ZAGREB, 2. travnja 2004. (Hina) - Tržište rada ima najvažniju ulogu u određivanju životnog standarda građana Hrvatske, a osnovno je obilježje hrvatskog tržišta rada veće nastojanje na očuvanju zaposlenja, a ne na stvaranju novih
mogućnosti za rad, rekao je na današnjem okruglom stolu "Tržište rada i nezaposlenost" Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije (IJF).
ZAGREB, 2. travnja 2004. (Hina) - Tržište rada ima najvažniju ulogu u
određivanju životnog standarda građana Hrvatske, a osnovno je
obilježje hrvatskog tržišta rada veće nastojanje na očuvanju
zaposlenja, a ne na stvaranju novih mogućnosti za rad, rekao je na
današnjem okruglom stolu "Tržište rada i nezaposlenost" Predrag
Bejaković iz Instituta za javne financije (IJF).#L#
Kao ključne generatore porasta nezaposlenosti u Hrvatskoj bivša
ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja
Crnković-Pozaić istaknula je sektorski orijentiranu gospodarsku
politiku, nedovoljnu razvijenost zemlje, posebice regionalnu
neravnotežu u stupnju razvijenosti te neadekvatan obrazovni sustav.
Okrugli stol "Tržište rada i nezaposlenost" organizirali su Institut
za javne financije (IjF) i Zaklada Friedrich Ebert, u sklopi niza
radionica koje prate projekt javnih rasprava o procesu pridruživanja
Hrvatske EU.
Usmjerenost hrvatskog tržišta rada i regulatora radnih odnosa na
očuvanje postojećih radnih mjesta, a ne na stvaranje novih mogućnosti
za zapošljavanje Bejaković drži i izvorom utrostručenja broja
nezaposlenih od 1986. do 2001. godine.
'Održavanje na životu' nerentabilnih tvrtki umjesto poticanja
stvaranja novih i zdravih poslovnih subjekata ujedno je dovelo i do
stalnog rasta udjela dugotrajno nezaposlenih (koji čekaju na posao
duže od godinu dana), kazao je Bejaković.
Tako je umjesto zadržavanja razine zaposlenosti, pretjerano čuvanje
radnih mjesta dovelo do nekonkurentnog i nefleksibilnog tržišta rada,
što pokazuje i potpuno nerazumijevanje procesa fleksibilizacije koji
obilježavaju ekonomiju Europske unije. Ipak, relativno visoke stope
gospodarskog rasta, pad ili stagnacija nezaposlenosti te najavljeno
usvajanje Nacionalnog akcijskog programa temeljenog na smjernicama EU,
drži Bejaković, razlog su za optimizam.
Po mišljenju Crnković-Pozaić gospodarska politika godinama je
okrenuta poticanju samo nekih sektora, poput brodogradnje, dok su
sektori koji će ulaskom u EU najviše biti pogođeni, poput
poljoprivrede, gotovo zanemarivani. Istodobno ništa nije učinjeno na
osmišljavanju razvojnih institucija, poput razvojnih agencija koje ima
većina zemalja, niti na osposobljavanju lokalnih zajednica da same
provode razvojno aktivnu politiku, rekla je Crnković-Pozaić.
Hrvatskoj će biti dostupna velika sredstva EU namijenjena
financiranju projekata razvoja, posebice na lokalnoj razini, stoga je
nužno osnažiti lokalne zajednice za 'samopomoć', jer bez toga nikakav
nacionalni akcijski plan neće biti uspješan, napomenula je.
Prvi u nizu takvih projekata koje će financirati EU započinje u
lipnju ove godine, a radi se o programu razvoja lokalnog partnerstva,
odnosno povezivanja svih socijalnih partnera (ministarstava, lokalna
uprave i samouprave, škola, zavoda za zapošljavanje, lokalnih
poduzetnika, sindikati i dr.) u cilju povećanja zapošljavanja.
(Hina) xrub yds