ZAGREB, 8. travnja 2004. (Hina) - Prema programu razvitka govedarske proizvodnje koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Hrvatska bi u narednih pet godina trebala povećati proizvodnju mlijeka sa
sadašnjih 700 milijuna litara, na 1,2 milijarde litara, za što je nužno povećati veličinu farmi, poboljšati njihovu opremljenost i tehnološku modernizaciju te osigurati uvjete za nabavku potrebnog broja kvalitetnih rasplodnih junica.
ZAGREB, 8. travnja 2004. (Hina) - Prema programu razvitka govedarske
proizvodnje koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodnog gospodarstva Hrvatska bi u narednih pet godina trebala povećati
proizvodnju mlijeka sa sadašnjih 700 milijuna litara, na 1,2 milijarde
litara, za što je nužno povećati veličinu farmi, poboljšati njihovu
opremljenost i tehnološku modernizaciju te osigurati uvjete za nabavku
potrebnog broja kvalitetnih rasplodnih junica.#L#
Rečeno je to na današnjem okruglom stolu o perspektivama razvoja
hrvatskog mljekarstva kojem su prisustvovali proizvođači, udruge
proizvođača i predstavnici mljekarske industrije.
Kako je istaknuo ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva Petar Čobanković, nužno je povećati stočarsku proizvodnju
i proizvodnju mlijeka te ju prilagoditi standardima Europske unije
kako bi se postigla konkurentnost. Sam program razvoja stočarske
proizvodnje, kazao je, ide u smjeru boljeg organiziranja proizvodnje,
smanjenja troškova te povećanja konkurentnosti.
Čobanković je kazao i kako su u pripremi izmjene i dopune zakona o
državnoj potporama i poticajima u poljoprivredi prema kojima se traži
uvođenje poticaja za domaću telad za tov (600 kuna za telad do 100
kilograma), kao i povećanje poticaja za junad utovljenu od domaće
teladi sa sadašnjih 800 kuna na 1.000 kuna po grlu. Poticaji pak za
uvoznu telad smanjit će se na 400 kuna.
Na ovaj način, kazao je Čobanković, potiče se domaći tov, stočarska
proizvodnja i proizvodnja mlijeka.
Viša stručna savjetnica ministarstva za prilagodbu poljoprivredne
politike zahtjevima EU Anita Sever Koren istaknula je kako prosječno
poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj ima 3,3 muzne krave, dok u EU
taj prosjek iznosi oko 30 grla. To je ono što Hrvatska mora dostići u
kratkom razdoblju, odnosno prije ulaska u EU.
Također je istaknula kako ulazak u EU znači i utvrđivanje proizvodnih
kvota u mljekarskom sektoru. Naime, za svaku zemlju pristupnicu
određuje se maksimalna kvota, odnosno količina koju treba proizvesti,
no ona je manja od onoga što ta zemlja proizvodi. Projekcije govore,
kazala je Sever Koren da bi Hrvatska mogla računati na kvotu od 734
milijuna litara mlijeka.
Ulazak u EU znači i smanjenje prosječna cijena mlijeka na 0,20 do
0,22 eura po litri (u Hrvatskoj ona sada iznosi 0,33 eura po litri), a
također se i mijenja sustav poticaja, odnosno izdvajanja će biti upola
manja nego sada. Sever Koren je navela primjer proizvodnih kvota osam
zemalja pristupnica EU (Češka, Mađarska, Poljska, Slovenija, Slovačka,
Litva, Estonija, Latvija) čije odobrene kvote su manje od razine
njihove sadašnje proizvodnje, izuzev Estonije čija je kvota povećana.
Predsjednik Uprave Lure Željko Perić kazao je kako je Hrvatskoj nužan
projekt razvoja spomenutih grana i njega mora voditi Vlada. Činjenica
je da danas imamo nedostatnu proizvodnju mlijeka i da ono ispod
standarda kvalitete EU, rekao je. Potrebno je stoga, drži Perić,
investirati u organizaciju proizvodnje hrane, jer ulaskom u EU opstat
će samo one mljekare koje će moći ulagati u modernizaciju. To također
znači da će se smanjiti broj proizvođača i to sa sadašnjih 50 tisuća
na nekih 15 tisuća. Hrvatska mora povećati svoju proizvodnju mlijeka,
mišljenja je Perić, ali isto tako i poboljšati njegovu kvalitetu.
Novac nije problem, dodao je, no potrebni su kvalitetni projekti.
Perić je kazao kako u pregovorima s EU Vlada treba domaćim
proizvođačima osigurati prijelazni period u kojem bi povećali svoju
konkurentnost.
(Hina) xtp yds