Na skupštini su govorili i predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić i predsjednik Regionalne organizacije HSS-a za središnju Hrvatsku Božidar Pankretić.
Izvanredna je skupština održana jer je središnjica stranke 30. ožujka ove godine raspustila tijela županijskih organizacija (u Primorsko-goranskoj, Međimurskoj i Karlovačkoj županiji), suspendirala vodstvo tih organizacija, te imenovala povjerenike.
Predsjednik stranke Zlatko Tomčić, sudjelujući na današnjem stranačkom skupu u Karlovcu, rekao je da HSS više neće biti stranka koja će dopustiti nedisciplinu u provođenju stranačke politike. Dodao je kako je onima koji "su servilni prema drugim političkim opcijama i drugim strankama, mjesto u tim strankama".
Osvrnuvši se na činjenicu da se izvanrednoj skupštini HSS-a Karlovačke županije nije odazvalo oko 30 posto izaslanika, pozvao je novoimenovano vodstvo i članstvo županijskoga HSS-a da se "razgovara s općinskim i gradskim organizacijama, koje danas nisu bile na skupštini, kako bi se stranka homogenizirala".
Zlatko Tomčić također je rekao da, dok je god u stranci, "HSS neće prihvatiti da se članstvo mora opredijeliti za politiku HDZ-a ili za politiku SDP-a", već se HSS mora opredijeliti za svoju politiku. Jer, kako je napomenuo, "HSS je na političkoj skali orijentiran narodnjački, gdje konzervativno, a gdje liberalno".
"Nemojmo dopustiti da nas svrstavaju, mi smo svrstani uz svoj (stranački) program i hrvatski narod", izjavio je Tomčić.
U kandidacijskom govoru za predsjednika karlovačke Županijske organizacije HSS-a, Miroslav Furdek je, uz ostalo, rekao da će se karlovački HSS zauzimati za "multifunkcionalnu poljoprivredu koja podrazumijeva, ne samo proizvodnju živežnih namirnica, već i brigu za njegovanje krajolika i zaštitu okoliša", te da Karlovačka županija mora postati prepoznatljiva po proizvodnji zdrave i ekološke hrane bez genetički preinačenih organizama.
O ekološko-socijalno-tržišnom modelu poljoprivredne proizvodnje govorio je i predsjednik Odbora za poljoprivredu Božidar Pankretić.
Napomenuo je da je to "jedini model koji uvažava i razvoj i način života uz poštivanje kulturnog naslijeđa i tradicije".
"Razlog je tomu što je kod nas puno malih poljoprivrednih domaćinstava i zato nam treba ekološko-socijalno-tržišni model da zaštitimo mala poljoprivredna domaćinstva", dodao je Pankretić.
Istaknuo je također da se u interesu sela treba boriti protiv tržišta otvorenog poljoprivrednoj robi koja dolazi iz Europe.
Govoreći nadalje o programu razvoja sela i poljoprivrede, Pankretić je govorio i o opasnosti liberalizacije tržišta poljoprivredne robe.
"U prethodnom smo mandatu nedovoljno radili na zaštiti tržišta, ali je jasno svima da je otvoreno tržište opasno za naše poljoprivredne proizvođače. Zato predlažemo potpore. Primjerice, ako se snizi cijena svinjetine, da se proporcionalno povećaju potpore države što bi našem poljoprivrednom proizvođaču značilo da ima koliko-toliko stabilniju proizvodnju i sigurnost", rekao je Pankretić.