svi korisnici državnih poticaja morali bi
biti u sustavu PDV-a.
Poticaji za utovljenu junad domaćeg podrijetla iznosili bi 600 kuna
po grlu, a za utovljenu od uvozne teladi 400 kuna po grlu.
Čobanković je kazao kako je od početka godine do danas isplaćeno
1,092 milijardi kuna poticaja i potpora od čega se 997,48 milijuna
kuna odnosi na dug iz 2003. godine.
Govoreći pak o provedbi interventnog otkupa junadi i svinja ministar
je istaknuo kako je njime rješeno pitanje viška stoke na tržištu te je
osigurana sirovina za nadolazeće ljetno razdoblje. To znači da je meso
u hladnjačama i da će se na tržište staviti u ljetnim mjesecima kada
postoji mogućnost da se pojavi manjak na tržištu.
Interventni otkup svinja, podsjetio je Čobanković, odvijao se u tri
kruga pa je tako u prvom krugu otkupljeno 11.300 komada svinja, u
drugom krugu 5.250, a u trećem krugu koji je još u tijeku 5.550.
U prvom krugu otkupa junadi otkupljeno je 1.305 grla, a u drugom
krugu koji je organiziran u suradnji sa Ravnateljstvom za robne zalihe
za sada je otkupljeno 2.192 utovljene junadi.
Sveukupno je do sada, kazao je ministar, od strane države i
otkupljivača za provedbu otkupa junadi i svinja utrošeno je 64,78
milijuna kuna.
(Hina) xtp yds