POSLOVNI PREGLED BROJ 353

POSLOVNI PREGLED broj 353 30. siječnja-5. veljače 2004. SADRŽAJ: UKIDA SE HFP, VLADA I NJENI UREDI PREUZIMAJU POSLOVE PRIVATIZACIJE PRIJEDLOG O SMANJENJU PDV-A PROŠAO PRVI TEST U SABORU VLADA U SPLITU DONIJELA NEKOLIKO ODLUKA O POLJOPRIVREDI VLADA: 200 MILIJUNA EURA ZADUŽENJA OBVEZNICAMA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU IDUĆE GODINE ZAGREB I SPLIT BIT ĆE POVEZANI AUTOCESTOM DSZ: INFLACIJA ĆE SE MJERITI NOVIM INDEKSOM POTROŠAČKIH CIJENA VERA BABIĆ: NOVA VLAST NASTAVIT ĆE S MJERAMA AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA SMANJENJE DEFICITA TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE IZVJEŠĆE EBRD-A O PROCESU TRANZICIJE U REGIJI NA KRAJU 2003. U HRVATSKOJ AKTIVNO 44,3 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATA ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA KRAJEM 2003. MANJE ZA 10,2 POSTO NEGO 2002. KREDITI BANAKA STANOVNIŠTVU NA KRAJU 2003. GODINE 55 MILIJARDI KUNA PREDSTAVLJENA HTMOBILE AMERICAN EXPRESS KREDITNA KARTICA HEP: OSTVARENA DOBIT UZ REKORDNU POTROŠNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE AGROKOR PLANIRA DALJNJA ULAGANJA U SRBIJI FINA U 2003. POSLOVALA S BRUTO DOBITI OD 141 MILIJUNA KUNA PRIHODI OD PRODAJE KONCERNA KONČAR U 2003. GODINI PORASLI 27,6 POSTO RIVIERA HOLDING U PROŠLOGODIŠNJIH 9 MJESECI POSLOVALA S DOBITI NETO DOBIT MALOLOŠINJSKE JADRANKE U 9 MJESECI 2003. VIŠA OD 86 MILIJUNA KUNA NEXE GRUPA: BRUTO DOBIT 130 MILIJUNA KUNA HRVATSKA TVRTKA "CROSCO" DOBILA MILIJUNSKI POSAO U SARAJEVU ZAGREBAČKA ADACTA PRVA U REGIJI ISPUNILA NOVE MICOROSOFTOVE STANDARDE TVRTKA "ELKA KABELI" NA PRODAJU NA MEĐUNARODNOM NATJEČAJU POTPISIVANJEM PROTOKOLA ZAVRŠEN HRVATSKO - INDIJSKI POSLOVNI FORUM SINDIKALNE SREDIŠNJICE SUGLASNE OKO STRUKOVNIH KOLEKTIVNIH PREGOVORA MINISTAR VUKELIĆ RAZGOVARAO S HUS-OM O PROBLEMIMA ŽELJEZARA ENERGETIČARI PROCJENJUJU DA SU HRVATSKOJ NUŽNI NOVI ENERGETSKI PROJEKTI ZAVRŠENI 2. MEĐUNARODNI DANI MARKETINGA PULA: OTVORENA GOSPODARSKA IZLOŽBA HRANE I PIĆA "HISTRIA 2004" 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA UKIDA SE HFP, VLADA I NJENI UREDI PREUZIMAJU POSLOVE PRIVATIZACIJE Hrvatska Vlada predložit će zakonske promjene kojima će se ukinuti Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), a sva njegova imovina - nekretnine, pokretnine, dionice, poslovni udjeli, prava i novčana sredstva, te obveze, prenijele bi se na Republiku Hrvatsku. Izmjenama više zakonskih tekstova, kojima je regulirano to područje, a s kojima se suglasila Vladina Koordinacija za gospodarstvo, utvrdit će se da upravne i stručne poslove koji se odnose na upravljanje, raspolaganje i korištenje imovinom nakon ukidanja HFP-a obavlja Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Taj će ured preuzeti i poslovni prostor te zaposlenike HFP-a. Konačnim prijedlogom zakona o prestanku važenja Zakona o HFP-u, predlaže se da se umjesto HFP-a kao dioničar u knjizi dionica odnosno kao nositelj poslovnih udjela upiše Republika Hrvatska. PRIJEDLOG O SMANJENJU PDV-A PROŠAO PRVI TEST U SABORU Hrvatski sabor suglasio se u petak s vladinim prijedlogom da se izmijeni Zakon o PDV-u, odnosno stopa tog poreza smanji s 22 na 20 posto te da se niža stopa primjenjuje od 1. siječnja iduće godine. Taj je vladin prijedlog time prošao prvo saborsko čitanje, a prije konačnog izglasavanja zakona očekuje ga još jedno čitanje. VLADA U SPLITU DONIJELA NEKOLIKO ODLUKA O POLJOPRIVREDI Hrvatska Vlada zadužila je u utorak resorno Ministarstvo poljoprivrede da sufinancira otkup utovljenih junadi i svinja u iznosu do šest milijuna kuna. Ta bi mjera trebala pomoći stabiliziranju tržišta na kojemu po podatcima Croatia stočara, gospodarskog interesnog udruženja, ima viška oko 2000 junadi i oko 10 tisuća svinja. Vlada je na sjednici u Splitu odobrila da se bez carine uvoze kukuruz u kvoti od 150 tisuća tona. Urod kukuruza je zbog suše podbacio i na tržištu ga nema dovoljno, pa se može očekivati da će mu cijena uskoro biti dvije kune za kilogram, upozorio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković. VLADA: 200 MILIJUNA EURA ZADUŽENJA OBVEZNICAMA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU Vlada je na zatvorenoj sjednici u Splitu donijela odluku o zaduženju izdavanjem obveznica na domaćem tržištu u kunskoj protuvrijednosti od 200 milijuna eura. Zaduženje je namijenjeno za tekuće otplate glavnica kreditnih obveza koje na naplatu dospijevaju u prvom tromjesečju ove godine. Učinci te odluke, tumače u Vladi, bit će višestruki - oživjet će se domaće financijsko tržište i država se neće dalje zaduživati u inozemstvu. IDUĆE GODINE ZAGREB I SPLIT BIT ĆE POVEZANI AUTOCESTOM Premijer Ivo Sanader najavio je u utorak u Splitu da će iduće godine, nakon više desetljeća čekanja, Zagreb i Split biti povezani autocestom. Nakon što je u utorak obišao čvor Dugopolje, premijer je izrazio zadovoljstvo tempom izvođenja radova. Ministar javnih radova Božidar Kalmeta članove Vlade je izvijestio da izgradnja mosta Komorna-Pelješac može početi iduće godine. I premijer i ministar naglasili su da gradnju autoceste mora pratiti i gradnja priključnih cesta i spojeva na autocestu. Kalmeta je najavio da će na razini njegova ministarstva biti formirano koordinativno tijelo sa zadaćom da prati dinamiku izgradnje spojeva na autocesti. Premijer Sanader potvrdio je namjeru Vlade da se cesta punim tempom nastavi graditi prema Dubrovniku, opredijeljenost da se gradi most Komorna-Pelješac, te ponovio da su autocesta kroz Neum i spomenuti most kompatibilni, a ne konkurentski projekti. DSZ: INFLACIJA ĆE SE MJERITI NOVIM INDEKSOM POTROŠAČKIH CIJENA Državni zavod za statistiku (DZS) sredinom veljače po prvi će put objaviti indeks potrošačkih cijena koji će služiti kao opća mjera inflacije, a prestaju se objavljivati indeksi cijena na malo, troškova života i ugostiteljskih usluga, objavljeno je na konferenciji za novinare DSZ-a u utorak. Indeks potrošačkih cijena, koji će se objavljivati oko 15. u mjesecu, zamijenit će postojeće indekse na temelju kojih je objavljivana inflacija u Hrvatskoj, kazao je ravnatelj DSZ-a Marijan Gredelj. Novi indeks odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje tijekom vremena nabavlja, koristi ili plaća referentno stanovništvo u svrhu potrošnje, naglasila je voditeljica projekta Sandra Švaljek iz Ekonomskog instituta. Osnovna namjena indeksa potrošačkih cijena je da služi kao opća mjera inflacije i pokazatelj stabilnosti cijena, kazala je. Tom su indeksu do sada bili srodni indeksi cijena na malo (kretanje cijena u prometu na malo), te troškova života (kretanja cijena proizvoda za osobnu potrošnju) koji se, kao i indeks ugostiteljskih usluga, prestaju objavljivati. Novi je indeks usklađen s metodologijom EU i doprinijet će daljnjem približavanju statističkog sustava Hrvatske statističkom sustavu zemalja EU, a osnova je i za uvođenje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena prema metodologiji EUROSTAT-a, ističu iz DZS-a. VERA BABIĆ: NOVA VLAST NASTAVIT ĆE S MJERAMA AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA Mjere aktivne politike zapošljavanja i dalje će se primjenjivati, a za to se planiraju sredstava u postupku donošenja državnog proračuna, istaknula je u četvrtak državna tajnica za rad Vera Babić reagirajući na tvrdnje da je nova vlast obustavila program poticanog zapošljavanja. "Novi list" izdan u četvrtak piše da je program, kojim je u protekle dvije godine otvoreno gotovo 42.000 radnih mjesta, zbog nedostatka financijskih sredstava obustavljen s prvim danom veljače, te da se ne može nastaviti dok se ne donese proračun za ovu godinu, a nova Vlada odredi programe koje je spremna sufinancirati. "Razumije se da će dosadašnja realizacija pojedinih mjera poslužiti za eventualnu doradu i modifikaciju prema novim potrebama na tržištu rada, ali to je pitanje operativne provedbe i stalne prilagodbe mjera uvjetima na tržištu rada i nezaposlenima", izjavila je Babić. I dalje će posebna pozornost biti usmjerena na teže zapošljive osobe - dugotrajno nezaposlene, starije i one koji dodatnim osposobljavanjem mogu steći šansu za uključivanje u svijet rada, kazala je državna tajnica. "Naglašavam da je izrada prijedloga Nacionalnog plana zapošljavanja, koji se prvi puta radi prema smjernicama EU o politici tržišta rada, u završnoj fazi". 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI SMANJENJE DEFICITA TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prva tri tromjesečja prošle godine, po preliminarnim je podacima, iznosio 523 milijuna američkih dolara, što je za 39,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, a takvo je smanjenje deficita tekućih transakcija ostvareno prvenstveno zahvaljujući porastu prihoda od turizma u trećem tromjesečju 2003., dok se nastavljaju negativna kretanja na računu roba. Tako preliminarni podaci Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci za treće prošlogodišnje tromjesečje pokazuju suficit tekućeg računa od gotovo 2 milijarde dolara (ili 1.998 milijuna USD), što je dosad rekordna razina suficita u nekom tromjesečju, za čak 117,2 posto veća od suficita tekućeg računa iz istog tromjesečja 2002.godine. Najveći doprinos tako visokom suficitu tekućeg računa platne bilance u trećem kvartalu dali su neto prihodi od turizma. Na računu putovanja - turizma u trećem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježen je suficit od 3,8 milijardi dolara, što je za 81,4 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Ukupno je u prva tri prošlogodišnja tromjesečja na računu prihoda od turizma ostvaren suficit od 5,17 milijardi dolara, a to je za 88,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Ukupni je suficit na računu usluga (koji uz turizam obuhvaća i promet) u prva tri tromjesečja 2003. godine iznosio 5,2 milijardi dolara i za 80,9 posto je veći od suficita iz istog razdoblja prethodne godine. Za razliku od računa usluga na računu roba nastavljena su negativna kretanja, pa je tako deficit na računu roba u trećem tromjesečju 2003. godine iznosio gotovo 2,1 milijardu dolara, što je za 38,8 posto više nego u istom tromjesečju 2002. Ukupni deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prva tri kvartala 2003. iznosio je pak rekordnih 5,66 milijardi dolara, a to je za 39,3 posto veći deficit na računu roba nego u istom razdoblju 2002. Ipak, zahvaljujući većem porastu suficita usluga od rasta deficita na računu roba, došlo je do povećanja pokrivenosti robnog deficita suficitom usluga sa 70,7 posto u prva tri tromjesečja 2002. na 91,9 posto u istom razdoblju 2003. IZVJEŠĆE EBRD-A O PROCESU TRANZICIJE U REGIJI Jačanje pravosudnog sustava i javne administracije, ubrzanje procesa privatizacije posebice energetskog sektora u cilju stvaranja konkurentskih uvjeta na tržištu, ključni su izazovi s kojima se Hrvatska mora suočiti u nastavku procesa tranzicije, stoji u izvještaju o stanju gospodarstava i ulaganja u zemljama u tranziciji za 2003. godinu Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), predstavljenom u ponedjeljak. Hrvatska je u prošloj godini napredovala u procesu tranzicije, o čemu svjedoče i pozitivni gospodarski pokazatelji - niska stopa inflacije kao dokaz uspješne monetarne politike, te još uvijek stabilna stopa gospodarskog rasta. Kazala je to Maria Vagliasindi iz Ureda glavnog ekonomista EBRD-a predstavljajući ovogodišnji Transition Report, kojim su obuhvaćene zemlje središnje, južne i istočne Europe te zemlje nastale raspadom SSSR-a. Kao i u ostatku regije, koja stopama gospodarskog rasta nadmašuje razvijene zemlje zapada, istaknula je Vagliasindi, i u Hrvatskoj je gospodarski rast temeljen na teško održivim osnovama, ponajprije na snažnoj osobnoj potrošnji, dok je utjecaj investicija još uvijek relativno mali. Izuzetak su pozitivni primjeri privatizacije dijela Ine te ulaganja u cestovnu infrastrukturu, kazala je Vagliasindi. Daljnji razvoj infrastrukture, kako fizzičke tako i institucionalne, nužan je i za poboljšanje vanjskotrgovinske slike Hrvatske. Naime, analitičari EBRD-a drže kako Hrvatska iskorištava tek oko 40 posto svog stvarnog vanjskotrgovinskog potencijala, a Vagliasindi ističe kako za poboljšanje te slike nisu dovoljni bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini već šira regionalna zona slobodne trgovine. Ipak, u usporedbi sa zemljama regije koje još nisu kandidati za ulazak u EU, Hrvatska je u procesu tranzicije ostvarila najveći napredak, a pozitivne su i procjene EBRD-a glede nastavka gospodarskog rasta (u 2004. po stopi od 4,5 posto) te zadržavanja monetarne stabilnosti (procjena inflacije za 2004. iznosi 2,5 posto). U usporedbi proračunskih deficita zemalja u tranziciji, kazala je Vagliasindi, Hrvatska također nije iznimka u nezadovoljavanju Maastriškog kriterija o proračunskom deficitu od 3 posto BDP-a, čak i među zemljama koje ove godine ulaze u EU. Osvrćući se na političko okruženje, viši politički savjetnik EBRD- a Chris Cviic je istaknuo kako je ono u Hrvatskoj trenutno povoljno, i to kao rezultat kontinuiranosti napora bivše i sadašnje vlade, uslijed čega se stvara slika političke stabilnosti. Političko usmjerenje nove vlade uglavnom su poznata, no međunarodna zajednica, pa tako i EBRD još uvijek čeka da nova hrvatska Vlada jasno izrazi svoje prioritete, inicijative i ciljeve glede ekonomskih pitanja, kazao je Cviic. NA KRAJU 2003. U HRVATSKOJ AKTIVNO 44,3 POSTO POSLOVNIH SUBJEKATA U Hrvatskoj na kraju prošle godine bilo registrirano 206.637 poslovnih subjekata, od čega je aktivno bilo njih 91.581 ili 44,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su dobrim dijelom usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Od 81.314 registriranih trgovačkih društava, aktivno je na kraju 2003. bilo nešto više od 66,7 tisuća ili 82,1 posto. No, od 84.345 registriranih poduzeća i zadruga aktivno je bilo njih svega 17,8 posto. Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine registriranih, ali i aktivnih subjekata otpada na četiri područja djelatnosti. Na prvom je mjestu trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom registriranih od 40,7 posto i aktivnih 38 posto. ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA KRAJEM 2003. MANJE ZA 10,2 POSTO NEGO 2002. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su na kraju prošle godine bile manje za 10,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Državni zavod za statistiku. Stopa promjena stanja zaliha gotovih proizvoda u prošloj u odnosu na 2002. godinu pokazuje rast od 8,2 posto u rudarstvu i vađenju, te pad u prerađivačkoj industriji za 11 posto. U sklopu prerađivačke industrije lani su najviše smanjene zalihe u proizvodnji duhanskih proizvoda, za čak 52,1 posto u odnosu na 2002. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE KREDITI BANAKA STANOVNIŠTVU NA KRAJU 2003. GODINE 55 MILIJARDI KUNA Potraživanja poslovnih banaka od stanovništva, odnosno krediti stanovništvu krajem prosinca prošle godine dosegnula su 55 milijardi kuna, objavili su u ponedjeljak analitičari Raiffeisenbank (RBA) pozivaju se na podatke Hrvatske narodne banke. Time su krediti stanovništvu tijekom cijele prošle godine porasli za 27,7 posto. Godinu prije rasta kredita stanovništvu iznosio je 43,0 posto. Istovremeno je rast potraživanja poslovnih banaka od poduzeća usporen, sa 20,6 posto u 2002.g. na samo 4 posto u 2003. Krajem prosinca lani bankarska potraživanja od poduzeća iznosila su 53,81 milijardu kuna, dok su godinu prije bila 51,72 milijarde kuna. Usporavanje rasta kredita stanovništvu, podsjećaju iz RBA, pod utjecajem je mjera središnje banke usmjerenih ograničenju rasta plasmana, donesenih početkom prošle godine. Stopa rasta plasmana poduzećima osjetno je niža od stope rasta plasmana stanovništvu, što se pak tumači prilagodbom banaka mjerama HNB-a te većoj orijentiranosti banaka prema kreditiranju stanovništva. Rast plasmana je bio, u skladu s očekivanjima, usporen te je nakon stope od 30 posto u 2002.g., rast plasmana u 2003.g. iznosio 14,6 posto. Ukupni plasmani su krajem prosinca dosegnuli iznos od 111,66 milijardi kuna. PREDSTAVLJENA HTMOBILE AMERICAN EXPRESS KREDITNA KARTICA Tvrtke PBZ American Express i HTmobile predstavile su u četvrtak svoj zajednički proizvod - HTmobile American Express kreditnu karticu koja objedinjuje ponudu obje tvrtke i pruža određene pogodnosti za korisnike. Ta je kartica, kako je kazala predsjednica Uprave PBZ American Expressa Nina Oberiter Gluhak, jedinstveni tzv. co-brand proizvod na hrvatskom tržištu odnosno riječ je o prvoj kreditnoj kartici mobilne generacije. Riječ je zapravo o kreditnoj kartici s revolving kreditom Privredne banke Zagreb koja zahvaljujući ugrađenom elektronskom Smart čipu jamči dodatnu sigurnost prilikom korištenja, kako na samim prodajnim mjestima tako i na bankomatima te na Internetu. 4. TVRTKE HEP: OSTVARENA DOBIT UZ REKORDNU POTROŠNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE U Hrvatskoj je u 2003. godini prvi put potrošneno više od 15 milijardi kilovatsati električne energije, Hrvatska elektroprivreda ostvarila je dobit u poslovanju, a ostvarene su i rekordne investicije veće od 2 milijarde kuna. Izvješće s preliminarnim pokazateljima poslovanja u 2003. godini Uprava HEP-a podnijela je na sjednici Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede održanoj u petak, izvijestio je Odjel za odnose s javnošću HEP-a. Prošle je godine u Hrvatskoj bruto potrošnja električne energije porasla 4,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, te je iznosila 15,537 milijardi kWh. To je najveća do sada zabilježena potrošnja električne energije na području Republike Hrvatske (prvi put viša od 15 milijardi kWh). HEP je u 2003. godini, kako se navodi, ostvario neto dobit prije oporezivanja od 306,1 milijun kuna, dok je dobit iz poslovanja iznosila 81,8 milijuna kuna. Ocjenjuje se da su na ostvarenje pozitivnog rezultata značajno utjecale obnovljene isporuke električne energije iz Nuklearne elektrane Krško i sustava Elektroprivrede BiH, racionalizacija troškova poslovanja i pozitivni utjecaj tečajnih razlika (što je smanjilo jedinične troškove nabave goriva i otplate inozemnih kredita). AGROKOR PLANIRA DALJNJA ULAGANJA U SRBIJI Koncern Agrokor planira u ovoj godini investirati 30 milijuna eura na tržištu Srbije, potvrdili su iz tog koncerna. Od tog planiranog iznosa Agrokor je, pojasnili su, već uložio 6,5 milijuna eura za kupovinu poslovne zgrade i pripadajućeg zemljišta tvrtke IMT Fabrika odlivaka i modela dd u stečaju, u kojoj planiraju smjestiti distributivni centar za Frikom. Kupac je zapravo tvrtka Frikom, koja je zgradu kupila na usmenom javnom nadmetanju u listopadu prošle godine. FINA U 2003. POSLOVALA S BRUTO DOBITI OD 141 MILIJUNA KUNA Financijska agencija (FINA) u prošloj je godini ostvarila 26 posto veće prihode nego u 2002. godini, odnosno u iznosu od gotovo 1,13 milijardi kuna, dok je bruto dobit istodobno povećana za čak 114 posto, na 141 milijun kuna. Porast ukupnih prihoda, pojasnio je na konferenciji za novinare održanoj u utorak direktor Sektora za ekonomsko-financijske poslove FINA-e Dario Andrijević, uglavnom je posljedica povećanja prihoda iz odnosa s bankama te iz poslova s gotovim novcem. PRIHODI OD PRODAJE KONCERNA KONČAR U 2003. GODINI PORASLI 27,6 POSTO Društva koncerna Končar Elektroindustrija, prema nekonsolidiranim podacima koji obuhvaćaju i podatke s prodajom između povezanih društava, u prošloj su godini ostvarila 2,27 milijardi kuna prihoda od prodaje proizvoda i usluga, što je 27,6 posto više nego godini ranije, objavili su iz Koncerna. Pritom je na domaćem tržištu realizirano 1,15 milijardi kuna, što je 25,7 posto više nego u 2002. godini, te 11,9 posto više od plana za 2003. godinu. Na inozemnim tržištima ostvarena je prodaja od 697,6 milijuna kuna, što je porast od 17,6 posto. RIVIERA HOLDING U PROŠLOGODIŠNJIH 9 MJESECI POSLOVALA S DOBITI Porečka hotelsko-turistička tvrtka Riviera Holding prošlogodišnjih je devet mjeseci poslovala sa dobiti od 93,4 milijuna kuna, što je za 2,2 posto manje nego u istom razdoblju u 2002. godini. Riviera Holding je, po izvješću dostavljenom Varaždinskoj burzi, u devet prošlogodišnjih mjeseci ostvarila 315,6 milijuna kuna ukupnih prihoda ili 5,05 posto manje nego u godini prije. Gotovo 65 posto od ukupnih prihoda ili 204,5 milijuna kuna ostvareno je u prošlogodišnjem trećem tromjesečju, odnosno tijekom glavne turističke sezone (srpanj-rujan), a u odnosu na isto razdoblje 2002. godine tromjesečni je ukupni prihod bio niži za 10,5 posto. Riviera Holding d.d. jedna je od najstarijih i najvećih hotelsko-turističkih tvrtki u Poreču i Istri koja se bavi pružanjem ugostiteljskih i turističkih usluga, a prošle je godine obilježila 50. obljetnicu postojanja. Danas ta tvrtka u svojim smještajnim kapacitetima može primiti 28 tisuća gostiju, od čega 18 tisuća u kampovima i 10 tisuća u hotelima i apartmanima. Turistički kompleks Riviere sastoji se od devet hotela, tri depadanse, dva objekta sa sobama za iznajmljivanje, dva hotelsko-apartmanska naselja, jednog apart hotela, tri kompleksa apartmana te četiri kampa. NETO DOBIT MALOLOŠINJSKE JADRANKE U 9 MJESECI 2003. VIŠA OD 86 MILIJUNA KUNA Tvrtka Jadranka s Malog Lošinja, koja se uz hotelijersko- turističku djelatnost bavi i trgovinom, prošlogodišnjih je devet mjeseci završila s neto dobiti od 86,7 milijuna kuna. Po rezultatima poslovanja dostavljenih Varaždinskoj burzi malološinjska Jadranka u devet je prošlogodišnjih mjeseci ostvarila ukupne prihode od 288,7 milijuna kuna koji su u odnosu na isto razdoblje 2002. bili veći za 41 posto. Od ukupnih prihoda 68 posto ili 196,4 milijuna kuna ostvareno je u prošlogodišnjem trećem tromjesečju (srpanj-rujan). U odnosu na isto tromjesečje 2002. godine to je porast od 51,6 posto. Ukupni su rashodi Jadranke u devet prošlogodišnjih mjeseci iznosili 202 milijuna kuna i bili su za 4,3 posto veći nego u godini prije. Djelatnost trgovine Jadranke sastoji se od tri dijela - maloprodaje (samoposluge, opskrbni centar, prodavaonica plina, parfumerija i suvenirnice), veletrgovine (skladišno servisna zona sa hladnjačama) te centralne pripremnice hrane u kojoj se pripremaju namirnice za hotelske objekte i maloprodaju. NEXE GRUPA: BRUTO DOBIT 130 MILIJUNA KUNA Našička Nexe grupa, koja obuhvaća 18 tvrtki, iz poslovanja u 2003. godinu očekuje ukupan prihod od 1,15 milijardi do 1,2 milijarde kuna, te bruto dobit od oko 120 do 130 milijuna kuna. Rečeno je to na susretu s novinarima predsjednika Uprave Nexe grupe Ivana Ergovića sa suradnicima u ponedjeljak, koji su prošlogodišnje poslovanje Grupe ocijenili vrlo uspješnim. Ergović je podsjetio da je u srpnju dotadašnji naziv Grupa Našicecement zamijenjen novim imenom - Nexe grupa, ističući kako su poslovanje u 2003. obilježile velike investicije i akvizicije. HRVATSKA TVRTKA "CROSCO" DOBILA MILIJUNSKI POSAO U SARAJEVU Hrvatska tvrka "Crosco naftni servisi d.o.o." dobila je posao izrade bušotina u blizini Sarajeva čiji je cilj pronaći termalnu vodu koja bi se koristila za zagrijavanje i liječenje. Ugovor o izradi tri bušotine vrijedan 965 tisuća eura u petak su u Sarajevu potpisali načelnik općine Ilidža Huesin Mahmutović i izvršni direktor "Crosca" Danko Seletković. Hrvatska tvrtka nastala izdvajanjem iz INA naftaplina, koja već ima poslove u deset zemalja širom svijeta dala je najpovoljniju ponudu na javnom natječaju što ga je raspisala općina Ilidža a od tri bušotine na dubini od 130 metara očekuje se da će osigurati početak eksploatacije prirodnih termalnih izvora. Danko Seletković izrazio je očekivanje kako će ovaj ugovor njegovoj tvrtki osigurati i druge poslove u BiH, uključujući rješavanje pitanja vodoopskrbe te projekt gradnje autoceste na koridoru V. ZAGREBAČKA ADACTA PRVA U REGIJI ISPUNILA NOVE MICOROSOFTOVE STANDARDE Zagrebačka tvrtka Adacta među prvima je u regiji ispunila nove standarde Microsofta za dobivanje statusa ovlaštenog partnera (Key/Professional Microsoft Business Solutions Partner), koji će joj omogućiti da potpuna poslovna Microsoft Navision rješenja i dalje može prodavati i implementirati u tvrtkama s više od 10 korisnika. Tvrtka Adacta iz Zagreba, osnovana 2000. godine, vodeći je Microsoftov ceritificirani partner za poslovna rješenja, s najvećim tržišnim udjelom u tom dijelu posla u Hrvatskoj. Adacta je, uspješno dovršivši brojne organizacijske i tehnološki veoma zahtjevne implementacije Microsoft Navision rješenja, dobila status ovlaštenog partnera zbog iznimne osposobljenosti i stručnosti implementacijskog tima. TVRTKA "ELKA KABELI" NA PRODAJU NA MEĐUNARODNOM NATJEČAJU Tvrtka Elka kabeli d.o.o., tvrtka-kćer zagrebačke tvornice kabela Elka, bit će ponuđena na prodaju u cijelosti na međunarodnom natječaju, izvijestili su srijedu iz Elke. Preduvjet za prodaju tvrtke bila je odluka skupštine dioničara Elke o odobrenju Ugovora o unosu stvari i prava između Elke i novoosnovane tvrtke kćeri Elka kabeli d.o.o., donešena u srijedu, čime će se temeljni kapital Elke kablova povećati na 396,4 milijuna kuna. Tvrtke Elka kabeli osnovana je krajem prošle godine, na nju je preneseno cjelokupno kablovosko poslovanje Elke te imovina vezana uz proizvodnja kablova. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA POTPISIVANJEM PROTOKOLA ZAVRŠEN HRVATSKO - INDIJSKI POSLOVNI FORUM Potpisivanjem Protokola o suradnji u srijedu je u Zagrebu završena 7. sjednica Mješovitog hrvatsko-indijskog odbora za gospodarsku suradnju, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Protokol bi trebao pridonijeti unapređenju gospodarske suradnje između Hrvatske i Indije, a potpisali su ga državni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vladimir Vranković i specijalni tajnik u indijskom Ministarstvu trgovine i industrije S.N. Menon. Sedma sjednica Mješovitog hrvatsko-indijskog odbora za gospodarsku suradnju održana je u utorak u Zagrebu, a posebice se razgovaralo o načinima i mjerama za poticanje rasta bilateralne trgovine i unapređenje gospodarske suradnje, razvitku viših oblika suradnje kao što su zajednička ulaganja, proizvodne kooperacije, transfer tehnologije i know-how-a. 6. SINDIKATI SINDIKALNE SREDIŠNJICE SUGLASNE OKO STRUKOVNIH KOLEKTIVNIH PREGOVORA Nakon što su neki sindikati nedavno zatražili strukovne kolektivne pregovore, sindikalne središnjice priopćile su u ponedjeljak da se prava zaposlenih trebaju rješavati ponajprije kroz kolektivne ugovore djelatnosti, a posebnosti unutar pojedinih djelatnosti preko dodataka kolektivnim ugovorima. Šest sindikalnih središnjica, koje su se o tome usuglasile prošloga petka, smatra da će se time izbjeći usitnjavanje, rascjepkanost i slabljenje sindikata, a uvažiti specifičnosti pojedinih zanimanja. Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) koja je sa svojim udruženim sindikatima dosad tražila strukovne kolektivne ugovore pristala je na kompromis kako bi sindikati mogli s usuglašenim stavovima nastupati prema Vladi. MINISTAR VUKELIĆ RAZGOVARAO S HUS-OM O PROBLEMIMA ŽELJEZARA Hrvatska udruga sindikata (HUS) priopćila je u utorak da je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić obećao sindikalcima aktivnu politiku u rješavanju problema u željezarama i metalskoj industriji, a prije svega na donošenju odluka o izdavanju jamstava za nabavu sirovina šibenskom TLM-u, te reguliranju uvoza i izvoza željeza. Predstavnici HUS-a održali su sastanak s ministrom Vukelićem i tajnikom toga ministarstva Vladimirom Vrankovićem o poteškoćama u poslovanju s kojima se suočavaju TLM-Šibenik, Željezara Split i Mechel Željezara Sisak. U razgovoru se ispostavilo da je dio problema u poslovanju TLM-a, splitske Željezare, kao i niza drugih poduzeća u državnom vlasništvu, vezan uz nekvalitetan nadzor poslovanja, a Vukelić je najavio promjene u nadzornim odborima državnih poduzeća radi kvalitetnije kontrole rada uprava. 7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, SKUPOVI ENERGETIČARI PROCJENJUJU DA SU HRVATSKOJ NUŽNI NOVI ENERGETSKI PROJEKTI I u idućim godinama rast potrošnja energije u Hrvatskoj nastavit će se, pa su potrebni novi energetski projekti i ulaganja u nove objekte, koji će osigurati dostatnu i sigurnu opskrbu strujom gospodarstva i stanovništva, ocijenjeno je na skupu vodećih hrvatskih energetičara, pod nazivom "Budućnost hrvatske energetike" održanog u subotu u Zagrebu, u organizaciji Fondacije Heinrich Boll. Samo u prošloj godini, potrošnja električne energije porasla je za blizu 5 posto u odnosu na 2002. godinu, pa se planovi o novim energetskim projektima nameću kao nužnost, rekla je Branka Jelavić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. Pritom, naglasila je, bit će potrebno koristiti plinske, ugljene i hidroelektrane, kao i obnovljive izvore energije. Branka Jelavić je izvijestila kako je u Hrvatskoj se provodi pet takvih projekata: Bioen (korištenje biomase i otpada), Geoen (geotermalna energija), Mahe (male hidroelektrane), Enwind (energija vjetra) i Sunen (energija sunca). ZAVRŠENI 2. MEĐUNARODNI DANI MARKETINGA Na Zagrebačkom velesajmu završeni su u subotu Drugi međunarodni dani marketinga - PRIME, na kojima je nastupilo 140 izlagača iz 15 zemalja svijeta, priopćio je organizator. U tri dana, koliko je trajao sajam, održana su mnogobrojna predavanja, radionice i prezentacije. Oglašavanje, medij, dizajn, event i direkt marketing, multimedija, grafička priprema i tiskarska tehnologija bili su samo neki dijelovi ovogodišnjeg programa PRIME-a. PULA: OTVORENA GOSPODARSKA IZLOŽBA HRANE I PIĆA "HISTRIA 2004" U pulskom hotelu "Histria" u utorak je u nazočnosti brojnih gostiju i uzvanika svečano otvorena 11. gospodarska izložba hrvatskih proizvođača hrane, pića i opreme "Histria 2004", na kojoj sudjeluje 150 izlagača. Trodnevnu izložbu otvorio je istarski župan Ivan Jakovčić koji je istaknuo da je ova manifestacija još jedan primjer kako je suradnja javnog i privatnog sektora uspješan model koji i ubuduće treba nastaviti.