ZAGREB, 7. svibnja 2004. (Hina) - Hrvatski institut za povijest - podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje predstavio je večeras u zagrebačkim prostorima Hrvatskoga kulturnoga društva "Banja Luka" dvosveščanu knjigu Šimuna
Penave "Progon Hrvata i Muslimana s banjolučkog područja 1995."
etnost/kultura/zabava
ZAGREB, 7. svibnja 2004. (Hina) - Hrvatski institut za povijest -
podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje predstavio je
večeras u zagrebačkim prostorima Hrvatskoga kulturnoga društva "Banja
Luka" dvosveščanu knjigu Šimuna Penave "Progon Hrvata i Muslimana s
banjolučkog područja 1995."#L#
O knjizi, prognanicima, prelasku preko Save i izbjegličkoj drami u
Davoru govorili su povjesničar i predsjednik HKD "Banja Luka" Mirko
Valentić, ratni načelnik općine Davor, Alojz Jakirčević, i autor
Šimun Penava.
Knjiga "Davor - humani centar svijeta - Progon Hrvata i Muslimana s
banjolučkoga područja 1995." svezak I i II. (1111 str.) obrađuje u
prvom dijelu kroz šest poglavlja nestanak Hrvata i Muslimana s
banjolučkoga područja, a u drugom dijelu donosi popis 20.836
prognanika koje su, od kolovoza do studenoga 1995., protjerali Srbi s
toga područja.
U prvom poglavlju autor piše o kretanju pučanstva Banje Luke i
Banjolučke biskupije, a u drugim poglavljima objavljuje kronologiju
ratnih događaja i protjerivanja Hrvata 1991./92.-1995., zatim važnije
događaje i pritiske koji su uvjetovali njihov egzodus, korespodenciju
između načelnika općina Davora i Srpca, zahvale Davorčanima za
humanost te pisane dokumente i fotodokumentaciju o progonstvu.
Na kraju priloga objavljen je popis uporabljene literature.
"Istjerivanje Hrvata iz banjolučkog kraja, katolika, svih onih koji
nisu Srbi počelo je još 1941.", rekao je Penava i dodao kako je njihov
progon od 1991. do 1995. bio samo nastavak ranijih progona.
"Zbog potpunosti informacija, ali i budućih naraštaja, trebalo bi
izraditi i statistički adresar ovih prognanika", rekao je Valentić i
najavio kako će na obali Save u Davoru do obilježavanja 10. obljetnice
te prognaničke drame biti sagrađen veliki križ.
Najavio je će na tu tragičnu obljetnicu biti dodijeljene i nagrade za
najbolje književno djelo na temu o izbjeglicama.
Pregovori s bosanskim Srbima odvijali su se u različitim razdobljima
na različite načine, istaknuo je ratni načelnik općine Davor
Jakirčević i dodao da je jedan način pregovaranja bio na snazi do
međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, drugi u razdoblju do
vojnoredarstvenih pothvata "Bljesak" i "Oluja", a treći nakon njih.
Posebno je istaknuo događaj iz jeseni 1995., kada je tražio
gradonačelnika Srpca Miloša Milinčića kako bi oslobodio petoricu
Muslimana koje su Srbi izdvojili za smaknuće zbog gubitaka koje im
nanijela muslimanska vojska.
"General Talić je, na moj zahtjev da pozove gradonačelnika Milinčića,
odgovorio - tebe ne smijem ubiti, ali da je on tu, njega bih", rekao
je Jakirčević i dodao kako su ipak doveli Milinčića koji je na poziv
da osloboditi odvedene Muslimane, među kojima je bio i banjolučki
kardiolog Bajagilović, to i učinio.
Predstavljanju knjige bio je nazočan velik broj danas raseljenih
banjolučkih Hrvata.
Šimun Penava radi na Hrvatskom institutu za povijest. Prikupljao je u
Hrvatskom informativnom centru građu o ratnim štetama, a priredio je i
knjigu "Zbornik o Rami".
(Hina) xmk ysp