SPLIT, 5. svibnja 2004. (Hina) - Reprint izdanje Splitskoga evangelijara, najstarije i najsvetije knjige u Hrvata, predstavili su danas u splitskoj katedrali, u sklopu obilježavanja 1700. godišnjice mučeništva sv. Dujma, akademici
Radoslav Katičić i Nenad Cambi te profesor na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu Marinko Vidović.
SPLIT, 5. svibnja 2004. (Hina) - Reprint izdanje Splitskoga
evangelijara, najstarije i najsvetije knjige u Hrvata, predstavili su
danas u splitskoj katedrali, u sklopu obilježavanja 1700. godišnjice
mučeništva sv. Dujma, akademici Radoslav Katičić i Nenad Cambi te
profesor na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu Marinko
Vidović. #L#
Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić istaknuo je na početku
svečanosti da osjeća strahopoštovanje prema Splitskom evangelijaru,
jer on je, kako je rekao, poput duhovnih tračnica kojima je život iz
salonitanske crkve došao u Split.
Današnji je događaj ocijenio jednim od najvećih hrvatskih kulturnih
događaja u ovoj godini, istaknuvši da će Evangelijar biti najveći
europski i svjetski veleposlanik Splita i Hrvatske, jer će uz pomoć
reprinta stići na svjetska sveučilišta, gdje će ga se moći
proučavati.
Akademik Katičić podsjetio je na legendu po kojoj je Evangelijar
pronađen na Dujmovim prsima u sarkofagu kad su ovozemni Dujmovi ostaci
preneseni iz Salone u Split.
To manje sliči na bajku, naglasio je Katičić, ako se zna da su
pronađeni i neki dokazi koji upućuju na to da je Evangelijar nastao
upravo u Saloni i da je bio zavjetna knjiga, a ne knjiga pisana za
liturgiju.
Ipak, još nije utvrđeno točno vrijeme i mjesto njegova nastanka kao
ni to kada je stigao u splitsku crkvu. Prema jednima, nastao je već u
petom, a prema drugima u 6. ili 7. stoljeću u sjevernoj Italiji.
Nedvojbeno je, međutim, kako je istaknuo Katičić, da je Splitski
evangelijar najstarija i najsvetija knjiga u Hrvata.
Po njegovim riječima naziv Evangelijar, zbog njegova bogatijeg
sadržaja, puno je prikladniji od Evanđelistara, koji bi sadržavao samo
evanđelja.
Marinko Vidović govorio je o nazivu, podrijetlu i biblijskom tekstu
Splitskog evangelijara.
"Evangelijar je izvorno sadržavao 42 ili 43 mala sveska od osam
listova, a do danas ih je sačuvano 39 cjelovitih i dijelovi nekih
oštećenih svezaka. Tekst Evangelijara je mješovit, ali njegov je
predložak gotovo sigurno već kolacionirani Vulgatin tekst s brojnim
starolatinskim čitanjima", rekao je Vidović istaknuvši kako je uvjeren
da će Splitski evangelijar pridonijeti boljem razumijevanju izvornog
Vulgatinog teksta.
"Vrijednost pretiska Evangelijara je u tome što sada svatko
zainteresiran, bez ikakvih ograničavanja, koje nužno zahtijeva
rukovanje vrijednim knjigama, može proučavati Evangelijar. Time će
biti omogućeno ispitivanje te prve knjige u Hrvata, a nadamo se već
iduće godine i novim studijama o tom velikom djelu", istaknuo je
akademik Nenad Cambi.
Reprint Splitskoga evangelijara, u izdanju splitsko-makarske
nadbiskupije i Književnog kruga u Splitu, izrađen je prema izvorniku
koji se od 13. stoljeća, kada se prestao koristiti u liturgiji te za
prisegu vladara i biskupa, čuva u riznici splitske prvostolnice.
Tiskan je u 1200 primjeraka, od čega je stotinu uvezeno u kožu.
Predstavljanje reprinta pjesmom je uveličao Zbor bogoslova iz Splita
pod ravnanjem maestra don Šime Marovića, koji je sam otpjevao
liturgijski dio, koji se, prema zapisima na marginama Evangelijara,
pjevao za blagdan sv. Dujma.
Projekt istraživanja Splitskog evangelijara njegovim izlaskom iz
tiska nije gotov, već se nastavlja povijesnim, paleografskim i
biblijskim istraživanjima.
Studije o tom djelu radit će akademik Radoslav Katičić, Marinko
Vidović i povjesničarka Mirjana Matijević Sokol, a bit će objavljene u
zborniku koji će biti posvećen toj našoj najstarijoj knjizi.
Evangelijar će tako i kroz studije ostati vjernim svjedočanstvom
hrvatske kulture i opstojnosti.
Predstavljanju su bili nazočni splitski, solinski i kaštelanski
gradonačelnici, župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja, nadbiskup u
miru Ante Jurić te brojni uglednici iz kulturnog i javnog života
Splita i Županije.
(Hina) xdstr ymc