Mladića su tražile nadležne službe u Srbiji, kazao je premijer Koštunica Radio-televiziji Srbije, dodajući da "institucije koje se time bave ne bi priopćavale da se on ne nalazi u Srbiji da su došle do drugačijih podataka".
Koštunica je ocijenio da bi suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu bila lakša da taj sud "izlazi u susret državnim jamstvima da se pritvorenici do početka suđenja brane sa slobode", kao što se to dogodilo u drugim državama regije čija su jamstva prihvaćena, te je podsjetio na primjer bivšeg predsjednika Srbije Milana Milutinovića, koji je dobrovoljno otišao u Den Haag, a Međunarodni kazneni sud nije odobrio njegovo puštanje na slobodu do početka suđenja.
Srbijanski premijer ponovo se založio za "dvosmjernu suradnju" s Haaškim sudom, koja "podrazumijeva dobru volju i spremnost obje strane" na suradnju, jer, kako je rekao, "ako bi se napravili statistički podaci, bilo bi jasno da se, u usporedbi s ostalim zemljama, najveći broj Srba s visokih političkih položaja nalazi u Den Haagu".
Američki Kongres je ponovo ove godine, 31. ožujka, zamrznuo predviđenu pomoć Srbiji zbog nesuradnje s Haaškim sudom, te zbog neizručivanja Ratka Mladića, za kojega glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte i dalje tvrdi da se nalazi u Srbiji.