POSLOVNI PREGLED BROJ 356

POSLOVNI PREGLED broj 356 27. veljače - 02. ožujka 2004. SADRŽAJ: HRVATSKI SABOR DONIO DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2004. MEĐU 14 NAMIRNICA SAMO JEDNA IMA VIŠE OD DOZVOLJENIH 1 POSTO GMO-A NVK: PREPORUKE ZA KONKURENTNOST SU MJERE KOJE POZIVAJU NA PROMJENE USKORO RADNA SKUPINA ZA PRIMJENU MJERA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI ČOVIĆ O MOGUĆNOSTIMA HRVATSKE NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU VLADA UTVRDILA POPIS TVRTKI OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA VLADA IMENOVALA ČLANOVE NO VJESNIKA I SLOBODNE DALMACIJE USKORO POČETAK IZGRADNJE AUTO-CESTE ZAGREB-SISAK BABIĆ: HRVATSKA GODIŠNJE ZA INVESTICIJE TREBA 7 POSTO BDP-a PREDSTAVLJEN PROJEKT O FINANCIJSKOJ KONTROLI I REVIZIJI U JAVNOM SEKTORU INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU 0,2 POSTO MANJA POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 52,6 POSTO DZS: U 2002. U HRVATSKOJ 18 POSTO SIROMAŠNIH D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE OSTAJE NEPROMIJENJEN PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA PROSINAC 4.045 KUNA; ZA 2003. GODINU 3.940 KUNA ČASOPIS BANKA PREDSTAVIO POSEBNO IZDANJE O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA PRIVREDNI VJESNIK: SNAŽAN SKOK LEASINGA U PROŠLOJ GODINI RAST PLASMANA BANAKA NEBANKOVNOM SEKTORU LANI 14,6 POSTO DOBIT RBA U 2003. GODINI 154,5 MILIJUNA KUNA PBZ: ZA DVA POSTOTNA BODA SMANJENA KAMATNA STOPA ZA PREKORAČENJE HAGENI USAID-OVO PRIZNANJE PREDSTAVLJENA NOVA UPRAVA HEP-A NA ČELU S IVANOM MRAVKOM HŽ PODRŽAVA OSNIVANJE SABORSKOGA POVJERENSTVA "PERUTNINA" TVRDI DA U POLI-SALAMI U SLOVENIJI NEMA GMO MATERIJALA PETROKEMIJA: DOMAĆEM TRŽIŠTU 25 POSTO GNOJIVA VIŠE OD PLANA PRIHVAĆENA NAMJERA "FRANCKA" DA IZGRADI PUNIONICU VODE IZASLANSTVO KINESKOG VELEPOSLANSTVA POSJETILO PODRAVKU CROATIA AIRLINES NEĆE MIJENJATI CIJENE KARATA KONCERN KONČAR: U SIJEČNJU PRIHOD OD PRODAJE 105,1 MILIJUN KUNA NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE SIEMENS HRVATSKA UWE GREGORIUS EUROCABLE GROUP UŠAO U UTRKU ZA ELKU KABELI MALA BRODOGRADNJA: ISKORIŠTENA POLOVICA KAPACITETA TVORNICA BRODSKIH MOTORA 3. MAJ LANI ISPORUČILA PET MOTORA PRIHOD PIVOVARE CARLSBERG CROATIA U PROŠLOJ GODINI 300 MILIJUNA KUNA VARTEKS OTVARA TRGOVINU U POŽAREVCU AUSTRIJANCI OBJAVILI JAVNU PONUDU ZA PREUZIMANJE BORIKA D.D. DIONICE HOTELA MLINI PRODANE TVRTKI HBI IZ ZAGREBA ALPE ADRIA PROJEKT IZ ZAGREBA NOVI VLASNIK HOTELA "THERAPIA" ORACLE PREDSTAVIO PRVI SOFTVERSKI PAKET ZA GRID RAČUNARSTVO ARIANA BOŽIĆ POSTALA HRVATSKI DISTRIBUTER PROIZVODA ASSA ABLOY-A MJERE OSIGURANJA KOJE ŠTITE VJEROVNIKE "AMFORE" ODRŽANO ROČIŠTE U STEČAJNOM POSTUPKU NAD "NEPTUNOM" SANADER SE U BUKUREŠTU SASTAO S PREMIJEROM NASTASEOM 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA HRVATSKI SABOR DONIO DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2004. Hrvatski sabor u četvrtak je usvojio državni proračun za ovu godinu, koji je ostao u okvirima koje je predložila Vlada - prihodi su mu planirani u iznosu od 79,4 milijardi, a rashodi u iznosu od 84,9 milijardi kuna. Za proračun je glasovalo 86 zastupnika, a 40 ih je bilo protiv. Donošenju samog proračuna prethodilo je cjelodnevno glasovanje o 426 amandmana, koji su ukupno 'težili' 8,5 milijardi kuna. Vladini predstavnici odbili su sve amandmane, a u tome ih nisu pokolebali ni zastupnički zahtjevi ni napadi, poglavito iz SDP-a i HSS-a zbog investicija u zdravstvo i poljoprivredu. MEĐU 14 NAMIRNICA SAMO JEDNA IMA VIŠE OD DOZVOLJENIH 1 POSTO GMO-A Nakon provedene kontrole 14 namirnica za koje se sumnjalo da sadrže više od dopuštene količine genetski modificiranih organizama (GMO) u dva inozemna ovlaštena laboratorija Europske unije, samo je u jednom proizvodu utvrđeno da sadrži više od 1 posto GMO-a, izvijestio je u utorak ministar zdravstva Andrija Hebrang. Riječ je o "Mini poli" kobasici proizvođača Pipo d.o.o. iz Čakovca, koja je povučena s tržišta. Utvrđeno je kako je proizvođač uvezao sirovinu iz inozemstva, a u deklaraciji je pisalo da proizvod ima manje od 1 posto GMO-a. Svih 14 proizvoda prošlo je nakon spornih ispitivanja u osječkom Zavodu za javno zdravstvo dodatne kontrole u središnjem laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te u dva inozemna laboratorija. "Vladino je stajalište da Hrvatska mora biti zemlja slobodna od GMO-a te se takvi neće proizvoditi u Hrvatskoj, a oni koji se uvoze iz inozemstva moraju biti strogo kontrolirani", rekao je Hebrang. Dodao je kako GMO mora biti naznačen na deklaraciji proizvoda i u tom se će pogledu domaći proizvodi strogo kontrolirati, a prilikom uvoza tražit će se deklaracija da proizvod sadrži manje od 1 posto GMO-a. "Hrvatska je prihvatila zaključke EU i u tijeku je donošenje potrebnih zakona i podzakonskih akata koji će regulirati to područje". Hebrang je najavio osnivanje Agencije za hranu do polovice godine, za čije je Upravno vijeće ovih dana raspisan natječaj, kao i daljnje usklađivanje hrvatskih propisa o GMO-u sa onima u Europskoj uniji, koja se sprema smanjiti dozvoljenu koncentraciju GMO-a u proizvodima s 1 na 0,9 posto. NVK: PREPORUKE ZA KONKURENTNOST SU MJERE KOJE POZIVAJU NA PROMJENE Udvostručenje BDP po glavi stanovnika u roku od deset godina, stopa rasta od pet i više posto godišnje, smanjenje stope nezaposlenosti ispod osam posto nakon 2010, izvoz roba i usluga koji bi kroz to desetogodišnje razdoblje premašio 65 posto BDP-a, povećanje kvalitete života, te povećanje stupnja društvene uključenosti, ključni su nacionalni strateški ciljevi Hrvatske kako ih vidi Nacionalno vijeće za konkurentnost. Na predstavljanju "55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske", održanom u ponedjeljak, nazočni su i predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader. Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Željko Čović je istaknuo da je pripremljeno 55 preporuka, zapravo mjera koje pozivaju na promjene jer je utvrđeno da su promjene potrebne. Vijeće, kaže njegov predsjednik, ocjenjuje da je Hrvatska suočena s ozbiljnim problemima koje hitno treba početi rješavati. Pred Hrvatskom su tri glavna izazova - završiti transformaciju u tržišno gospodarstvo, izraditi model održivog gospodarskog razvoja i uskladiti ukupnu regulativu sa zakonodavstvom EU. Sedam radnih skupina tijekom šestomjesečnog rada izradilo je ukupno 55 preporuka za poboljšanje konkurentnosti u sedam prioritetnih područja: obrazovanje za rast i razvoj, pravna država sukladna EU, troškovna i cjenovna konkurentnost, razvoj inovativnosti i tehnologije, jačanje malih i srednjih poduzeća, regionalni razvoj i razvoj klastera, te stvaranje pozitivnog stava i liderstva. USKORO RADNA SKUPINA ZA PRIMJENU MJERA ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI Premijer Ivo Sanader najavio je u ponedjeljak da će se uskoro formirati radna grupa, operativni tim koji treba izraditi akcijski plan primjene 55 mjera za povećanje konkurentnosti koje je predložilo Nacionalno vijeće za konkurentnost. Uskoro ćemo se dogovoriti kako formirati tijelo koje će Vladi predložiti implementaciju 55 mjera za povećanje konkurentnosti, kazao je Sanader na skupu u hotelu Opera na kojemu je Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) predstavilo taj paket mjera. Premijer Sanader osvrnuo se i na neke euroskeptike, na izjave nekih političara kako ne treba žuriti u EU, kako Hrvatska neće biti spremna za taj ulazak 2007.-2008. "Budimo eurorealisti, alternative putu prema EU nema", kazao je, poručujući da će Vlada učiniti sve da Hrvatska dobije pozitivan avis EU, te da u lipnju dobije status kandidata. Sanader ističe i kako je vrijeme da i Europa uzvrati jasne signale prema Hrvatskoj, te time uz ostalo pokaže da Hrvatska može biti uspješna priča, model i za druge zemlje u ovom dijelu Europe. ČOVIĆ O MOGUĆNOSTIMA HRVATSKE NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU Želi li Hrvatska postati dobar i poželjan partner za Europsku uniju, mora riješiti unutarnje izazove, ali istodobno treba vrlo dobro pratiti globalne prilike i u njima tražiti svoje mjesto, kazao je u četvrtak predsjednik Uprave Plive i predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Željko Čović u svom predavanju "Hrvatska kao High Tech središte i njene mogućnosti na međunarodnom tržištu", koje je organizirala Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora. Ključni unutarnji izazovi koje Hrvatska treba što prije riješiti, kazao je Čović, jesu što skoriji završetak tranzicije iz socijalističkog u tržišno gospodarstvo, jer je preveliki dio gospodarstva još uvijek pod prevelikim utjecajem države; zatim riješiti probleme nastale zbog rata i zaostajanja, ali na način da se pronađe vlastiti model razvoja temeljen na tuđim iskustvima i prilagođen domaćim uvjetima; te mora uskladiti zakonsku regulativu standardima EU. VLADA UTVRDILA POPIS TVRTKI OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA Vlada je u srijedu utvrdila popis 185 trgovačkih društava od posebnog državnog interesa u čije bi nadzorne odbore mogli ući državni dužnosnici, s tim da bi u konačnici na tom popisu moglo biti 200-tinjak tvrtki, najavio je novinarima državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Ante Babić. Kriterij kojim se pri tome rukovodila Vlada bio je da država u tim društvima ima više od 51 posto vlasništva, te da na listi budu i tvrtke koje nisu u portfelju HFP-a, poput INE i HEP-a. Spomenuti popis uvjet je da u nadzorne odbore i upravljačka tijela tih tvrtki budu imenovani i državni dužnosnici. S obzirom da postoje tvrtke u kojima država više nema većinsko vlasništvo (na primjer HT), a od strateškog su interesa, Babić najavljuje da će Vlada predložiti izmjene Zakona koje bi joj omogućile da i u nadzorne odbore takvih tvrtki imenuje svoje ministre ili druge dužnosnike. Uz HT riječ je, primjerice o HT-mobilu, Petrokemiji i sl. VLADA IMENOVALA ČLANOVE NO VJESNIKA I SLOBODNE DALMACIJE Vlada je u srijedu predložila članove novog Nadzornog odbora Vjesnika - Dragomira Mađerića, koji bi ujedno bio i predsjednik, Zorana Bubaša, Branka Štulića i Božidara Novaka. Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang ističe, da Vlada razmatra kako financijski pomoći toj kući da "stane na svoje noge". Razmatramo mogućnost da Vjesnik bude djelomice u vlasništvu države, dijelom zaposlenika i dijelom strateškog partnera, potvrdio je Hebrang, držeći da bi to bila najbolja kombinacija. Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice predložila skupštini još jedne novinske tvrtke - Slobodne Dalmacije, imenovanje novog Nadzornog odbora. U Nadzorni odbor Slobodne Dalmacije ušli bi: Igor Lučić, ujedno i predsjednik, Ivan Mužić i Rajko Jurin. Još jedan član imenovat će se naknadno, a u odboru bi bio i jedan predstavnik zaposlenika. U Skupštinu riječke Jadrolinije Vlada je imenovala ministre Božidara Kalmetu i Ivana Šukera. USKORO POČETAK IZGRADNJE AUTO-CESTE ZAGREB-SISAK Auto-cesta Zagreb-Sisak uskoro će se početi graditi - kada definirat će se slijedećeg tjedna na sastanku predstavnika Sisačko-moslavačke županije, gradova Sisak i Velike Gorice i Povjerenstva za ceste, odlučilo je danas to Povjerenstvo, doznaje se u Banskim dvorima. Način financiranja izgradnje utvrdit će Vlada, no brojke o sadašnjem prometu upućuju da će to biti vrlo isplativa investicija - naime, cestom Zagreb-Sisak dnevno prođe 50-ak tisuća vozila. Taj cestovni smjer, dugačak 50-ak kilometara, već je ucrtan u prostorne planove i startegije prostornog i cestovnog razvitka. BABIĆ: HRVATSKA GODIŠNJE ZA INVESTICIJE TREBA 7 POSTO BDP-A ILI 2 MILIJARDE EURA Hrvatska godišnje, u razdoblju od 2004. do 2008 godine, treba za investicije osigurati 7 posto BDP-a ili 2 milijarde eura, izjavio je u petak državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Ante Babić, najavljujući pritom donošenje Nacionalnog plana razvoja do kraja ove godine. Babić je, govoreći o sadržaju programa razvoja, kazao da će se pozornost posvetiti jačanju poduzetništva - tako će se Hrvatska poštanska banka 'pretvoriti' u banku za malo i srednje poduzetništvo, osnovana je radna skupina za smanjenje barijera u poslovanju poduzetnika, a ustrojit će se i fond rizičnih ulaganja za početnike-poduzetnike. Agencija za poticanje izvoza i ulaganja treba postati 'one-stop-shop', stvorit će se regionalne razvojene agencije, uz Istru u kojoj postoji, još i za Dalmaciju, Slavoniju te središnju Hrvatsku, kao i regionalni centri razvoja - Zagreb, Osijek, Rijeka i Split. U pripremi su zakoni, najavio je Babić, o tehnološkim i poslovnim parkovima te o područjima posebne državne skrbi. Vlada će pokušati udvostručiti izvoz roba u iduće četiri godine, uvesti ISO i CE standarde kakvoće, podići razinu upravljanja, aktivno podupirati suradnju velikih i malih tvrtki, osigurati ulazak hrvatskih clustera na tržišta srednje i istočne Europe, nastaviti izvozno financiranje kroz HBOR, rekao je Babić. PREDSTAVLJEN PROJEKT O FINANCIJSKOJ KONTROLI I REVIZIJI U JAVNOM SEKTORU Uspostava potrebnih uvjeta za provedbu učinkovite i stabilne unutarnje financijske kontrole i interne revizije u hrvatskom javnom sektoru i cijeloj javnoj upravi te u tom smislu i prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva regulativama Europske unije (EU) temeljni je cilj u petak predstavljenog projekta "Razvoj unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru i interne revizije" (PIFC), kojega u sklopu CARDS programa u Hrvatskoj zajednički provode Ministarstvo financija i Europska komisija uz financijsku potporu EU-a. Predstavljajući taj CARDS projekt pred više od 150 domaćih i stranih stručnjaka okupljenih u zagrebačkom Hotelu Sheraton šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenberger istaknuo je da je to prvi takav projekt na području financijske kontrole u Hrvatskoj te da je zapravo potpora hrvatskoj Vladi i od presudne važnosti za svaku javnu administraciju koja se želi prilagoditi EU. Uz nove uvjete i koncepte financijskog upravljanja u javnoj upravi, dodao je, u Hrvatskoj će se uvesti i nova profesija unutarnjeg (internog) revizora. Projekt, koji je pokrenut u listopadu 2003., sa 1,38 milijuna eura financira EU, trajat će 24 mjeseca, a operativno će ga zu radnu skupinu Ministarstva financija provoditi međunarodni konzorcij kojim upravlja francuska tvrtka SOFRECO u suradnji s britanskom Helm-Corporation Ltd. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU 0,2 POSTO MANJA Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju ove godine bila je za 0,2 posto manja od industrijske proizvodnje iz prosinca prošle godine, desezonirani je podatak koji je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Tako je smanjenje mjesečne industrijske proizvodnje zabilježeno četvrti mjesec zaredom, no smanjenje u ovogodišnjem siječnju manje je nego u prosincu i studenom prošle godine. POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 52,6 POSTO Hrvatska robna razmjena s inozemstvom startala je u ovoj godini uz nešto veći rast uvoza od izvoza, te sa pokrivenošću uvoza izvozom u siječnju od 52,6 posto. Ukupan izvoz Republike Hrvatske u siječnju 2004., prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 3,13 milijarde kuna, ili iskazan u američkim dolarima, 513,6 milijuna dolara. Izvoz izražen u kunama bio je za 10,1 posto veći nego u prošlogodišnjem siječnju, a u dolarima se iskazuje rast izvoza od 27,4 posto. Na višu stopu rasta u dolarima utjecalo je pak smanjenje tečaja dolara (prema kuni za 13,6 posto). Istodobno je uvoz iznosio 5, 96 milijardi kuna, odnosno 977,1 milijun dolara. Kunska vrijednost uvoza veća je za 11,2 posto, a dolarska za 28,6 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 2,83 milijarde kuna. Iskazan u dolarima deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u ovogodišnjem siječnju iznosio je 463,5 milijuna USD, što je za 30 posto više nego u istom mjesecu lani. DZS: U 2002. U HRVATSKOJ 18 POSTO SIROMAŠNIH Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u 2002. godini iznosila 18,2 posto, 1 postotni bod više nego godinu ranije, pokazatelji su iz istraživanja koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS) , a riječ je o prvom takvom istraživanju u Hrvatskoj provedenom po međunarodno potvrđenoj metodologiji na uzorku od 4 tisuće kućanstava. Tijekom 2002. godine 18,2 posto ili 773 tisuće stanovnika Hrvatske ostvarilo je prihod manji od praga siromaštva. Godinu dana ranije, 2001., prihod manji od praga siromaštva ostvarilo je 17,2 posto, ili 727 tisuća stanovnika. D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE OSTAJE NEPROMIJENJEN Kreditni rejting Hrvatske za ožujak, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet (D&B), ostaje nepromijenjen, sa ocjenom DB4d koja Hrvatsku svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganja. Profil rizičnosti Hrvatske, navodi se u izvješću D&B-a, koje je u četvrtak prenijela zagrebačka tvrtka BonLine, za ožujak je obilježen promjenama ekonomskih pokazatelja. Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting Hrvatska je na 10. mjestu. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA PROSINAC 4.045 KUNA; ZA 2003. GODINU 3.940 KUNA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac prošle godine iznosila je 4.045 kuna, što pokazuje nominalni pad za 0,2 posto, a realni za 0,3 posto u odnosu na studeni 2003. U odnosu pak na isti mjesec 2002. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prosinac 2003. nominalno je bila viša za 5,4 posto, a realno za 2,9 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. ČASOPIS BANKA PREDSTAVIO POSEBNO IZDANJE O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Ukupna imovina 33 aktivna otvorena te 4 zatvorena investicijska fonda u Hrvatskoj iznosi gotovo 3,93 milijardi kuna, podaci su koje je u srijedu na predstavljanju posebnog izdanja časopisa Banka pod nazivom "Fondovi" iznio predsjednik Komisije za vrijednosne papire Miljenko Fičor. Tom je prilikom istaknuo i kako je imovina fondova lani smanjena u odnosu na 2002., kada je iznosila 5 milijardi kuna, i to jer su se neki bivši privatizacijsko - investicijski (PIF), a kasnije zatvoreni investicijski fondovi (ZIF) 'priklonili' holdinzima i tako izašli iz fondovskog sustava. No, dodao je, značajno je povećan broj otvorenih fondova, a više je i društava za upravljanje fondovima, budući je Komisija 2003. odobrila rad za 10 novih otvorenih fondova te dva društva za upravljanje investicijskim fondovima. Prema podacima iz "Fondova", od ukupno 15 društava za upravljanje investicijskim fondovima, lani je s najvećom imovinom - od 1,25 milijardi kuna upravljalo društvo ZB Invest (upravlja s ukupno 5 fonda, od kojih su 4 bila aktivna). Na drugom je mjestu bio PBZ Invest (5 fondova) s imovinom od 795,90 milijuna kuna, a na trećem Raiffeisen Invest, čijih je četiri fondova upravljalo s 365,13 milijuna kuna. PRIVREDNI VJESNIK: SNAŽAN SKOK LEASINGA U PROŠLOJ GODINI Vrijednost novosklopljenih leasing ugovora u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 911 milijuna eura, što je za čak 71 posto više nego 2002., godine, pri čemu je najveći dio po vrijednosti - 32 posto hrvatskog leasing tržišta, držao Hypo Leasing, podaci su iz posebnog priloga Privrednog vjesnika pod nazivom "Leasing u Hrvatskoj". Snažan rast leasing tržišta u Privrednom vjesniku pripisuju ponajprije prošlogodišnjem ograničavanju rasta bankarskih kredita, zbog čega su banke, u čijem je vlasništvu osam od ukupno 12 leasing društava, potencijalne kreditne klijente 'preusmjeravale' u svoje leasing kuće, na koje se ograničenje plasmana nije odnosilo. Od ukupno 46.784 ugovora o leasingu koji su lani sklopljeni, gotovo polovica ugovora - 22.576, odnosi se na Raiffeisen leasing. Slijedi Hypo Leasing sa 9.665 ugovora te VB Leasing koji ima sklopljenih 3.277 ugovora. Po vrijednosti tih ugovora, pak, vodeći je Hypo s 289 milijuna eura, slijedi Raiffeisen s 219 milijuna eura, pa Erste sa 105 milijuna eura te HVB sa 85 milijuna eura, što znači da su ta četiri vodeća društva lani držala ukupno 76 posto hrvatskog leasing tržišta. Najveći se dio od ukupnog broja ugovora, točnije 93 posto ugovora, što predstavlja 64 posto ukupne vrijednosti ugovora lani, odnosilo na automobile, što se dijelom može pojasniti i činjenicom da su tri leasing društva (debis, Porsche i Z plus izravno vezana uz automobilsku industriju). Na raznu opremu odnosilo se, pak, 6 posto potpisanih ugovora (po vrijednosti ugovora 18 posto), a na nekretnine 0,33 posto ugovora i 16 posto ukupne vrijednosti svih leasing ugovora u prošloj godini. Ta je raspodjela u Europi značajno drugačija - na automobile se odnosi 40 posto, opremu 30, a nekretnine 20 posto, a u Privrednom vjesniku ističu kako u podacima za Hrvatsku posebice zabrinjavajuće nizak udio opreme. To tumače kao pokazatelj da se nedovoljno ulaže u nove proizvodne kapacitete koji će generirati novu vrijednost. Istodobno, ističu kako bi nekretnine u narednim godinama mogle postati 'hit' na hrvatskom tržištu i zauzeti oko 20 posto tržišta, iako se njima trenutno bavi samo pet leasing društva u Hrvatskoj. Oni su lani sklopili ukupno 153 ugovora o financiranju nekretnina - 30 posto više nego 2002., a vrijednost tih ugovora povećana je za čak 153 posto, na 147 milijuna eura. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE RAST PLASMANA BANAKA NEBANKOVNOM SEKTORU LANI 14,6 POSTO Plasmani banaka nebankovnom sektoru u Hrvatskoj su u 2003. godini povećani za umjerenih 14,6 posto. Ostvarena kretanja plasmana banaka u prošloj godini, po ocjenama analitičara Hrvatske narodne banke, pokazuju da su mjere HNB-a utjecale na smanjivanje njihovog rasta s visokih 30,2 posto u 2002. na 14,6 posto u 2003. Iz podataka o kreditnoj aktivnosti poslovnih banaka razvidno je da je to usporavanje većinom uzrokovano značajno smanjenim obujmom kreditiranja poduzeća, koje bilježi rast za svega 5,1 posto, te umjerenim usporavanjem kredita stanovništvu koji su povećani za 27,7 posto. Izgleda da su se bankari više okrenuli kreditiranju stanovništva koje im donosi veće prinose budući su i kamate na kredite građanima veće od onih na kredite poduzećima. Prema podacima iz najnovijeg Biltena HNB-a, rast kredita stanovništvu smanjen sa 43 posto koliko je iznosio u 2002. na 27,7 posto u prošloj godini. Krediti poduzećima pak lani su porasli za samo 5,1 posto, dok je rast kredita poduzećima u 2002. iznosio 22,6 posto. No, iz HNB-a napominju, da se sektor poduzeća djelomično financirao i mimo banaka, direktnim kreditnim linijama iz inozemstva te pomoću lizinga. Krediti stanovništvu povećani za 11,9 milijardi kuna u odnosu na kraj 2002. te je stanje kredita građanima na koncu prošle godine iznosilo 55 milijardi kuna. Od toga 30,7 posto otpada na stambene kredite koji su zadnjeg dana prosinca prošle godine iznosili ukupno 16,9 milijardi kuna, a bili su za 4,5 milijardi kuna ili za 36,6 posto veći nego u istom razdoblju godine prije. Istodobno su krediti poduzećima na kraju 2003. bili za 2,4 milijarde kuna veći nego godine prije, te su iznosili ukupno 49,4 milijardi kuna (39,77 milijardi kunski i 9,6 milijardi kuna devizni). DOBIT RBA U 2003. GODINI 154,5 MILIJUNA KUNA Raiffeisenbank Austrija d.d. (RBA) Zagreb ostvarila je u 2003. godine 154,5 milijuna kuna dobiti poslije oporezivanja, izvijestio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović. Neto dobit banke povećala se na 154,5 milijuna kuna, sa 128 milijuna u prethodnoj godini. Ukupni prihodi također su porasli za 22,7 posto, na 1,22 milijarde kuna, uz povećanje aktive za 31,9 posto, na 18,6 milijardi kuna. Porast ukupnih prihoda zabilježen je i u Raiffeisen grupi. U prošloj godini oni su iznosili 1,43 milijarde kuna, dok je aktiva povećana za 38,1 posto, na 20,09 milijardi kuna. Konsolidirana dobit grupe na kraju 2003. iznosila je 162 milijuna kuna, izvijestio je Adrović. Kako je naglasio, prošlu poslovnu godinu obilježila je promjena strukture kreditiranja stanovništva, odnosno smanjenje potrošačkih kredita za 10 posto i gotovo istovjetni porast stambenih kredita. Po podacima RBA, prošle godine zabilježen je porast tržišnog udjela RBA (mjerenog aktivom) na 9,1 posto. PBZ: ZA DVA POSTOTNA BODA SMANJENA KAMATNA STOPA ZA PREKORAČENJE Privredna banka Zagreb d.d. od ponedjeljka je smanjila visinu kamatne stope za korištenje dopuštenog prekoračenja po tekućem računu za dva postotna boda, pa će tako kamatu za korištenje dopuštenog prekoračenja obračunavati po stopi od 14,98 posto umjesto dosadašnjih 16,98 posto. Klijentima koji uredno posluju Banka će automatski odobriti iznos dopuštenog prekoračenja iznad prosjeka redovitog priljeva doznačenog na račun u prethodna tri mjeseca putem nagradnog bonusa. HAGENI USAID-OVO PRIZNANJE Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) dodijelila je Hrvatskoj agenciji za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA) priznanje za najbolje proveden projekt mirovinske reforme u tranzicijskim zemljama. Direktor misije USAID-a u Hrvatskoj William Jeffer je na redovitoj konferenciji za novinare Hagene, održanoj u petak, istaknuo kako je mirovinska reforma polučila u Hrvatskoj izvanredan uspjeh, o čemu, kaže, svjedoči i podatak da zemlje poput Švicarske, Švedske, Francuske, Italije, Kine dolaze učiti iz hrvatskog iskustva. Mirovinska reforma, kazao je Jeffers, treba poslužiti razvoju tržišta kapitala te potaknuti privatizaciju. 4. TVRTKE PREDSTAVLJENA NOVA UPRAVA HEP-A NA ČELU S IVANOM MRAVKOM Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivan Mravak izjavio je u srijedu kako u ovom trenutku HEP neće ići s prijedlozima promjene cijena električne energije. Cijena električne energije u Hrvatskoj je niža od prosječnih cijena u Europi, zbog čega će se to pitanje ozbiljno razmotriti i predložiti najbolje i najprihvatljivije rješenje, kazao je Mravak na prvom predstavljanju Uprave HEP-a novinarima. Uz njega, od 1. ožujka ove godine u Upravi su Ivo Čović, Darko Belić, Ante Despot, Ivica Toljan i Kažimir Vrankić. Iz HEP-a pritom podsjećaju da je 29. veljače 2004. istekao četverogodišnji mandat Uprave Društva na čijem je čelu kao predsjednik bio Ivo Čović, a kao članovi Mato Pažić, Ivica Toljan, Šime Balabanić i Darko Belić. HŽ PODRŽAVA OSNIVANJE SABORSKOGA POVJERENSTVA Uprava Hrvatskih željeznica (HŽ) podržava osnivanje saborskoga povjerenstva za utvrđivanje okolnosti oko nabave nagibnih vlakova. U priopćenju od srijede navodi kako je u interesu HŽ-a, njegovih korisnika, ali i cjelokupne hrvatske javnosti, potrebno da se povjerenstvo osnuje što prije i istraže sve okolnosti kako bi se otklonile sumnje i posao prijema nagibnih vlakova obavio po predviđenoj dinamici. HŽ je ugovorio nabavu osam nagibnih vlakova kanadskom tvrtkom Bambardier, vlakovi se grade u njihovoj njemačkoj tvornici, prva dva vlaka stižu u Hrvatsku početkom lipnja ove godine. Prva komercijalna vožnja trebala bi se održati sredinom lipnja, a ti bi vlakovi putovanje od Zagreba od Splita trebali skratiti na manje od pet sati nakon što se završi kapitalni remont i modernizacije te pruge. "PERUTNINA" TVRDI DA U POLI-SALAMI U SLOVENIJI NEMA GMO MATERIJALA Slovenska tvrtka "Perutnina" Ptuj objavila je u srijedu da u njihovim pilećim salamama "poli" koje se prodaju na domaćem, slovenskom tržištu, nema genski preinačenih organizama (GMO). U Sloveniji nema nijednog proizvoda poli s GMO-om, navela je "Perutnina" u izjavi za javnost u vezi s otkrićem GMO-a u proizvodu 'mini-poli' njihove tvrtke-kćeri PIPO iz Čakovca. Vodeći slovenski proizvođač mesa od peradi i prerađevina navodi da materijale za svoje proizvode nabavlja samo od uglednih proizvođača koji imaju potvrde međunarodno priznatih laboratorija, te da sadržaj GMO-a provjeravaju i na biološkom zavodu u Ljubljani. Kako javljaju slovenski mediji, "Perutnina" će otkrićem GMO-a u proizvodima 'mini-poli' PIPO Čakovec, koji su u međuvremenu povučeni iz prodaje, vjerojatno će pretrpjeti štetu jer na hrvatskom tržištu ostvaruje godišnji promet od 32 milijuna eura, ali da će centralizacijom nabave uspjeti da se greška kao u spomenutom slučaju ne ponovi i tako vrate povjerenje potrošača. PETROKEMIJA: DOMAĆEM TRŽIŠTU 25 POSTO GNOJIVA VIŠE OD PLANA U prva dva ovogodišnja mjeseca proizvodnja mineralnih gnojiva u kutinskoj Petrokemiji d.d. bila je u skladu s planom, navodi se u izvješću Uprave Nadzornom odboru Petrokemije, koji je u srijedu održan u Kutini. Član Uprave Nedjeljko Klopček naglasio je da je od proizvedenih 154.000 tona hrvatskoj poljoprivredi otpremljeno 79.000 tona. To je 25 posto više od plana, koji je predviđao isporuku 63.000 tona. I na susjedna regionalna tržišta isporuke su veće od planiranih, na slovenskom za 14, a za BiH čak 47 posto. Očekuje se da će s dnevnom proizvodnjom od 4.700 tona, uz kontinuiranu isporuku plina biti ostvaren i plan proizvodnje za ožujak od 130.000 tona. PRIHVAĆENA NAMJERA "FRANCKA" DA IZGRADI PUNIONICU VODE Gospićko Gradsko poglavarstvo prihvatilo je u utorak Pismo namjere dioničkog društva Franck iz Zagreba, koje će u sklopu poslovne suradnje s Javnim komunalnim poduzećem "Usluga" na području grada Gospića graditi punionicu izvorske vode. Kao najpovoljnije odabrano je izvorište Košta voda, na području Brušana, čija kakvoća zadovoljava Pravilnik o prirodnim mineralnim izvorskim i stolnim vodama. "Ostvarenje tog projekta pridonijet će ukupnom gospodarskom razvoju Gospića", istaknuo je predsjednik Nadzornog odbora Francka Milan Artuković. IZASLANSTVO KINESKOG VELEPOSLANSTVA POSJETILO PODRAVKU Predstavnici Odjela za trgovinu Veleposlanstva NR Kine posjetili su koprivničku prehrambenu industriju Podravka pri čemu je razmotrena mogućnost plasmana Podravkinih proizvoda na kinesko tržište. U tom smislu, dogovoren je nastup Podravke na sajmu prehrane u Shangaiu koji će se održati od 29. ožujka do 1. travnja, izvijestili su u srijedu iz Podravke. CROATIA AIRLINES NEĆE MIJENJATI CIJENE KARATA Hrvatski nacionalni prijevoznik Croatia Airlines (CNT) neće mijenjati cijene svojih karata, jer su postojećim tarifnim modelom povećali broj putnika u domaćem prometu za 41 posto, a u vezi najave putničkih agencija o uvođenju pristojbe na zrakoplovne karte kupljene u agencijama, u CNT ističu da ne žele da se to povećanje u javnosti dovodi u vezu sa njihovom cijenom zrakoplovnih karata, već da su za uvođenje te pristojbe odgovorne isključivo putničke agencije. Direktor prodaje u Croatia Airlines Svemir Radmilo kazao je to u petak na razgovoru s novinarima na kojem su željeli objasniti odnose između putničkih agencija i CTN-a, te način definiranja provizije putničkih agencija. KONCERN KONČAR: U SIJEČNJU PRIHOD OD PRODAJE 105,1 MILIJUN KUNA Društva koncerna Končar u siječnju su ostvarila prodaju proizvoda i usluga (bez prodaje između povezanih društava) u iznosu od 105,1 milijuna kuna, dok su nekonsolidirani prihodi ostvareni u iznosu od 120,4 milijuna kuna, objavili su iz tog koncerna. Prodaja proizvoda i usluga na domaćem tržištu ostvarena je u iznosu od 66,8 milijuna kuna, što je 12 posto više od istog razdoblja prošle godine. Od ukupnog iznosa prodaje 38 milijuna kuna ili 36 posto ostvareno je na inozemnim tržištima. NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE SIEMENS HRVATSKA UWE GREGORIUS Dužnost novog predsjednika Uprave tvrtke Siemens Hrvatska od ponedjeljka obnaša Uwe Gregorius koji je u hrvatskom Siemensu četiri godine bio tehnički direktor (CTO) i član Uprave. Istekom trećeg mandata dosadašnji predsjednik Uprave Mirko Barišić, nakon održavanja glavne skupštine u svibnju, prijeći će u Nadzorni odbor u kojemu će obnašati dužnost zamjenika predsjednika NO i bit će jedini Hrvat u sedmeročlanom sastavu, objavili su iz tvrtke. Najveći naglasak u upravljanju kompanijom novi predsjednik Uprave stavit će na daljnji rast kompanije, povećanje izvoza, iskorištavanje otvorenih mogućnosti na domaćem tržištu, pružanje novih usluga na području informacijske tehnologije i na poslovima u infrastrukturi, ističu iz tvrtke. Naglasak će također biti na povećanju domaće Siemensove proizvodnje koja bi se preko Siemensove mreže prodavala na svjetskom tržištu. EUROCABLE GROUP UŠAO U UTRKU ZA ELKU KABELI Zagrebačka Eurocable Group ulazi u natjecanje za kupnju tvrtke Elka kabeli d.o.o. Namjeru sudjelovanja u procesu kupoprodaje Elke kabela predstavnicima CAIB-a izrazio je potpredsjednik Eurocable Group Goran Bralić. Ulaskom u taj proces, Eurocable Group će ispitati poslovanje Elke kabela, obaviti due dilligence, te nakon toga donijeti konačnu odluku, izviješteno je iz te tvrtke. Uz dvije postojeće suvremene i kompjuterski vođene tvornice u Slobodnoj zoni na zagrebačkom Jankomiru, Eurocableu bi ovo bilo i prvo domaće preuzimanje tvrtke iz kabelske branše, navode iz Eurocabel grupe. Početkom veljače je objavljeno da će Elka kabeli d.o.o., tvrtka- kćer zagrebačke tvornice kabela Elka, biti ponuđena na prodaju u cijelosti na međunarodnom natječaju. Tvrtke Elka kabeli osnovana je krajem prošle godine, na nju je preneseno cjelokupno kablovsko poslovanje Elke te imovina vezana uz proizvodnju kablova. MALA BRODOGRADNJA: ISKORIŠTENA POLOVICA KAPACITETA Ukupni kapaciteti domaćih brodogradilišta u kojima se grade manja plovila dostatni su za izgradnju ukupno 3400 plovila na godinu, ukupne vrijednosti oko 104 milijuna eura, a procjena je da je u 2003. korišteno oko 45 posto kapaciteta i proizvedeno oko 1500 manjih plovila, vrijednih ukupno oko 28 milijuna eura. Po procjenama Hrvatske gospodarske komore očekuje se da će u 2004. biti izgrađeno oko 1700 manjih plovila, vrijednih ukupno oko 43 milijuna eura. U 2002. korišteno je oko 32 posto kapaciteta i proizvedeno oko 1100 plovila, vrijednih oko 13 milijuna eura. Za tu godinu procijenjeni su ukupni prihodi od gradnje, remonta i održavanja manjih plovila od oko 250,5 milijuna kuna. TVORNICA BRODSKIH MOTORA 3. MAJ LANI ISPORUČILA PET MOTORA Riječka Tvornica 3. maj - Motori i dizalice u prošloj je godini proizvela i predala naručiteljima pet brodskih motora, ukupne snage 55.000 kw, vrijednih 14,7 milijuna dolara. U 2004. se planira isporuka sedam brodskih motora, od kojih je do sada s brodogradilištem 3. maj ugovoreno pet motora, ukupne snage 41.000 kw, vrijednih oko 13 milijuna dolara. U 2002. ta je tvornica ostvarila ukupni prihod od oko 105 milijuna kuna i gubitak u poslovanju. Koliki će gubitak biti ostvaren ove godine još nije poznato. U sklopu programa restrukturiranja i racionalizacije cijele Brodograđevne industrije 3. maj u Tvornici motora i dizalica tijekom prošle godine smanjeni su troškovi nabave za 20 posto, troškovi subliferacije (podisporučitelja) za 1,8 milijuna kuna po motoru i troškovi kooperacije za 20 posto. Plaće su smanjene za 15 do 10 posto što je uzrokovalo odlazak dijela radnika u brodogradilište 3. maj ili u druga poduzeća. PRIHOD PIVOVARE CARLSBERG CROATIA U PROŠLOJ GODINI 300 MILIJUNA KUNA Panonska pivovara, koja je 1. ožujka promijenila ime u Carlsberg Croatia, prošle je godine ostvarila ukupni prihod od 300 milijuna kuna, a prodaja je u odnosu na 2002. porasla za 7 posto, istaknuo je u srijedu na susretu s novinarima Jorn Pedersen, direktor Carlsberga Croatia. Tijekom 2003. tržišni udio Carlsberga Croatia na hrvatskom tržištu piva porastao je za 2 posto u odnosu na kraj 2002. i dosegnuo 11 posto, a ove godine u planu je dostizanje tržišnog udjela od 13 posto, rekao je Pedersen. Po njegovim riječima, potvrda realnosti ostvarenja toga plana je i prodaja u siječnju ove godine, koja je čak 135 posto veća u odnosu na siječanj 2003. Osvrćući se na visinu poreznog opterećenja i opterećenja trošarinama, Pedersen je istaknuo da su ti nameti u Hrvatskoj neopravdano visoki, što rezultira velikim restrikcijama za industriju alkoholnih pića. Po njegovim podacima, prosječna davanja za pivo u regiji (koja uključuje Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, Rumunjsku, Češku, Bugarsku i Poljsku) je 11,66 eura po hektolitru, dok u Hrvatskoj iznosi 27 eura po hektolitru. VARTEKS OTVARA TRGOVINU U POŽAREVCU Varaždinska tekstilna industrija Varteks ovoga će tjedna otvoriti drugu po redu trgovinu na području Srbije i Crne Gore i to Požarevcu, objavili su iz te tvrtke. Riječ je o prodajnom prostoru veličine 80 četvornih metara, a uz program Varteks International (muški i ženski), te Focus (casual program), prodavat će se i odjeća iz prodajnog asortimana Levi's, budući da je Varteks ekskluzivni distributer Levi's proizvoda za tržište Srbije i Crne Gore. Otvorenje trgovine dokaz je čvrste strategije Varteksa da postane vodeća modna kompanija u regiji, pojasnili su u Varteksu. AUSTRIJANCI OBJAVILI JAVNU PONUDU ZA PREUZIMANJE BORIKA D.D. Austrijska tvrtka AEJO Beteiligungs GmbH, koju zastupa Hypo Alpe- Adria-Bank d.d., objavila je Javnu ponudu za preuzimanje svim dioničarima zadarske turističke tvrtke Borik d.d., izvijestili su u četvrtak sa Varaždinske burze. Za svaku otplaćenu dionicu Borika tvrtka AEJO Beteiligungs nudi cijenu od 134,05 kuna, a za svaku neotplaćenu dionicu istu cijenu umanjenu za iznos obveze prijevremene i jednokratne otplate tih dionica prema Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). AEJO Beteiligungs u ponudi se ujedno obvezuje da će ponuđenu kupovnu cijenu pohranjene dionice isplatiti u roku najviše 14 dana po isteku roka važenja ove ponude. DIONICE HOTELA MLINI PRODANE TVRTKI HBI IZ ZAGREBA Ugovor o prodaji većinskog paketa tvrtke Hoteli Mlini iz Mlina kod Dubrovnika potpisan je 24. veljače ove godine, a novim vlasnikom 88,66 posto dionica te hotelske tvrtke, kojima je do tada upravljao Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), postala je zagrebačka tvrtka za hotelijerstvo HBI, u suvlasništvu zagrebačkog hotelijera Anđelke Leke, potvrđeno je u utorak iz sjedišta Hotela Mlini. Tvrtka HBI za dionički paket od 88,66 posto dionica ponudila je 70,1 milijun kuna te se u idućih pet godina obvezala na dodatnih 166 milijuna kuna ulaganja kao i na pokriće dospjelih dugovanja, osim 90 posto duga spram DAB-a, a koje je hrvatska Vlada prošle godine toj hotelskoj tvrtki otpisala. HBI se obvezala, sukladno odredbama natječaja, i zadržati sve zaposlene te, nakon obnove i uređenja zapuštenih kapaciteta, nastaviti sa razvijanjem hotelsko- turističke djelatnosti koji bi u konačnici te objekte doveo na višu razinu odnosno više zvjezdica. Devet prošlogodišnjih mjeseci Hoteli Mlini su završili sa 4,14 milijuna kuna gubitka. ALPE ADRIA PROJEKT IZ ZAGREBA NOVI VLASNIK CRIKVENIČKOG HOTELA "THERAPIA" Alpe Adria Projekt iz Zagreba od petka je vlasnik hotela "Therapia", najstarijeg i obnovljenog hotelskog objekta s kojime je Crikvenica pred konac 19. stoljeća počela tradiciju hotelijerstva i turizma. Na ponovljenom ovršnom ročištu na crikveničkom Općinskom sudu hotel je novom vlasniku prodan za 38 milijuna i 290 tisuća kuna, što je bilo potraživanje Hypo-Alpe- Adria banke u Zagrebu. Hotel "Therapia" ima površinu od 22.147 četvornih metara. ORACLE PREDSTAVIO PRVI SOFTVERSKI PAKET ZA GRID RAČUNARSTVO Informatička tvrtka Oracle Hrvatska predstavila je u ponedjeljak prvi softverski paket u Hrvatskoj namijenjen za "grid" računalstvo, tehnologija koja omogućava dijeljenje računalnih resursa, njihovu bolju optimalizaciju i iskorištenost, te koordinirano korištenje mnogo malih poslužitelja koji djeluju kao jedno veliko računalo. Softverski paket sastoji se od baze podataka 10g i aplikacijskog poslužitelja 10g. Direktor tvrtke Oracle Hrvatska Marin Tadić ustvrdio je da je Oracle prva kompanija koja tu novu tehnologiju može staviti na raspolaganje državnoj upravi i tvrtkama. Dodao je da "grid" računarstvo omogućava izvršenje poslovnih procesa u realnom vremenu. Tadić je rekao da 75 posto budžeta tvrtki za informatiku odlazi na održavanje informatičkih sustava koji u potpunosti ne koriste sve svoje mogućnosti, a prema njegovoj ocjeni takvih je sustava oko 60 posto. Problem je u tome sto su svi ti sustavi odvojeni na tzv. "otoke" i nisu povezani, a cilj "grid" računarstva je uklanjanje tih "otoka" ARIANA BOŽIĆ POSTALA HRVATSKI DISTRIBUTER PROIZVODA ASSA ABLOY-A ASSA ABLOY, tvrtka za proizvodnju sigurnosnih sustava, i riječka tvrtka Adriana Božić k.d. potpisale su ugovor o distribuciji proizvoda i rješenja sustava zaključavanja ASSA ABLOY-a na hrvatskom tržištu, objavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare. Potpisivanjem ugovora o distribuciji, tvrtka Adriana Božić postala je ekskluzivni distributer proizvoda ASSA ABLOY-a u Hrvatskoj. ASSA ABLOY Grupa jedan je od vodećih svjetskih proizvođača i dobavljača rješenja zaključavanja. MJERE OSIGURANJA KOJE ŠTITE VJEROVNIKE "AMFORE" Trgovački je sud u Dubrovniku na prijedlog Sindikata radnika metkovske tvornice "Amfore" sa sjedištem u Makarskoj odredio mjere osiguranja kako bi se spriječilo da se promijeni imovinski položaj dužnika, što bi za vjerovnike moglo biti nepovoljno, izvijestio je u utorak regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi (PPDIV) iz Splita Ivica Blažević. Sindikat je podnio zahtjev za otvaranjem stečajnog postupka zbog nesposobnosti plaćanja i prezaduženosti metkovske "Amfore", a navedenu je odluku o mjerama osiguranja Trgovački sud u Dubrovniku donio na prvom ispitnom ročištu 27. veljače, objasnio je Blažević. ODRŽANO ROČIŠTE U STEČAJNOM POSTUPKU NAD "NEPTUNOM" Na Trgovačkom sudu u Splitu u srijedu je održano prvo ispitno i izvještajno ročište u stečajnom postupku nad 135 godina starom, najstarijom na Jadranu, riboprerađivačkom tvornicom Neptun iz Komiže. Ukupan priznati dug prema vjerovnicima iznosi oko 40 milijuna kuna u što je uračunato i oko 7,5 milijuna kuna razlučnim vjerovnicima - Fondu za privatizaciju, Croatia osiguranju, Splitskoj i Credo banci te tvornici limene ambalaže iz Vele Luke na Korčuli. Radnici za neisplaćene plaće potražuju milijun i 840 tisuća kuna, rekao je stečajni upravitelj Neptuna Josip Hrga. Vrijednost tvornice s pokretninama i nekretninama procijenjena je na nešto više od 22 milijuna kuna. S obzirom na to da nije moguće odmah pokrenuti proizvodnju u tvornici koja ne radi od rujna prošle godine, na stečajnom je ročištu odlučeno da se raspiše natječaj za prodaju Neptuna s početnom iskličnom cijenom od 23 milijuna kuna uz obvezu zapošljavanja 50 bivših zaposlenika na rok od najmanje 3 godine. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA SANADER SE U BUKUREŠTU SASTAO S PREMIJEROM NASTASEOM Hrvatski premijer Ivo Sanader u petak ujutro je u Bukureštu sastankom s rumunjskim premijerom Adrianom Nastaseom počeo dvodnevni posjet Rumunjskoj. Nakon razgovora dvaju izaslanstava očekuje se potpisivanje Ugovora o sukcesiji 11 ugovora bivše SFRJ i SR Rumunjske. U hrvatskom su izaslanstvu i predsjednik HGK Nadan Vidošević te vodeći hrvatski gospodarstvenici koji sudjeluju na okruglom stolu na kojem će se prezentirati gospodarske mogućnosti Rumunjske i Hrvatske kao i mogućnosti ulaganja u rumunjsko gospodarstvo. HRVATSKA 23. U SVIJETU PO GLOBALIZIRANOSTI - FOREIGN POLICY Hrvatska je u 2004. na 23. mjestu u svijetu po uključenosti u globalne tijekove, kako pokazuje ovogodišnje rangiranje zemalja prema njihovoj globaliziranosti objavljeno u američkom časopisu Foreign Policy. Po treći put za redom Irska je najviše globalizirana zemlja na svijetu prema indeksu globalizacije časopisa Foreign Policy iz Washingtona i konzultantske tvrtke za management A.T. Kearney. Iza nje dolaze Singapur, Švicarska i Nizozemska. Četvrto godišnje izvješće, utemeljeno na podacima iz 2002. mjerilo je gospodarsku integriranost, osobne kontakte, tehnološku povezanost, te političku angažiranost 62 zemlje svijeta na koje otpada 96 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda i 84 posto stanovništva. Hrvatska je zauzela visoko 23 mjesto ispred razvijenih zemalja poput Italije i Japana, te zemalja u tranziciji poput Mađarske i Poljske, navodi se u dvomjesečniku Foreign Policy za ožujak/travanj. Hrvatska je u odnosu na prošlogodišnje mjerenje izgubila jedno mjesto, ali ne zahvaljujući svojoj slabosti nego dramatičnom skoku koji su napravile Slovenija i Slovačka, djelomice potaknutim privatizacijom državnih tvrtki. UKINUTA ZABRANA UVOZA GOVEDINE IZ FINSKE I AUSTRIJE Iz Finske i Austrije od srijede je dopušten uvoz goveda i proizvoda od goveda, proizlazi iz Naredbe o zabrani uvoza u Hrvatsku goveda, proizvoda od goveda, kao i krmiva animalnog podrijetla radi sprječavanja unošenja transmisivnih spongiformnih encefalopatija, objavljene u Narodnim novinama od 3. ožujka, koja je činom objave i stupila na snagu. Naredbu je 1. ožujka donio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković. ODRŽAN "HRVATSKI GOSPODARSKI DAN U BAVARSKOJ" "Hrvatski gospodarski dan u Bavarskoj", koji je održan u srijedu u Muenchenu, okupio je 107 predstavnika bavarskih tvrtki i institucija te 20 hrvatskih tvrtki. Na skupu su kratko predstavljena hrvatska poduzeća iz industrijskog sektora (proizvodnja alata, auto i avio-dijelova, elektroindustrija, brodogradnja, tekstil i dr.), a prisustvovali su mu, među ostalim, i predstavnici bavarskih tvrtki Meggle i Hipp. Državni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vranković, koji je vodio izaslanstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, razgovarao je s dužnosnicima bavarske Vlade o mogućnostima unapređenja gospodarskih odnosa Hrvatske i Bavarske te o nastojanjima hrvatske Vlade za što skorijim ispunjavanjem preduvjeta za ulazak u Europsku uniju, priopćili su iz Ministarstva. 50. OBLJETNICA AUSTRIJSKOG UREDA ZA VANJSKU TRGOVINU Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu u ponedjeljak je u hotelu Sheratonu proslavio 50. obljetnicu djelovanja u Hrvatskoj, a na svečanosti su osim gotovo 600 austrijskih i hrvatskih uzvanika bili predsjednik Stjepan Mesić, kao pokrovitelj, premijer Ivo Sanader, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i drugi dužnosnici. Podsjetivši na tradicionalno dobre austrijsko- hrvatske gospodarske odnose, predsjednik Mesić je spomenuo ulogu Austrije u priznanju i prepoznavanju samostalne Hrvatske kao integrativna europskog čimbenika, rekavši da dvije zemlje osim gospodarstva povezuje i zajednička povijest. HRVATSKA POSTAJE PUNOPRAVNOM ČLANICOM ZDRUŽENIH ZRAKOPLOVNIH VLASTI Republika Hrvatska, odnosno Uprava za zračni promet Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, 16. ožujka bit će primljena u punopravno članstvo Združenih zrakoplovnih vlasti (JAA), izjavio je u srijedu nakon razgovora sa izaslanstvom JAA-a državni tajnik za promet Dražen Breglec. Združene zrakoplovne vlasti su udruženje uprava zračnog prometa zemalja Europske unije (EU) i zemalja koje namjeravaju posti članicama EU-a. Prijem Hrvatske u JAA očekuje se na skupštini JAA-a 16. ožujka u Parizu. IZRAELCI GUBE INTERES ZA ULAGANJA U PULSKU ZRAČNU LUKU Istarski župan Ivan Jakovčić u ponedjeljak je na redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Puli izrazio je zabrinutost što su izraelski partneri, koji su bili spremni ulagati u projekt konverzije zrakoplova, odnosno prenamjene putničkih u transportne zrakoplove, izgubili interes za ulaganje u taj projekt u pulskoj Zračnoj luci. To se, smatra on, dogodilo zbog "bjesomučnog protivljenja pulskih gradskih vlasti te negativnih napisa u medijima" pa su stoga Izraelci u međuvremenu, kako je rekao, dobili vrlo atraktivnu ponudu od JAT-a iz Beograda. "Tako će se, kako stvari stoje, taj projekt, umjesto u Puli, realizirati u Beogradu", rekao je Jakovčić. Unatoč tomu on je od izraelskog partnera zatražio stanku od nekoliko mjeseci kako bi ipak uspio dogovoriti realizaciju tog županijskog projekta jer, kako je rekao, smatra da bi "aviotehnologija za Istru, nakon uspješnih tvrtaka na području automobilske i brodograđevne industrije, bila vrlo zanimljiva". 6. SINDIKATI NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI NEZADOVOLJNI PRIJEDLOGOM PRORAČUNA Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) nezadovoljni su prijedlogom proračuna za ovu godinu i očekuju nastavak pregovora o pojedinim proračunskim stavkama, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare NHS-a. Očekujemo da će u raspravi o proračunu svoj prostor imati i sindikati, bez obzira što nisu uputili niti jedan amandman preko neke političke stranke, istaknuo je predsjednik NHS-a Krešimir Sever. I s novom Vladom ponavlja se isto kao i s prethodnim - Vlada sama izradi prijedlog proračuna pa tek onda razgovara sa sindikatima, upozorio je Sever. Osim toga, u novom proračunu nisu predviđena sredstva za isplatu tužbi koje su zbog kršenja kolektivnog ugovora podigli državni službenici i namještenici, a ukupan iznos je već nadmašio dvije milijarde kuna, pri čemu se nova vlast izgovara na greške prethodne vlasti. "Hrvatskoj treba kontinuitet vladanja, a ne vlasti, jer se naslijeđene obveze trebaju ispunjavati, umjesto da svaka nova Vlada kuka zbog naslijeđa prethodne i kreće ispočetka", naglasio je Sever. "Poručujemo ovoj Vladi da ne ostavlja dugove idućoj, a Hrvatskom saboru da se zastupnici prestanu 'prepucavati' preko leđa korisnika državnog proračuna", kazao je. Predsjednik Sindikata državnih službenika Ivica Ihas ocijenio je da povećanje plaća od 4,3 posto, koje je dogovoreno s bivšom Vladom, nije dovoljno jer su državni službenici i dalje podcijenjeni u odnosu na javne službenike. Također, predviđeni rast BDP-a od 3,2 posto nije dovoljno razvojan, pogotovo uz predviđenu inflaciju od 2 posto, smatra Ihas. SINDIKATI UPOZORAVAJU NA NERAVNOPRAVAN POLOŽAJ ŽENA NA TRŽIŠTU RADA Ženske sekcije pet sindikalnih središnjica upozorile su u utorak na neravnopravan položaj žena na tržištu rada, njihovu potplaćenost za isti posao te veći udio žena u ukupnom broju nezaposlenih. Raspravi o zapošljavanju žena, njihovu položaju i napredovanju na radnom mjestu odazvali su se predstavnici Vlade, nevladinih udruga i nezavisni stručnjaci. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić upozorila je da žene sudjeluju s 58,1 posto u ukupnom broju nezaposlenih. Iako se mjesečno zaposleni više žena nego muškaraca, njihov udio u nezaposlenosti je ipak veći od udjela u zaposlenosti, rekla je Crnković Pozaić. Po njezinim podacima, u Hrvatskoj se skraćuje vrijeme zaposlenosti pa trenutno preko polovice zaposlenih radi manje od 10 godina. Iako žene dominiraju kod radnog staža duljeg od 10 godina, one su za svaku godinu staža manje plaćene tako da prosječna primanja svih žena koje rade nakon 25 godina staža padaju na 550 kuna. Predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević upozorila je na težak položaj žena zaposlenih u trgovini, ustvrdivši da on sve više nalikuje robovskom radu. OTVORENO PISMO SINDIKATA HŽ-A SANADERU Pet sindikata Hrvatskih željeznica (HŽ) uputilo je u utorak otvoreno pismo premijeru Ivi Sanaderu u povodu, kako navode, kontradiktornih izjava predstavnika Vlade o projektu modernizacije HŽ-a. "Mi, sindikati potpisnici Kolektivnog ugovora, zagovornici smo projekta modernizacije, ali napominjemo da modernizacija ne počinje i ne završava projektom ličke pruge i kupnjom nagibnih vlakova. Uostalom, taj dio projekta nije ni upitan", kaže se u otvorenom pismu. Zbog toga sindikati pitaju Sanadera je li modernizacija HŽ-a dio projekta ulaska Hrvatske u EU, te što znači usporavanje modernizacije HŽ-a, kao i posljedice usporavanja s obzirom na rokove približavanja ulaska u EU? Sindikati smatraju da je rješenje nastale situacije u uspostavi socijalnog dijaloga i zaustavljanju izmjena Zakona o željeznici, jer ih je Svjetska banka informirala da ulaganja u modernizaciju HŽ-a ne povećavaju proračunski deficit. "Zagovornici smo nastavka predviđenih ulaganja koja jamče sigurno prometovanje vlakova na cijeloj mreži HŽ-a, kao i opstanak Hrvatskih željeznica u okviru EU", naglašavaju sindikati. SINDIKAT INE TRAŽI POPUST ZA KUPNJU DIONICA SADAŠNJIM I BIVŠIM RADNICIMA Predstavnici Sindikata naftne industrije Ine i naftnoga gospodarstva iznijeli su u nedjelju - uoči početka druge faze privatizacije Ine, koja treba početi do 10. svibnja ove godine i u kojoj će se ponuditi 15 posto dionica građanima u javnoj ponudi i sedam posto sadašnjim i bivšim radnicima - prijedlog posebnih pogodnosti za njihovu prodaju. Predsjednik Sindikata Božo Mikuš rekao je da bi se dionice trebale prodavati po nominalnoj cijeni od 900 kuna za dionicu uz osnovni popust od 20 posto te dodatni od jedan posto za svaku godinu radnog staža u Ini i tvrtki Ina grupe. Prema prijedlogu, ti bi se popusti zbrajali, a Sindikat traži i da se omogući obročna otplata na 20 godina. Kupnja dionica, uz popust u kunskoj protuvrijednosti, bila bi ograničena na 10.000 eura. Sindikat traži i dodatne pogodnosti - za plaćanje dionica odjednom popust od 50 posto, koji bi se obračunavao na cijenu s popustom, a za obročnu otplatu na pet godina poseban popust od 25 posto, koji bi se također obračunavao na cijenu s popustom. Kupnjom dionica jednim od spomenutih načina stječu se sva prava iz dionica (vlasnička i prava na dividendu). Dionice stečene uz te posebne pogodnosti ne bi se mogle prodavati sljedećih 10 godina, a ako bi se nakon toga prodavale, pravo prvokupa imala bi Republika Hrvatska, objasnio je prijedlog Sindikata njegov predsjednik Božo Mikuš. ZAGREB: SINDIKATI GRADSKIH TVRTKI TRAŽE 17 POSTO VEĆE PLAĆE Čelnici sindikata koji zastupaju radnike u 13 zagrebačkih gradskih tvrtki zatražili su u srijedu povećanje plaća za 17 posto radi usklađivanja s plaćama u gradskoj upravi, inače će od 10. ožujka organizirati niz štrajkova. Sindikati će iduće srijede organizirati štrajk od 9 do 10 sati, idućega petka cjelodnevni štrajk, a ako ni tada zahtjev ne bude prihvaćen, u ponedjeljak, 15. ožujka, započet će štrajk do ispunjenja zahtjeva. Odluku o štrajkovima donijeli su sindikati Autobusnog kolodvora, Gradskih groblja, Zrinjevca, Zagreb-parkinga, Čistoće, Gradske plinare, ZET-a, RŠC Jaruna, Zagrebačke veletržnice, Tržnice, Zagrebačkog velesajma, ZGOS-a i Doma za nezbrinutu djecu Vladimir Nazor. SKUP SOCIJALNIH PARTNERA O NACIONALNOM AKCIJSKOM PLANU ZAPOŠLJAVANJA Dvodnevni skup o tržištu rada u Hrvatskoj na kojem socijalni partneri raspravljaju o nacrtu Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja, kojim se predlažu mjere za unapređenje tržišta rada i smanjenje nezaposlenosti započeo je u četvrtak. Na kongresu sudjeluju predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade, a organizira ga Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Međunarodnom organizacijom rada, Ministarstvom za međunarodni razvoj Velike Britanije i Europskom komisijom. Nacionalni plan zapošljavanja, koji je HZZ lani počeo izrađivati u suradnji sa stranim i domaćim stručnjacima, prvi je hrvatski dokument koji sukladno europskim smjernicama pokriva niz čimbenika povezanih s tržištem rada, a ujedno je uvjet Hrvatske za ulazak u EU. To je sveobuhvatni dokument kojim se predviđaju mjere za poticanje gospodarstva i otvaranje novih tvrtki, a time i novih radnih mjesta, rekla je ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković-Pozaić. Naglasila je kako će nove mjere biti najviše usmjerene na aktiviranje nezaposlenih, budući da iskustva drugih zemalja ukazuju da je poticanje ljudi na aktivno traženje posla i procjenu njihovih sposobnosti ključna mjera za rast zaposlenosti. Akcijski plan bit će usmjeren na skupine nezaposlenih s poteškoćama u zapošljavanju, kao što su mladi koji tek ulaze na tržište rada, stariji radnici koji imaju zastarjela znanja i vještine, osobe s invaliditetom i, u pojedinim slučajevima, branitelji. 7. UDRUGE NUŽNE MJERE ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA DRVNE INDUSTRIJE Povećanje izvoza finalnih proizvoda, oživljavanje domaće proizvodnje s ciljem smanjenja uvoza, međusobno povezivanje drvoprerađivača kroz clustere te povećanje ulaganja u nove proizvode, tehnologije i kapacitete, samo su neke od mjera kojima bi se trebao poboljšati položaj domaće drvne industrije, istaknuto je u utorak na sjednici Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Prema riječima Ferdinanda Laufera iz Gospodarskog interesnog udruženja Croatiadrvo, drvna industrija nalazi se u vrlo teškom položaju. Dokaz tome je smanjenje broja zaposlenih u toj djelatnosti, smanjenje broja tvrtki, kao i veliki uvoz finalnih proizvoda. Tako je primjerice 1990. godine uvoz iznosio 23 milijuna američkih dolara, da bi prošle godine njegova vrijednost dosegnula 456 milijuna dolara. Hrvatska ima kvalitetnu sirovinu i šumu što znači da imamo uvjete za povećanje proizvodnje, kao i broj zaposlenih, kazao je Laufer. Za ostvarenje navedenog, drži on, potrebne su mjere poticanja te proizvodnje. Podsjetio je kako drvna struka već deset godina nudi mjere za poboljšanje stanja u navedenoj grani, ali nikako da se nešto napravi. No, Laufer je istaknuo kako je nedavno ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić potpisao dokument koji ide u prilog drvnoj industriji. Riječ je, pojasnio je Laufer, o usaglašavanju cijena drvnih sortimenata s Hrvatskim šumama, odnosno o snižavanju cijena. Na skupu je između ostalog istaknuto i kako bi se uz pomoć clustera moglo kooperacijom osigurati popunjavanje slobodnih proizvodnih kapaciteta kao i ulaganje u one tehnologije kojih nema na hrvatskom tržištu. HUP NA IZVANREDNOJ SKUPŠTINI IZMIJENIO I DOPUNIO STATUT Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), u četvrtak je na izvanrednoj skupštini prihvatila izmjene i dopune Statuta, kojima će, kako je obrazloženo, biti omogućena "modernizacija udruge s naglaskom na ravnopravnost zastupljenosti svih članica te granskih i regionalnih udruga". HUP u priopćenju naglašava da će po izmijenjenom i dopunjenom Statutu, predstavnici granskih i regionalnih udruga izravno ulaziti u Vijeće članica, glavno tijelo HUP-a koje donosi najbitnije odluke za rad udruge, a osigurat će se i viša razina zastupljenosti malih i srednjih poduzetnika kroz sudjelovanje u novoosnovanim odborima - za razvoj, za malo i srednje poduzetništvo te za regionalni razvoj. Uvodi se i tročlani Nadzorni odbor HUP-a, koji će, kako je predviđeno, kontrolirati financijsko poslovanje. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić je ocijenio, kako se prenosi u priopćenju, da je donošenjem novog Statut učinjen završni korak reforme HUP-a, koji se morao prilagoditi organizacijom i načinom rada novim izazovima. UHPA: OD 1. TRAVNJA AGENCIJE UVODE PRISTOJBU NA PRODAJU AVIOKARATA? Od 1. travnja ove godine 76 licenciranih putničkih agencija za prodaju avio karata, članica Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), najvjerojatnije će uvesti posebnu naknadu (pristojbu) za uslugu prodaje aviokarata u domaćem prometu; naknada bi iznosila oko 30 kuna po karti, a uvela bi se kao odgovor na ovogodišnje smanjenje provizija od strane aviokompanija. Istaknuto je to, između ostaloga, u utorak na godišnjoj skupštini UHPA-e u Zagrebu, kojoj je prethodilo predstavljanje knjige "Hrvatske putničke agencije 1923.-2003." u izdanju te Udruge te okrugli stol na temu "Uloga putničkih agencija u hrvatskom turizmu". Predsjednik UHPA-e Ivan Pukšar naglasio je da će agencije uvesti pristojbu na prodaju avio karata budući su od početka ove godine aviokompanije smanjile proviziju agencijama sa 7 na 5 posto za prodaju karata u domaćem prometu te sa 9 na 7 posto u međunarodnom prometu. Uvođenjem pristojbe, koja se već naplaćuje u mnogim europskim zemljama i SAD- u, agencije će nadoknaditi trošak za taj posao, koji se procjenjuje na oko 40 kuna po karti. U HUH-U OVE GODINE NE OČEKUJE "LAKU" TURISTIČKU SEZONU Hrvatske hotelske tvrtke, članice Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH), ni ove godine ne očekuju "laku" turističku sezonu, ali niti minuse u odnosu na prošlu godinu jer je Hrvatska i dalje na većini značajnijih inozemnih turističkih tržišta u trendu. Npr, zbog prisutnog trenda odgode bookinga poslovodstvima hotelskih kuća preporučuju svakodnevno praćenje kretanja po tržištima te spremnost na kratke dodatne promotivne aktivnosti kako bi se poboljšalo stanje prodaje u slučaju "rupa" u predstojećoj sezoni. Ocjena je to predsjednika HUH-a, ujedno i predsjednika Uprave porečke hotelske kuće Riviera Holding Franca Palme, koji napominje i da cijene, koje su ove godine u hrvatskom hotelijerstvu u prosjeku povećane 2 do 3 posto u odnosu na lani, još ne treba dirati odnosno snižavati, iako to već rade neke konkurentske zemlje. Pri tome naglašava da je Hrvatska zadnje dvije sezone, uz podizanje cijena koje je pratilo i podizanje kvalitete, imala pobjedničke rezultate, posebno među mediteranskim zemljama te da ove godine te rezultate treba opravdati, pa i poboljšati novom kvalitetom. 8. SAJMOVI, OKRUGLI STOLOVI DRUŠTVENA ODGOVORNOST PODUZEĆA U HRVATSKOJ NEDOVOLJNO RAZVIJENA Među poduzećima, tijelima državne uprave i udrugama, kao i u cjelokupnoj javnosti, ne postoji dovoljno razumijevanje za društveno odgovorno ponašanje (DOP), zaključak je okruglog stola na ovu temu održanog u utorak u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) - Komore Zagreb. Na okruglom su stolu predstavljeni rezultati istraživanja o društvenoj odgovornosti koje je provedeno u oko 50 hrvatskih tvrtki, a uključena je bila i javna uprava te udruge civilnog društva. Istraživanje su proveli Academy for Educational Development (AED), International Business Leaders Forum (IBLF) te tvrtka MAP savjetovanje, uz potporu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Društvena odgovornost definirana je kao odgovoran odnos tvrtki, državnih institucija i udruga, prema svojoj društvenoj i prirodnoj okolini te kao njihov utjecaj na održivi razvoj. Rezultati pokazuju, kako je istaknula Aida Bagić (MAP savjetovanje) da mnoga hrvatska poduzeća ne razumiju dugoročne koristi koje donosi društveno odgovoran pristup poslovanju, dok manja poduzeća u većini drže da nemaju na raspolaganju resurse ili znanje potrebno za DOP. Također, napomenula je, raširena je i pojava svođenja DOP-a na davanje donacije. Praksa DOP-a stoga je u Hrvatskoj još vrlo skromna, zaključak je okruglog stola. Tek jedna hrvatska tvrtka - hrvatska podružnica kompanije Coca Cole - izradila je svoj društveni izvještaj, ali dosad nijedna hrvatska tvrtka nije izradila potpuni izvještaj o održivosti koji obuhvaća društveno i ekološko izvještavanje, rečeno je. OTVORENI SAJMOVI ENOGASTRONOMIJA I TURIZAM NA ZV-U Hrvatska poljoprivreda u vlastitom turizmu ima veliko tržište , a jedini put opstanka poljoprivrede i vinogradarstva je onaj koji vodi računa o domaćem proizvođaču i proizvodu, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković otvarajući u srijedu na Zagrebačkome velesajmu sajmove "Enogastronomija i turizam". Čobanković je naglasio da novi zahtjevi i uvjeti prilagodbe hrvatske poljoprivrede pravilima Europske unije traže brzo reagiranje u novim tehnologijama poljoprivredne proizvodnje i prerade. Direktor Zagrebačkog velesajma Davorin Spevec je kazao da su sajmovi prilika za promociju Hrvatske kao enogastronomskog i turističkog odredišta te da u svim dokumentima i strategijama razvoja Hrvatske poljoprivreda i turizam imaju istaknuto mjesto. HRVATSKI OBRTNICI NA NAJVEĆEM SAJMU OBRTNIŠTVA U EUROPI Na 56. međunarodnom sajmu obrtništva I.H.M. 2004, koji je u četvrtak otvoren u Muenchenu, među 1.600 izlagača iz 45 zemalja sudjeluje i 61 hrvatski obrtnik u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK). Riječ je o dvanaestom nastupu hrvatskih obrtnika na najvećem sajmu obrta u Europi, koji se ove godine održava do 10. ožujka, a očekuje se da će ga obići oko 200.000 posjetitelja. Hrvatski obrtnici ove godine izlažu u najvećem broju, ali i na najvećoj izložbenoj površini od ukupno 274 četvorna metra. OTVOREN OSJEČKI PROLJETNI SAJAM U Osijeku je u četvrtak otvoren 11. Proljetni sajam poljoprivrede i prehrane, na kojemu će do 7. ožujka svoje proizvode i usluge predstaviti oko 150 domaćih i inozemnih izlagača. Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Osječko-baranjske županije i grada Osijeka, sajam je organizirala tvrtka "Osječki sajam" d.o.o. U CAVTATU OD 31. OŽUJKA DO 2. TRAVNJA 3. CISCO KONFERENCIJA Informatička tvrtka Cisco Systems Hrvatska organizirat će od 31. ožujka do 2. travnja u Cavtatu 3. Cisco konferenciju za korisnike i partnere, s ciljem upoznavanja stručnjaka s najnovijim tehnološkim inovacijama uz istovremeno obrazovanje poslovnih ljudi o upotrebi tehnologije u novim rješenjima. HINA Marulićev trg 16, Zagreb Tel. uredništva: 01/4808-686 Telefaks: 01/4808-821 Urednica: Slavica Cvitanić