"Seminar je prva karika u stvaranju sustava sposobnog za preuzimanje predmeta Haškog suda, čime će hrvatsko pravosuđe pridonijeti strategiji završetka rada suda", kazala je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt otvarajući seminar na kojem sudjeluje 35 polaznika i predavača.
Na tim će seminarima najiskusniji profesionalci Haškog suda i Tužiteljstva upoznati svoje hrvatske kolege s anglosaksonskim pravom na kojem se temelji znatan dio prakse ICTY, kazala je Škare Ožbolt dodajući da je u Hrvaskoj pri kraju donošenje svih potrebnih zakona i izmjena zakona potrebnih za procesuiranje ratnih zločina po standardima Međunarodnog kaznenog suda i osnivanje posebnih odjela za ratne zločine na županijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Vladama Nizozemske, Austrije i Europskoj komisiji zahvalila je na sufinaciranju programa edukacije sudaca u sklopu kojeg će se od svibnja do listopada ove godine održati šest seminara.
Tajnik Haškog suda, Hans Holthuis rekao je da je educiranje hrvatskih sudaca i tužitelja obveza za ICTY kako bi se pomoglo hrvatskom pravosuđu kod suđenja za ratne zločine na temelju vlastitih istraga, na temelju materijala prikupljenih istragama haškog Tužiteljstva i kod predmeta koje je prepustio ICTY.
Naglasio je da se radi o prijenosu "know-howa" Haškog suda koji je tijekom 10-godišnjeg rada stvorio bogatu pravnu praksu značajnu za razvoj međunarodnog kaznenog prava, posebno pridonoseći definiranju zločina genocida, zapovjedne odgovornosti i seksualnog nasilja kao ratnog zločina.
Za stanje u hrvatskom pravosuđu iznio je ocjenu da "evoluira" u pozitivnom pravcu, dodajući da su ICTY i druge međunarodne instucije spremne pomoći daljnjem jačanju njegovih kapaciteta.
Holthuis je posebno upozorio na važnost nepristranosti sudaca na suđenjima za ratne zločine rekavši kako "suđenje po međunarodnim standardima ne zavisi samo od poznavanja prava već i od njegove primjene".
"Pravda u ovom slučaju pobjeđuje ako se sudac može izdići iznad općih okolnosti, postupati nepristrano i ravnopravno u najboljem interesu obiju strana u postupku", kazao je tajnik ICTY-a citirajući i načelo rimskog prava o obveznom isključivanju pristranih sudaca iz postupka.
Sličnu poruku uputio je i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić rekavši da kada je riječ o ratnim zločinima "sudovi neće suditi prema očekivanjima političara ili javnosti već na temelju činjenica i zakona". "Oni ne trebaju potvrđivati političke ili povijesne teze već utvrditi subjektivnu odgovornost eventualih počinitelja", rekao je Crnić navodeći kako suce očekuje zahtjevna zadaća jer su "ratne rane još svježe, strasti jake, a javnost podijeljena na one za koje su osumnjičeni zločinci koje treba osuditi, i one za koje su heroji koje trebe osloboditi".
Predsjednik Vrhovnog suda je naveo da hrvatski suci već imaju bogato iskustvo s ratnim zločinima te da su od 1991. do 2003. istraživali više od 4.700 kaznenih prijava, od čega je 1.730 optuženo, 804 osuđeno a 104 oslobođeno dok su ostali postupci u tijeku. Na Vrhovnom sudu rješavana su 202 pravna lijeka u tim predmetima, dodao je Crnić.
Voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby izrazio je očekivanje da će seminar značajno pridonijeti edukaciji hrvatskih sudaca, tužitelja, ali i novinara koji prate suđenja.
Voditelj misije OESS-a, koja je pratila dosadašnja suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, naglasio je kako je njihovo odvijanje po međunarodnim standardima "važan element u euroatlantskim integracijama Hrvatske" i njezinoj vodećoj ulozi u regiji na tom planu.
"Nakon pozitivnog avisa Europske komisije, Hrvatska je prva zemlja jugoistočne Europe pogođena ratom, koja je dobila čvrstu perspektivu članstva u Europskoj uniji", rekao je Semneby.
Državni odvjetnik Mladen Bajić kazao je kako postoji neupitna i već provjerena spremnost hrvatskog pravosuđa za suradnju s ICTY-em i dodao da je Državno odvjetništvo već poduzelo niz mjera za preuzimanje haških predmeta.
O povijesti međunarodnog kaznenog prava sudionicima seminara govorio je profesor kaznenog procesnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivo Jospiović, koji je osmislio koncept seminara.
Opisao je genezu razvoja međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, i s njim povezanog međunarodnog kaznenog prava, od najranijih povijesnih zapisa do nedavnog osnivanja stalnog Međunarodnog kaznenog suda (ICC).
Josipović je ocijenio kako je Hrvatska dala značajan doprinos modernom razvoju međunarodnog kaznenog prva, od zalaganja za osnivanje ICTY-.a, preko kvalitetne suradnje s njim unatoč uspona i padova, do aktivne uloge u stvaranju ICC-a. Ostali predavači u Stubičkim Toplicama govoriti će o usporednoj analizi teških povreda Ženevskih konvencija i kršenja ratnog prava i običaja, te zločine protiv čovječnosti i genocida, zatim o oblicima kaznenog udruživanja prema Statutu i Pravilniku ICTY-a, zapovjednoj odgovornosti, istrazi, dokaznim metodama i drugim temama.