ZAGREB, 25. ožujka 2004. (Hina) - Hrvatske šume su među najočuvanijim u Europi i zato se Hrvatska naziva "otok prirodnih šuma u Europi", rekli su danas hrvatski šumari na okruglom stolu održanom u Zagrebu na temu "Stabilnost šumskog
eko sustava i održivi razvoj".
ZAGREB, 25. ožujka 2004. (Hina) - Hrvatske šume su među najočuvanijim u
Europi i zato se Hrvatska naziva "otok prirodnih šuma u Europi",
rekli su danas hrvatski šumari na okruglom stolu održanom u Zagrebu na
temu "Stabilnost šumskog eko sustava i održivi razvoj". #L#
Međutim, to ne znači da hrvatske šume nemaju problema, a najveći su
požari na mediteranskom dijelu obale te kisele kiše u Gorskom Kotaru.
Za požare je rečeno da su postali sociološki problem, jer je njih 70
posto s neotkrivenim počiniteljima, a europski prosjek je tek sedam
posto. U jednom požaru u drugim europskim zemljama maksimalno nestane
10 hektara šume, a u Hrvatskoj 27 do 97 hektara po požaru šuma i
poljoprivrednog dobra zaraslog u šumsku makiju. Stručnjaci smatraju da
se taj problem mora riješiti edukacijom građana i drugačijom
organizacijom. Zauzeli su se za potrebu preventivnog očuvanja
hrvatskog šumskog bogatstva.
Zbog promijene klime, sve većih suša preko ljeta i prekograničnog
onečišćenja putem zraka, jako je ugrožena jela, pogotovo u Gorskom
kotaru gdje je jela najrasprostranjenija, rekli su hrvatski šumari.
Naveli su da je autocesta Zagreb-Split odnijela 16.000 hektara šume,
što je "cijena civlizacije".
U Hrvatskoj je oko 40 posto šuma, a 56 posto poljoprivrednih dobara.
Na globalnoj, svjetskoj razini šume su ugrožene zbog demografske
eksplozije stanovništva, zbog urbanizacije i industrijalizma. Od 1970.
do 1990. u svijetu je uništeno 25 posto prirodnih šuma. Stanje je vrlo
kritično u južnoj Americi, Aziji i Africi, čulo se na okruglom stolu,
a da bi šume i dalje bile "pluća Zemlje" potrebno je napraviti
kvalitetni iskorak u njihovom očuvanju.
Navedeno je da nestankom šuma dolazi do degradacije tla, da je
najugroženija Afrika, ali da se i u Americi i Australiji unatoč
znanstvenim dostignućima javljaju erozije.
Okrugli stol organizirale su udruge Dupinov san i ODRAZ (Održivi
razvoj zajednice), a sudjelovali su stručnjaci Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, zagrebačkog
agronomskog i šumarskog fakulteta, Hrvatskih šuma, Hrvatskog šumarskog
društva te predsjednica Zbora novinara za zaštitu okoliša Hrvatskog
novinarskog društva Tanja Devčić.
(Hina) xbma ysšh