Summit će okupiti predsjednike 17 zemalja srednje Europe (Albanija, Austrija, BiH, Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Njemačka, Poljska, Rumunjska, SiCG, Slovačka, Slovenija, Ukrajina) koji će na svom, 11-tom po redu, sastanku razmatrati posljedice proširenja EU-a u političkim, geostrateškim i gospodarskim pitanjima, posebice nakon pridruživanja prve skupine srednjoeuropskih država, te razgovarati o nastavku procesa širenja Unije.
Druga po redu tema bit će zapadni Balkan. Očekuje se da će summit učvrstiti zajednički akcijski program za potporu demokratizaciji i stabilizaciji zapadnog Balkana. Također će se razgovarati o ulozi regionalne suradnje, a u tim razgovorima trebao bi sudjelovati i Erhard Busek, posebni koordinator Pakta za stabilnost za jugoistočnu Europu.
Predsjednici će razmatrati i prioritete u području ulaganja u regionalnu stabilnost, odnosno privlačenje stranih ulaganja, razvoj regionalne transportne infrastrukture u sklopu projekata od zajedničkog interesa te ulaganje u razvoj malog i srednjeg poduzetništva s ciljem otvaranja novih radnih mjesta.
Prvi srednjoeuropski summit održan je 1994. godine u Češkoj. Na sastanku su bila sedmorica predsjednika (Češke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Slovačke), a ostale su upamćene riječi domaćina Vaclava Havela: "Predsjednici su u drugačijoj poziciji nego vlade. Vlade se svakodnevno moraju baviti bezbrojnim specifičnim političkim, ekonomskim i ostalim pitanjima. Ustavni položaj predsjednika je drugačiji i omogućava im da određene zadaće sagledavaju dugoročnije i iz drugačije perspektive. Čini mi se da je jedna od tih predsjedničkih zadaća, iako ne i jedina, stvoriti povoljnu međunarodnu klimu u kojoj vlade mogu bolje djelovati".
Predsjednik Italije na summitu se prvi puta pojavio 1995., Ukrajine 1996., a predsjednici Rumunjske i Bugarske 1998. Hrvatska se kao 12. zemlja uključila na susrete srednjoeuropskih predsjednika 2000. godine u Mađarskoj. Predstavljao ju je predsjednik Mesić, tada svega dva mjeseca na funkciji. U posljednje dvije godine na predsjedničke skupove počinju stizati i čelnici SR Jugoslavije (sada SiCG), Makedonije, BiH i Moldavije, a ove će im se godine po prvi puta priključiti i predsjednik Albanije.
Iako je još uključenjem Rumunjske i Bugarske skup prestao odgovarati geografskim granicama srednje Europe i sada obuhvaća trećinu kontinenta, summit je zadržao službeni naziv pod kojim je i krenuo, a i karakter mu je znatno formalniji nego što je bio u prvim godinama.
Na prošlogodišnjem summitu u Salzburgu, na kojem je predsjednik Mesić imao čitav niz bilateralnih susreta sa srednjoeuropskim kolegama, kandidaturu za ovogodišnje domaćinstvo istaknule su Rumunjska i Hrvatska. Dogovorom predsjednika odlučeno je da domaćini budu Rumunji, a Hrvatskoj je ostalo obećanje da će srednjoeuropski summit organizirati 2005.