Na sastanku s predsjednicima svih Županijskih sudova, kojem su prisustvovali predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić te glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, ministrica je istaknula da je "nezadovoljavajuće stanje u pravosuđu potrebno korigirati nizom cjelovitih, sustavnih, konzistentnih i realno utemeljenih mjera koje bi trebale osiguravati nezavisno, kompetentno i efikasno sudstvo".
"Hrvatska je konačno dočekala da na početku 21. stoljeća pravosuđe postane prioritet broj jedan", kazala je Škare-Ožbolt, ustvrdivši da su Vlada i to Ministarstvo za pravosuđe osigurali milijardu i 940 milijuna kuna, što je najveći proračun do sada.
Pravosudne probleme Ministarstvo, među ostalim, planira riješiti reorganizacijom pravosudnih tijela, povećanjem brzine i efikasnosti postupanja sudova, prevladavanjem birokratskog načina rada, povećanjem razine stručnosti sudskih dužnosnika i službenika, te poticanjem alternativnih metoda rješavanja sporova.
Zatrpanim sucima tako bi se, primjerice, pomoglo zapošljavanjem visoko osposobljenih pomoćnih sudskih službenika, koji bi obavljali administrativne i pripremne poslove, dok bi većoj efikasnosti sudova pomoglo zapošljavanje menađera, koji bi vodili poslove sudske uprave u većim sudovima.
Planira se i osnivanje nacionalnog sustava informatičkog praćenja sudskih postupaka, te sustava tzv. " interventnih mjera", koji bi podrazumijevao razmjenu sudaca i predmeta između preopretećenih i manje preopterećenih sudova.
Birokratskom funkcioniranju sudova Ministarstvo planira doskočiti zaoštravanjem odgovornosti za neučinkovit i nekvalitetan rad, te vezanjem napredovanja s kvalitetom rada.
Posebna pažnja posvetit će se poticanju mirnog rješenja i alternativnih metoda rješavanja sporova, kazala je ministrica pravosuđa. To će, kako je kazala, podrazumijevati poticanje nagodbi u svim vrstama postupaka, kao i postupaka mirenja, tzv. medijacije.
Ministrica je kazala da prve rezultate ovih mjera očekuje već ove godine.
Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić pozdravio je mjere reforme pravosuđa, dodavši da je većina onoga što Ministarstvo planira poduzeti plod zajedničkog rada s pravosudnim tijelima.
Kazao je i da za stanje u pravosuđu nisu odgovorni samo suci, nego i zakonodavna te izvršna vlast. Govoreći o radu sudaca, Crnić je kazao da velika većina njih dobro i savjesno obavljaju svoju dužnost, zbog čega su, kako je rekao, pozvani uvoditi red među onim kolegama koji se ponašaju drugačije.
Ocijenio je kako ne bi trebalo povećavati broj sudaca, već nižih pravosudnih dužnosnika (savjetnika), koji bi sucima pomagali u pripremi predmeta. Oni bi se, kaže, mogli zaposliti i na određeno vrijeme, dok se ne smanji broja nagomilanih predmeta.
Kazao je i da bi suce trebalo osloboditi "nesudačkih poslova", u prvom redu vezanih uz izbore, te da bi predsjednicima sudova trebalo dati veće ovlasti u raspolaganju novcem.
Smanjenje broja novih predmeta postiglo bi se i povećanjem sudskih pristojbi, ocijenio je Crnić, ustvrdivši kako država sadašnjim tarifama građane "kao da zove na sudove". Na sudovima bi se trebali rješavati sporovi koji nemaju drugog rješenja, dodao je Crnić, rekavši kako ekonomskim mjerama treba destimulirati građane da "sve završi na sudovima". Ustvrdio je da niti u jednoj europskoj zemlji pristup državnim sudovima nije tako liberalan kao trenutno u Hrvatskoj.