Kopač je u pismu naveo da su mnogi njihovi vlasnici za te svoje objekte "plaćali poreze, dobili kućne brojeve i upisali ih u gruntovnicu".
Iako su znali da nemaju građevinsku dozvolu, nakon toliko godina korištenja postalo je nekako samorazumljivo da ti objekti "postoje i funkcioniraju", naveo je Kopač u svom pismu. Po njegovoj je ocjeni riječ o "nasljeđu socijalizma", kada je i u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, sustav gradnje kuća bio temeljen na "polulegalnosti", pa bi to sada na određeni način trebalo riješiti.
Kopač je predstavio i rješenje po kojemu je Slovenija 1993. usvojila zakon, popularno nazvan "zakon o ilegalnoj gradnji", prema kojemu su u roku godinu dana vlasnici objekata sagrađenih bez dozvole imali rok od godinu dana da prijave svoje objekte i uplate novčani depozit kao osnovu za eventualnu buduću legalizaciju.
Legalizirani su, međutim, samo objekti koji su se mogli uklopiti u urbanističke planove, a veći dio objekata još ni sada nema građevinske dozvole. Ministarstvo je više puta upozorilo vlasnike da sama uplata depozita nije jamstvo za legalizaciju objekta, a posebno strogi kriteriji primijenjeni su za ilegalne gradnje na osjetljivim područjima poput obale i Triglavskog narodnog parka, no većih rušenja ilegalnih objekata nije bilo.
"Ne branim one koji su ilegalno gradili, ali ljudima najprije treba ponuditi mogućnosti, a ako ih ne iskoriste, sankcije se mogu odrediti kasnije", naveo je Kopač u pismu ministrici Dropulić, navodi "Večer".