POSLOVNI PREGLED BROJ 356

POSLOVNI PREGLED broj 356 20. - 26. veljače 2004. SADRŽAJ: PRIJEDLOG PRORAČUNA: VLADA ĆE SE MOĆI ZADUŽITI 19,1 MILIJARDU KUNA ODBOR ZA FINANCIJE PODRŽAO VLADIN PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA ODBORI ZA GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU PODRŽALI PRIJEDLOG PRORAČUNA VLADA OSNOVALA VIJEĆE ZA EKONOMSKU POLITIKU VLADA: OVE GODINE 15 POSTO VEĆI PRIHOD OD TURIZMA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA PREDSTAVILO NOVI USTROJ I NOVU WEB STRANICU MESIĆ PRIMIO PREDSJEDNIKA UPRAVE INA-E I DIREKTORA MOL-A SANADER S ČLANOVIMA UPRAVE "PODRAVKE" VUKELIĆ S PREDSTAVNICIMA UDRUGE "HRVATSKE POSLOVNE ZONE" MINISTAR ČOBANKOVIĆ: USKORO AGENCIJA ZA HRANU MPŠVG: ZAPOČELA ISPLATA NOVČANIH POTICAJA VIJEĆE ZA KONKURENTNOST U PONEDJELJAK ĆE PREDSTAVITI 55 PREPORUKA UO HFP POKREĆE SMJENU NO I UPRAVE PIK-A VRBOVEC DODIJELJENE NAGRADE HGK "ZLATNA KUNA" ZA IZVRSNOST POSLOVANJA U 2003. DZS: POTROŠAČKE CIJENE U SIJEČNJU 1 POSTO VIŠE INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU MANJA ZA 1,5 POSTO RAZLIKA U BDP-U PO STANOVNIKU 1:15 IDC: HRVATSKO TRŽIŠTE POSLOVNOG SOFTVERA LANI PORASLO ČAK 58 POSTO SMANJENA PROIZVODNJA JUŽNOG VOĆA I MASLINA HRVATSKA: BRUTO DOBIT POSLOVNIH BANAKA 2,8 MILIJARDI KUNA U VLASNIŠTVU HYPO ALPE-ADRIA-BANKE 76,35 POSTO SLAVONSKE BANKE KREDIT EBRD-A ZAGREBAČKOJ BANCI VRIJEDAN 100 MILIJUNA EURA USPJEŠNA GODINA ZA GRUPU NOVE BANKE BANKE NE SMIJU FAVORIZIRATI NEKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO HRVATSKI KORISNICI AMEX KARTICA 2003. POTROŠILI 6,8 MILIJARDI KUNA PLIVA PREMAŠILA MILIJARDU DOLARA PRIHODA; DIVIDENDA 16 KUNA PO DIONICI HTMOBILE USPJEŠAN U PRVOJ GODINI POSLOVANJA KARLOVAČKA PIVOVARA OSTVARILA 50,6 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI LANJSKI PRIHOD GORENJA ZAGREB 745 MILIJUNA KUNA SAP HRVATSKA LANI OSTVARIO 5,2 MILIJUNA EURA PRIHODA PODRAVKA- NAJBOLJA PREHRAMBENA KOMPANIJA U JUGOISTOČNOJ EUROPI U DIOKOMU PROIZVODNJA CIPELA ZA FRANCUZE VIPNET PREDSTAVIO DVIJE NOVE USLUGE ZA BRŽI I JEDNOSTAVNIJI PRISTUP INTERNETU PREDSTAVNIŠTVO VAILLANTA PREDSTAVILO UREĐAJ ZA GRIJANJE S GORIVOM ĆELIJOM MICROSOFT HRVATSKA PREDSTAVIO HRVATSKU VERZIJU OFFICE 2003. ZAVRŠEN PRVI OD OSAM NAGIBNIH VLAKOVA ZA HŽ NAKON STABILIZACIJE POSLOVANJA "ĐURU ĐAKOVIĆA" ZANIMA BUDUĆNOST GAVRILOVIĆ ODUSTAJE OD PREUZIMANJA PIK-A VRBOVEC 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIJEDLOG PRORAČUNA: VLADA ĆE SE MOĆI ZADUŽITI 19,1 MILIJARDU KUNA Ministarstvo financija sa 26 milijardi kuna, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sa 24,8 milijardi kuna i Ministarstvo zdravstva sa 17 milijardi kuna, tri su resora koja bi u ovoj godini, prema prijedlogu državnog proračuna kojega je Vlada poslala u Sabor, trebala raspolagati s najviše novca iz državnog proračuna. No, pritom treba imati na umu da Ministarstvo financija na svojim stavkama ima i otplatu glavnica i kamata duga koje na naplatu stižu u ovoj godini. Samo glavnica duga veća je za 10 milijardi kuna ili za 152,3 posto u odnosu na godinu prije. "Tekuće otplate glavnice državnog duga, u svoti 16,8 milijardi kuna, te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju proračuna prednost pred svim ostalim izdatcima", zapisano je i u prijedlogu zakona o izvršenju proračuna u ovoj godini. Doda li se planiranim proračunskim rashodima od 84,9 milijardi kuna i iznos od 16,8 milijardi kuna za otplatu glavnica izdatci države penju se na 101,7 milijardi kuna. Iz stavki pak Ministarstva financija vidljivo je da će država za otplatu glavnice i kamata domaćeg duga trebati 13,3 milijarde kuna, a za servisiranje vanjskog duga 6,9 milijardi kuna. Najveći dio duga država će refinancirati, odnosno novim će zaduženjem pokriti stara zaduženja. Naime, prijedlogom zakona o izvršavanju proračuna Vlada bi dobila ovlast da se na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala zaduži do ukupno 19,1 milijarde kuna. Vlada i u obrazloženju državnog proračuna priznaje da planira rast javnog duga. U 2004. godini planira se rast javnog duga na 54 posto BDP-a (krajem 2003. iznosio je 51,8 posto BDP-a), a javni bi se dug sa 99,7 milijardi kuna povećao na 108,8 milijardi kuna (40 posto domaći, a 60 posto inozemni), navodi se u obrazloženju. Najavljuje se pritom da će Ministarstvo financija smanjivati udio inozemnog javnog duga i povećavati udio domaćeg duga u cilju razvoja i produbljivanja domaćeg financijskog tržišta. Vidljivo je to i iz prijedloga proračuna, odnosno računa financiranja u kojem se planira ove godine na domaće tržište izići s obveznicama u ukupnom iznosu 8 milijardi kuna (što je 158 posto više nego prošle godine kada je država izdala obveznica u vrijednosti 3,1 milijardu kuna), dok na inozemna tržišta država planira izići s obveznicama u vrijednosti 5,7 milijardi kuna. Vlada u obrazloženju, vezano za prihodnu stranu proračuna, ističe da je ona u najvećoj mjeri određena ekonomskom aktivnošću u ovoj godini za koju se očekuje da će biti nešto sporija nego prošle godine. Očekuje se tako realni rast BDP-a od 3,2 posto, uz inflaciju od 2,4 posto, pa bi nominalni rast BDP-a bio 5,6 posto (prema projekcijama hrvatski bi BDP ove godine iznosio 199,5 milijardi kuna). Uglavnom u skladu s nominalnim rastom BDP-a u proračunu se planira i rast pojedinih prihoda. Pogledaju li se rashodi, Vlada kao glavne odrednice proračuna ističe stimulans bržem gospodarskom razvitku, poticanje ulaganja u znanost i obrazovanje, evidentno veću socijalnu osjetljivost i dinamičniji nastup na vanjskopolitičkom planu. ODBOR ZA FINANCIJE PODRŽAO VLADIN PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA Saborski odbor za financije i državni proračun u utorak je većinom glasova podržao Vladin prijedlog proračuna za ovu godinu - ruku 'za' diglo je sedam zastupnika HDZ-a, protiv je bilo dvoje SDP- ovaca, a suzdržan HSS-ov zastupnik. ODBORI ZA GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU PODRŽALI PRIJEDLOG PRORAČUNA Saborski odbori za gospodarstvo i poljoprivredu u utorak su podržali Vladin prijedlog proračuna za ovu godinu. Kao osnovni cilj proračuna ministar financija Ivan Šuker na Odboru za gospodarstvo naveo je zadržavanje makroekonomske stabilnosti i smanjenje državnog deficita, te zadovoljavanje svih socijalnih i razvojnih pitanja. Tomu u prilog, ustvrdio je, ide i procjena Vlade o stopi rasta BDP-a u ovoj godini od 3,2 posto. Takva stopa pokazuje ozbiljan pristup i financijsku ozbiljnost Vlade da djeluje u realnim gospodarskim okvirima, dodao je. Upozorio je da su prenesene obveze iz prošle u ovu proračunsku godinu, koje nisu evidentirane kao proračunski rashodi, uvelike otežale poticanje raznih gospodarskih aktivnosti, a posebno se to odnosi na probijanje proračuna za ceste i obnovu. VLADA OSNOVALA VIJEĆE ZA EKONOMSKU POLITIKU Hrvatska Vlada osnovala je na sjednici, održanoj u srijedu, Vijeće za ekonomsku politku kao svoje savjetodavno tijelo koje će se sastajati barem jednom mjesečno i raspravljati o aktualnim problemima ekonomske politike. Za predsjednika Vijeća imenovan je Ante Babić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju. Premijer je najavio da će u ponedjeljak Vladino Vijeće za konkurentnost javnosti predstaviti 55 mjera za jačanje konkurentnosti. Kako bi se osigurala primjena tih mjera sastavit će se mješoviti odbor koji će pratiti njihovo ostvarenje, rekao je predsjednik Vlade Sanader. VLADA: OVE GODINE 15 POSTO VEĆI PRIHOD OD TURIZMA Ovogodišnju turističku sezonu Hrvatska dočekuje s umjerenim optimizmom - očekuje se povećanje turističkog prometa od tri do pet posto, a prihoda za 15 posto, istaknuto je na sjednici Vlade održanoj u srijedu, na kojoj je prihvaćen i program pripreme ovogodišnje turističke sezone. Vlada je imenovala i povjerenstvo za koordinaciju aktivnosti i praćenje pripreme ovogodišnje turističke sezone u kojem će biti više ministara. Prihvaćeni program razrađuje niz mjera na državnoj i lokalnoj razini, kao i na razini turističkih tvrtki. Posebna pozornost, kako je istaknuto, daje se uključivanju domaće poljoprivredne proizvodnje u turističku ponudu, pitanjima vezanim za sigurnost, kao što su mjere zaštite od požara, regulacija prometa itd. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA PREDSTAVILO NOVI USTROJ I NOVU WEB STRANICU Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predstavilo je u utorak svoju novu web stranicu, novi ustroj, te iznijelo kratak pregled glavnih aktivnosti. Tako se uskoro u proceduru mogu očekivati propisi koji će regulirati pitanja vezana za poboljšanje položaja umirovljenika, a riječ je o usklađivanju mirovina i uključenju postojećeg dodatka u mirovinu, najavila je državna tajnica za rad Vera Babić. Priprema se i akcijski plan zapošljavanja, radi se na usklađivanju propisa s područja zaštite na radu s europskim zakonodavstvom, dok se u radnom zakonodavstvu za sada ne planiraju promjene, kazala je Babić. Državna tajnica za poduzetništvo Tajana Kesić Šapić ističe da je pri kraju prijedlog mjera za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, a uz ostalo se odnosi na kreditiranje, mjere za poticanje klastera, a u pripremi je i program za izvrsne projekte. Državni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vranković ističe pak kako će se u energetici pokušati ubrzati niz investicijskih projekata. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić predstavio je novi ustroj prema kojemu bi u Ministarstvu trebalo biti 250 do 260 zaposlenika. Trenutno se radi sistematizaciji radnih mjesta, a Vukelić procjenjuje da će od sadašnjeg broja 10 do 15 posto zaposlenika biti višak koji će se nastojati zbrinuti u okviru cijele državne uprave. U ustroju Ministarstava novost su dva nova odjela - za informiranje i odnose s javnošću, te za unutarnju kontrolu i nadzor. Želimo kontrolu i nadzor ne samo trošenja proračunskog novca, nego i rada službenika, kazao je Vukelić. MESIĆ PRIMIO PREDSJEDNIKA UPRAVE INA-E I DIREKTORA MOL-A Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je predsjednika Uprave INA-e Tomislava Dragičevića i direktora tvrtke MOL Žolta Hernadija, priopćeno je u utorak iz Ureda Predsjednika. Dragičević i Hernadi upoznali su Predsjednika s rezultatima poslovanja u prošloj godini kao i planovima daljnjeg restrukturiranja INA-e. Također se razgovaralo i o mogućnostima za zajedničko nastupanje na "trećim tržištima". U tom kontekstu potvrđena je i ranije utvrđena strategija poslovanja te je naglašeno da će suradnja INA-e i MOL-a pozitivno djelovati na integraciju Hrvatske u Europsku uniju, za što će se zalagati Mađarska kao nova članica, te MOL kao najveća kompanija u Mađarskoj i srednjoj Europi. SANADER S ČLANOVIMA UPRAVE "PODRAVKE" Predsjednik Vlade Ivo Sanader u ponedjeljak je razgovarao s članovima Uprave prehrambene industrije "Podravke", nakon čega je novinarima izjavio kako će Vlada dati punu potporu svim "Podravkinim" razvojnim planovima. Najavio je kako će tražiti što snažniju prisutnost "Podravke" na tržištima istočne i jugoistočne Europe, a i izvan toga područja. Na novinarsko pitanje što će biti s "Podravkinim" dionicama, premijer Sanader je odgovorio da će o tome biti naknadno odlučeno, no njegovo stajalište je kako država nije dobar gospodar i ne treba upravljati poduzećem. Upitan hoće li biti promjena u Nadzornom odboru "Podravke" odgovorio je da će se pri mogućoj promjeni voditi računa provode li članovi Nadzornog odbora Vladinu politiku. Također je rekao da dosadašnja uprava zaslužuje daljnju Vladinu potporu. Što se tiče osnivanja hrvatskoga prehrambenog konzorcija, premijer Sanader je rekao da Vlada podupire sve što je dobro i može dovesti do "sinergije gospodarskih subjekata". U vezi s Vladinom potporom državnim izvoznim tvrtkama Sanader je rekao da Vlada i država moraju pomoći svim izvoznim tvrtkama subvencijama i gospodarskom diplomacijom. VUKELIĆ S PREDSTAVNICIMA UDRUGE "HRVATSKE POSLOVNE ZONE" Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i predstavnici udruge Hrvatske slobodne zone u utorak su se sastanku suglasili kako je potrebno pristupiti izmjenama zakona i propisa o slobodnim zonama, kako bi se stvorile pretpostavke za njihov daljnji razvoj i privlačenje stranih investitora, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva. Ministar Vukelić je istaknuo značaj slobodnih zona, koje su, kako je rekao, bitne za potencijalna ulaganja i u skladu sa Vladinom izvoznom orijentacijom. Dodao je da Vlada slobodne zone smatra vrlo značajnima, naglasivši da je novim ustrojem ministarstva predviđen poseban odjel za njihov razvoj. MINISTAR ČOBANKOVIĆ: USKORO AGENCIJA ZA HRANU U sljedećih mjesec i pol dana Hrvatska će dobiti Agenciju za hranu, neovisno tijelo koje će preuzeti nadzor prehrambenih proizvoda kako bi se zaštitili potrošači, najavio je u petak u Drenovcima na županjskom području ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković. Po njegovim riječima iako je ovogodišnji proračun Ministarstva približno jednak prošlogodišnjem, u njemu su znatne stavke za poticaje i potpore, t.j. veće su za 250 milijuna kuna, odnosno 15 posto", a za poticaje za razvoj sela izdvojeno je 40-ak milijuna kuna prema 12 milijuna prošle godine. Znatno je porasla i investicijska stavka koja je prošle godine bila 20-ak milijuna kuna, a ove 120 milijuna. MPŠVG: ZAPOČELA ISPLATA NOVČANIH POTICAJA Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG) započelo je prošloga tjedna sa isplatom novčanih poticaja, a do četvrtka je isplaćeno sredstava u iznosu od 170 milijuna kuna. Riječ je o poticajima za žitarice, uljarice, šećernu repu, krmno bilje, poljoprivredno sjeme prve i druge skupine, duhan, ljekovito bilje, povrće i povrće za industrijsku preradu, livade i pašnjake, stabla maslina, voćnjake, vinograde, nasade hmelja i lavande, i sadni materijal za ekološku proizvodnju. U tijeku je, ističu u MPŠVG-u, priprema isplata za ostale županije, a njihova realizacija očekuje se u toku idućeg tjedna, odnosno nakon priliva sredstava iz državnog proračuna. VIJEĆE ZA KONKURENTNOST U PONEDJELJAK ĆE PREDSTAVITI 55 PREPORUKA Nacionalno vijeće za konkurentnost u ponedjeljak, 1. ožujka predstavit će 55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske, a tom će prigodom predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader govoriti i o osnovama gospodarske politike Vlade. Kako je početkom veljače najavio član Nacionalnog vijeća Goran Radman, glavni direktor Microsoft Adriaticsa, mjere su grupirane u nekoliko područja strateških ciljeva. Riječ je, kako je tada izjavio Radman, o područjima obrazovanja za rast i razvoj, izgradnji pravne države u skladu sa standardima EU (pravosuđe i javna uprava), razvoju inovativnosti i tehnologija, regionalnom razvoju i razvoju klastera, kreiranju pozitivnog stava i liderstva, poticanju razvoja malih i srednjih poduzeća, te troškovnoj i cjenovnoj konkurentnosti. Predstavljanje preporuka organiziraju Vlada i Nacionalno vijeće za konkurentnost, uz potporu Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore. Predstavljanje će se održati u ponedjeljak, u 11 sati u hotelu Opera, a bit će mu nazočni i predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Sanader. UO HFP POKREĆE SMJENU NO I UPRAVE PIK-A VRBOVEC Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) odlučio je u petak da se, nakon odustanka petrinjskog Gavrilovića, obave razgovori s mogućim ulagačima u PIK Vrbovec te da se pokrene postupak promjene članova Nadzornog odbora i Uprave tog društva. UO HFP-a dao je i suglasnost na raspisivanje natječaja za prodaju dionica nekoliko društava iz sustava IPK grupe iz Osijeka, priopćeno je iz HFP-a nakon zatvorenog dijela sjednice održane u petak. Tako će se natječaj raspisati za tvrtke IPK Ratarstvo - Stočarstvo, IPK Croatia, IPK Robna kuća i IPK Erdutski vinogradi, dok će za ostala društva iz sustava IPK grupe model privatizacije izraditi stručne službe HFP-a u suradnji s resornim ministarstvom. Upravni odbor HFP-a dao je u petak i suglasnost za potpisivanje već pripremljenih ugovora o prodaji dionica dubrovačkih hotela Lero i Sumratin te Hotela Mlini. DODIJELJENE NAGRADE HGK "ZLATNA KUNA" ZA IZVRSNOST POSLOVANJA U 2003. Prema izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK), najbolja banka u Hrvatskoj u prošloj je godini bila Privredna banka Zagreb, a najbolji osiguravatelj Croatia osiguranje, dok su među tvrtkama za najbolje izabrane Dalekovod kao velika, M SAN Grupa iz Zagreba kao srednja, te Microsoft Hrvatska kao najbolja mala tvrtka. U svakoj je kategoriji bilo pet nominiranih, a najboljima su na svečanoj Skupštini HGK, dodijeljene tradicionalne nagrade "Zlatna kuna" za 2003. godinu, kojima Komora nagrađuje izvrsnost poslovanja u prošloj godini. Ujedno, banci Raiffeisenbank Austria uručena je Kristalna kuna- posebna nagrada za tri uzastopne pobjede u kategoriji najboljih banaka, koja znači da ta banka iduće tri godine ne može ući ponovno u izbor za nagradu. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI DZS: POTROŠAČKE CIJENE U SIJEČNJU 1 POSTO VIŠE Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju su ove godine u odnosu na prethodni mjesec (prosinac 2003.) više za 1 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj prošle godine više su za 2,1 posto, objavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku (DZS). Zavod je po prvi put objavio podatke o indeksu potrošačkih cijena, koji služi kao opća mjera inflacije i pokazatelj stabilnosti cijena, a njegovom objavom prestao je objavljivati podatke o indeksima cijena na malo, troškova života i ugostiteljskih usluga. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJEČNJU MANJA ZA 1,5 POSTO Ukupna industrijska proizvodnja u siječnju 2004. u Hrvatskoj je bila manja za 1,5 posto u usporedbi sa siječnjem 2003. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska proizvodnja u siječnju ove godine manja je za 14,8 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. Statističari pritom napominju da siječanj 2004. ima jedan radni dan manje od siječnja 2003. što na mjesečne indekse razina utječe oko 2,5 posto. RAZLIKA U BDP-U PO STANOVNIKU 1:15 Nastavlja se povećanje razlika u vrijednosti BDP po stanovniku među pojedinim dijelovima Hrvatske, dok je taj omjer 2002. iznosio 1:10, u prvih devet mjeseci 2003. povećao se na 1:15, pa je tako u Zagrebu BDP po stanovniku iznosio 19.125 dolara, a u zadnje plasiranoj Ličko-senjskoj županiji svega 1.350 dolara. Porast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci lani iznosio je 1.249 američkih dolara ili gotovo 25 posto u odnosu na godinu prije, ali to je dobrim dijelom rezultat pada tečaja dolara. Rekao je to predsjednik Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala (ZUIK) Ante Pulić predstavljajući studiju "Intelektualni kapital, uspješnost na nacionalnoj, županijskoj i poduzetničkoj razini" na sjednici Zajednice za unapređenje kvalitete Hrvatske gospodarske komore (HGK), održanoj u utorak. Po tim je podacima BDP po stanovniku u Hrvatskoj u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci iznosio 6.305 USD. Efikasnost intelektualnog kapitala povećana je u prvih devet mjeseci 2003. na nacionalnoj razini za osam posto i iznosi 2,20, odnosno na jednu uloženu kunu zaradi se 2,20 kune. Najviše su tome porastu pridonijele djelatnosti izvan gospodarstva čija je uspješnost porasla za 18,9 posto, što je vjerojatno rezultat smanjivanja broja zaposlenih u policiji, vojsci i državnoj administraciji, kazao je Pulić. IDC: HRVATSKO TRŽIŠTE POSLOVNOG SOFTVERA LANI PORASLO ČAK 58 POSTO Vrijednost hrvatskog tržišta poslovnog softvera u prošloj je godini, prema preliminarnim podacima, dostiglo vrijednost od 23,17 milijuna američkih dolara, što izraženo u dolarima u odnosu na 2002. predstavlja rast od čak 58 posto, a izraženo u kunama (zbog deprecijacije dolara) još uvijek visokih 35 posto. Rekao je to na početku IDC EAS Forum Adriatic 2004. u srijedu regionalni direktor analitičke kuće IDC-a Boris Žitnik, dodavši kako je u cijeloj tzv. Adriatic regiji lani na licence i usluge projektiranja, implementacije i održavanje poslovnih softvera uloženo više od 105 milijuna dolara. IDC EAS Forum Adriatic 2004. je drugi po redu konferencijsko-sajamski susret ponude i potražnje integriranih poslovnih aplikacija, koji ove godine okuplja predstavnike više od 20 globalnih i regionalnih tvrtki s tog područja. SMANJENA PROIZVODNJA JUŽNOG VOĆA I MASLINA U Hrvatskoj je u prošloj godini zabilježen pad ukupne proizvodnje južnog voća i maslina, u odnosu na godinu ranije. Tako je proizvodnja maslina smanjena za čak 71 posto, mandarina za 31 posto, smokava za 9, te naranča za 8 posto, a ocjenjuje se da je to ponajviše posljedica nepovoljnih vremenskih prilika, odnosno suše. Po podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, sa ukupno 3,09 milijuna stabala maslina ubrano je 9.482 tona tih plodova, što znači da je prosječan prirod po stablu sposobnom za rod iznosio 3,1 kilogram. Podaci se odnose na pravne osobe i njihove dijelove te obiteljska poljoprivredna gospodarstva. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HRVATSKA: BRUTO DOBIT POSLOVNIH BANAKA 2,8 MILIJARDI KUNA Poslovne banke u Hrvatskoj u prošlogodišnjem su poslovanju ostvarile dobit prije oporezivanja u respektabilnom iznosu od 2,81 milijardu kuna, što je za 8,6 posto više nego u godini prije. Dobit u poslovanju, prema privremenim nerevidiranim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, iskazalo je 36 banka, a gubitak, u ukupnom iznosu od 56,5 milijuna kuna, pet banaka. Hrvatskim bankovnim tržištem dominira šest banaka odnosno bankovnih grupa banaka (dvije u talijanskom, te četiri u austrijskom većinskom vlasništvu) na koje otpada čak 83,5 posto ukupne aktive. Ukupna aktiva 41 poslovne banke u Hrvatskoj na kraju 2003. godine iznosila je 204,5 milijardi kuna, što je za 17,44 posto više u odnosu na godinu prije. Od 41 banke u Hrvatskoj 20 je u stranom vlasništvu, a udjel stranih banaka u ukupnoj bankovnoj aktivi iznosi oko 90 posto. Dvije najveće banke (u vlasništvu talijanskih bankarskih grupacija) - Zagrebačka banka (sa 888 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja) i Privredna banka Zagreb (sa 569,9 milijuna kuna), ostvarile 51,8 posto bruto dobiti svih banaka u državi. Dobit prije oporezivanja svih banaka za 2002. iznosila je 2.812 milijuna kuna (u usporedbi sa 2.589 milijuna kuna bruto dobiti, prema ranije objavljenim podacima, za 46 banaka u 2002. godini). Vodeća banka i po veličini aktive i dobiti je Zagrebačka banka sa aktivom od 49,5 milijarde kuna (rast za 7,57 posto), što čini 24,2 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Zagrebačka banka (u vlasništvu talijanskog UniCredita), po nerevidiranim podacima, ostvarila je i najveću dobit prije oporezivanja - u iznosu od 888 milijuna kuna, što je 31,6 posto ukupne dobiti svih banaka. Tek na osmom je mjestu jedna banka u hrvatskom, državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka, sa aktivom od nešto većom od 5,4 milijardi kuna (što je udio od 2,65 posto), sa padom aktive za 2,1 posto u odnosu na godinu prije. HPB je lani ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 94,6 milijuna kuna. Od ukupno 41 banke u Hrvatskoj 20 su u stranom vlasništvu, 19 je privatnih domaćih banaka a dvije su još u državnom vlasništvu (HPB i Croatia banka). U odnosu na godinu broj banaka smanjen je sa 46 na 41 (Erste & Steiermaerkische Bank pripojena je 1. kolovoza 2003. Riječkoj banci te je ime banke promijenjeno u Erste & Steiermaerkische Bank; Samoborska banka pripojila je 17. prosinca 2003. Zagorsku banku; Splitska banka pripojila je 1. srpnja 2003. HVB bank Croatia; Zagrebačka banka pripojila je 30. svibnja 2003. Cassu di Risparmio di Trieste). U VLASNIŠTVU HYPO ALPE-ADRIA-BANKE 76,35 POSTO SLAVONSKE BANKE Austrijska Hypo Alpe-Adria-Bank te njeno povezano društvo Hypo Alpe-Adria-Vrijednosnice postali su vlasnici dionica koje čine 76,35 posto temeljnog kapitala Slavonske banke iz Osijeka, stoji u izvješću o preuzimanju Slavonske banke, koje je u srijedu prenijela Varaždinska burza. Ponudu za preuzimanje preostalih dionica Hypo Alpe-Adria-Bank je objavila krajem prošle te početkom ove godine, a temeljem te ponude otkupljeno je ukupno 2.967 dionica, ukupne nominalne vrijednosti od 3,85 milijuna kuna, što predstavlja 1,08 posto temeljnog kapitala Slavonske banke. KREDIT EBRD-A ZAGREBAČKOJ BANCI VRIJEDAN 100 MILIJUNA EURA Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) i Zagrebačka banka (ZABA) sklopile su u srijedu ugovor o dugoročnom kreditu u ukupnom iznosu do 100 milijuna eura, s dospijećem od 12 godina, koji će ZABA koristiti za odobravanje kredita hrvatskim građanima za kupnju, gradnju i renoviranje stambenih objekata. Ovo je drugi kredit namijenjen stambenom kreditiranju građana koji EBRD odobrava Zagrebačkoj banci. U prvi kreditni aranžman ove vrste, vrijedan oko 102 milijuna eura, ušlo se 1998. godine, te je njime realizirano više od 2.100 pojedinačnih stambenih kredita građanima. USPJEŠNA GODINA ZA GRUPU NOVE BANKE Grupacija Nove banke, koju čine Nova i Dubrovačka banka, prošle je godine poslovala s dobiti u iznosu od 76 milijuna kuna, što predstavlja značajan uspjeh u odnosu na 2002. godinu, kada je Grupa zabilježila gubitak od 66 milijuna kuna, istakli su u utorak na konferenciji za novinare predsjednici uprava Nove i Dubrovačke banke Damir Odak i Vlaho Sutić. Uspješni rezultati, rečeno je, proizlaze iz primjene dobre poslovne strategije i uspješnog operativnog restrukturiranja grupe Nove banke, a rast prihoda izravno proizlazi iz jačeg kreditiranja građana, uz restrukturiranje i umjeren rast bilance. Prihodi od kamata grupacije, naime, porasli su za 38,6 posto u odnosu na 2002., dok su troškovi istodobno smanjeni za 15 posto. Pripreme za spajanje Nove i Dubrovačke banke su u tijeku, kazao je Odak, dodavši kako bi taj proces trebao biti dovršen do kraja turističke sezone, a najavio je i reduciranje broja zaposlenih za oko 15 posto, odnosno sa sadašnjih 1.200, na oko tisuću. Također, za ožujak je najavljeno povećanje kapitala Dubrovačke banke u iznosu od 3 milijuna eura. Prošlogodišnji uspjeh Nove banke, kazao je Odak, govorio o tome kako složeni financijski projekt kao što je bilo spajanje triju regionalnih banaka može u kratkom vremenu donijeti pozitivni rezultat primjenom znanja, stručnosti te predanim radom menadžmenta i zaposlenih. Dodao je kako su srednjoročni poslovni ciljevi grupe Nove banke daljnji rast bilance i financijskog rezultata grupe, kao i podupiranje razvoja regija u kojima banke iz grupacije Nove banke posluju. Nova banka je nastala 2002. godine spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke, a njen vlasnik - investicijski fond kojim upravlja Charlemagne Capital Ltd. u ožujku 2002. kupio je i Dubrovačku banku. BANKE NE SMIJU FAVORIZIRATI NEKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO Banke građanima ne smiju uvjetovati odobravanje kredita policama osiguranja određenih osiguravajućih društava, već trebaju prihvaćati police osiguranja svih osiguravajućih društava sve dok se mogu smatrati odgovarajuće kvalitetnim i adekvatnim instrumentom osiguranja, mišljenje je Hrvatske narodne banke. Banke u svom redovnom poslovanju kao instrument osiguranja mogu i trebaju prihvaćati police osiguranja svih osiguravajućih društava sve dok se mogu smatrati odgovarajuće kvalitetnim i adekvatnim instrumentom osiguranja sukladno kriterijima i uvjetima, te načinu utvrđivanja i praćenja kvalitete iz općeg akta koje će banke dostaviti HNB-u, navodi se u mišljenju koje je središnja banka objavila na svojoj web stranici. HRVATSKI KORISNICI AMEX KARTICA 2003. POTROŠILI 6,8 MILIJARDI KUNA Plaćajući karticama iz portfelja PBZ American Expressa (AMEX) hrvatski su građani u prošloj godini potrošili više od 6,8 milijardi kuna, a više od 10 posto tog iznosa, ili više od 700 milijuna kuna potrošili su u prosincu, priopćeno je iz AMEX-a. Tako su i korisnici AMEX kartica najviše trošili tijekom blagdanskog shoppinga, a dan u kojem je najviše potrošeno bio je 23. prosinca prošle godine kada je potrošnja putem AMEX kartica iznosila više od 40 milijuna kuna. Kartičarska kuća PBZ American Express u Hrvatskoj ima više od 400 tisuća korisnika, a 51,3 posto korisnika su muškarci. 4. TVRTKE PLIVA PREMAŠILA MILIJARDU DOLARA PRIHODA; DIVIDENDA 16 KUNA PO DIONICI Farmaceutska tvrtka Pliva ostvarila je u 2003. prvi put ukupne prihode veće od milijardu dolara, od čega 84,3 posto s međunarodnih tržišta, uz ostvarenje neto dobiti od 146,8 milijuna dolara, što je smanjenje od 8,6 posto u odnosu na godinu prije - isključivo zbog jednokratnih troškova restrukturiranja, objavio je u srijedu predsjednik Uprave Plive dd Željko Čović. Čović naglašava da je bruto dobit tvrtke lani iznosila 660 milijuna dolara, što je 30,8 posto više nego 2002., a operativna dobit bez utjecaja restrukturiranja povećana 8,1 posto i iznosi 213,1 milijuna dolara, zbog čega su sa 2003., kao godinom konsolidacije i restrukturiranja, u Plivi zadovoljni. Jednokratni su troškovi restrukturiranja iznosili 34 milijuna dolara, a Plivina će Uprava predložiti isplatu dividende od 16 kuna po dionici, što je 5,9 posto manje, te 1,69 dolara po GDR-u, što je 8,3 posto manje nego u 2002. Najveći porast prodaje zabilježen je u SAD-u i Zapadnoj Europi, u kojima Pliva ostvaruje više od 50 posto ukupne prodaje. Prvi čovjek Plive 2003. označuje prekretnicom u Plivinu poslovanju, jer je nakon višegodišnjih akvizicija i snažnog međunarodnog širenja, to bila godina stvaranja funkcionalne organizacijske strukture koja je u potpunosti zaživjela s prvim danima 2004. HTMOBILE USPJEŠAN U PRVOJ GODINI POSLOVANJA Operator mobilne telefonije HTmobile, u prvoj je godini samostalnog poslovanja ostvario 2,87 milijardi kuna ukupnih prihoda, ukupan broj korisnika povećan je 12 posto, na 1,34 milijuna, a u razvoj mreže i usluga ukupno je investirano 400 milijuna kuna, rečeno je u četvrtak na predstavljanju poslovnih rezultata te tvrtke. Predsjednik Uprave HTmobilea Wolfgang Breuer kazao je da su više nego zadovoljni ostvarenim rezultatima, ustvrdivši da su, sa 52,2 posto tržišnog udjela, zadržali vodeću poziciju na hrvatskom tržištu mobilne telefonije. Breuer procjenjuje kako ima još prostora za rast te da dobre poslovne rezultate očekuju i u ovoj godini, posebno u segmentu korištenja multimedijalnih i podatkovnih usluga (MMS i GPRS). Očekuju i da će se u trećem tromjesečju ove godine razriješiti, kako je rekao, "administrativni problemi vezani za dobivanje dozvole za UMTS" odnosno uvođenje treće generacije mobilne telefonije (3G) na hrvatskom tržištu. Ističe pritom da je HTmobile spreman za novu tehnologiju, što će im omogućiti ponudu novih usluga za korisnike. Član Uprave i glavni financijski direktor HTmobile-a Kent Holding istaknuo je da je u protekloj godini ostvaren prihod prije kamata i oporezivanja od 1,24 milijarde kuna, rekavši da je tvrtka ostvarila dobit u poslovanju, ne navodeći o kojem je iznosu riječ. HTmobile je tvrtka u stopostotnom vlasništvu Hrvatskog telekoma (HT) osnovana u siječnju 2003. KARLOVAČKA PIVOVARA OSTVARILA 50,6 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI Karlovačka pivovara u devet mjeseci prošle godine ostvarila je 50,6 milijuna kuna neto dobiti, što je 51,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, podaci su iz devetomjesečnog poslovanja koje je ta tvrtka dostavila Varaždinskoj burzi. Ukupni su prihodi Karlovačke pivovare u spomenutom razdoblju iznosili 329,5 milijuna kuna, što je porast od 14 posto, dok su ukupni rashodi povećani 10,3 posto, na 246,9 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji porasli su 14,4 posto, na 271,9 milijuna kuna, a povećani su i prihodi od prodaje u inozemstvu, za 13,8 posto, na 40,6 milijuna kuna. U tvrtki su istaknuli kako su rezultati poslovanja bolji u odnosu na godinu ranije, a zahvaljujući dobroj poslovnoj politici likvidnost je zadovoljavajuća. Karlovačka pivovara od travnja prošle godine u većinskom je vlasništvu Heineken Adrie d.o.o. Zagreb. LANJSKI PRIHOD GORENJA ZAGREB 745 MILIJUNA KUNA Tvrtka Gorenje Zagreb na hrvatskom je tržištu lani ostvarila prihod od 745,65 milijuna kuna, što čini oko 12 posto ukupnog prihoda slovenskog proizvođača kućanskih aparata i opreme Gorenje, koji je lani ostvario prihod od prodaje u vrijednosti 820 milijuna eura te neto dobit od 21 milijun eura. Direktor tvrtke Gorenje Zagreb Janez Živko na konferenciji za novinare održanoj u srijedu predstavio poslovne rezultate Grupe i hrvatske tvrtke. Lani je tako u Hrvatskoj prodano oko 312 tisuća uređaja, a Živko procjenjuje da Gorenje trenutno drži manje od 60 posto hrvatskog tržišta kućanskih aparata i opreme na području bijele tehnike, što predstavlja smanjenje udjela. Ipak procjenjuje da će ove godine tvrtka nastojati zadržati tu prošlogodišnju razinu prodaje. Lani su investirali 91 milijun eura u Hrvatskoj, među kojim je i izgradnja novog distribucijskog centra u Zagrebu, dok u ovoj godini planiraju investirati 44 milijuna eura. SAP HRVATSKA LANI OSTVARIO 5,2 MILIJUNA EURA PRIHODA Informatička tvrtka SAP Hrvatska ostvarila je u 2003. 5,23 milijuna prihoda od softverskih licenci, što je 38,3 posto više nego u 2002, rečeno je u ponedjeljak na redovitom godišnjem okupljanju sa novinarima na kojem je SAP predstavio lokalne i globalne rezultate za lanjsku godinu. Tvrtka spada među vodeće ponuđače aplikacijskog softvera i držala je oko 25 posto hrvatskog tržišta u 2002, a za 2003. očekuje se sličan tržišni udjel ili nešto manji zbog ulaska drugih tvrtki. Porast prihoda vezanih uz softverske licence, za 38,3 posto, jasan je pokazatelj tendencije rasta tvrtke, kazao je direktor SAP-a Hrvatske Davor Jardas, koji očekuje nastavak takvog trenda i u ovoj godini. Globalni ukupni prihodi njemačke tvrtke SAP iznosili su lani 1,7 milijardi eura, a u SAD su ostvarili porast prihoda od softvera za 23 posto. PODRAVKA- NAJBOLJA PREHRAMBENA KOMPANIJA U JUGOISTOČNOJ EUROPI Britanski financijski magazin "Finance Central Europe" proglasio je Podravku najboljom prehrambenom kompanijom u jugoistočnoj Europi u 2003. godini, objavili su iz Podravke. Podravka je i prijašnjih godina bila uvrštavana na listu od 100 najuspješnijih u svojoj kategoriji prema ocjenama financijskih analitičara tog magazina, a prvo mjesto u 2003. godini je osobito vrijedno priznanje, ističu iz koprivničke prehrambene industrije. U DIOKOMU PROIZVODNJA CIPELA ZA FRANCUZE U pogonu Diokoma u Benkovcu započela je proizvodnja 1,3 milijuna pari obuće za francusku kompaniju Rondinaud, a ugovor o proizvodnji obuće za ovog francuskog partnera vrijedan je 20 milijuna kuna. Prema ugovoru Diokom novi se obvezao da će francuskoj tvrtki isporučiti obuću do kraja ove godine, dok je francuski partner za realizaciju tog posla osigurao sirovine. Tim je ugovorom osiguran posao za cijelu ovu godinu za 300 radnika, kaže vlasnik tvrtke Diokom novi, splitski poduzetnik Željko Kerum. Ovaj je posao nastavak gotovo 30 godišnje suradnje Francuza i nekadašnje Jugoplastike, pa potom Diokoma koji je prije tri godine otišao u stečaj koji je okončan likvidacijom tog poduzeća koje je potom kupio Kerum. VIPNET PREDSTAVIO DVIJE NOVE USLUGE ZA BRŽI I JEDNOSTAVNIJI PRISTUP INTERNETU Telekomunikacijska tvrtka VIPnet predstavila je u petak dvije nove usluge - "Vodafone Mobile Connect Card", mobilnu karticu kojom se putem prijenosnog računala brže pristupa Internetu te uslugu VIP.fastnet, koja omogućava četiri puta brže pretraživanje Interneta. Nove usluge predstavljene su na konferenciji za novinare održanoj u petak, na kojoj je rukovoditelj Razvoja proizvoda VIPnet-a Igor Zlatevski naglasio da je "Vodafone Mobile Connect Card", koja se nudi u istoimenom paketu, razvijena u suradnji sa svjetskim mobilnim operaterom Vodafoneom iz Velike Britanije. VIP.fastnet, usluga čije je korištenje besplatno, zapravo optimizira podatkovni prijenos, sažimajući pojedine web sadržaje (poput slika, animacije i drugog) omogućava brže surfanje Internetom. PREDSTAVNIŠTVO VAILLANTA PREDSTAVILO UREĐAJ ZA GRIJANJE S GORIVOM ĆELIJOM Hrvatsko predstavništvo tvrtke Vaillant predstavilo je u ponedjeljak uređaje za grijanje s gorivom ćelijom za decentraliziranu opskrbu energijom koji za proizvodnju energije koriste zemni prirodni plin, a koji će se na hrvatskom tržištu naći tek 2008, kazao direktor tog predstavništva Mario Opačak. Po njegovim riječima u ponedjeljak je u EU započeo projekt terenskog testiranja 31 takvog uređaja u ukupno 10 gradova u Njemačkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj i Portugalu. Riječ je o projektu vezanom uz tehnologiju gorivih ćelija, ukupnih troškova 8,6 milijuna eura, u kojem Europska komisija sudjeluje s vise od tri milijuna eura. Opačak je iznio prednosti tih uređaja poput smanjenja emisije stakleničkih plinova za 50 posto, 25 posto manja potrošnja fosilnih goriva, visok stupanj iskoristivosti, bešuman rad, manje otpadnih tvari, nema rotirijaućih dijelova, nema izgranja. U Vaillantu procjenjuju da tržište EU može "progutati" 250 tisuća tih uređaja koji omogućuju da potrošač i sam proizvodi električnu energiju, a potom njen višak proda nekome drugom, kazano je. MICROSOFT HRVATSKA PREDSTAVIO HRVATSKU VERZIJU OFFICE 2003. Tvrtka Microsoft Hrvatska predstavila je u četvrtak programski paket Microsoft Office 2003. na hrvatskom jeziku. Office 2003. je nasljednik programa Microsoft Office XP. Donosi širu podršku za XML (svjetski standard za razmjenu podataka među različitim računalnim platformama), preuređene i lokalizirane (prilagođene korisnicima na hrvatskom jeziku) nove verzije programa Outlook (za primanje i slanje elektroničke pošte) te poboljšanja Worda (programa za pisanje i obradu teksta), Excela (tabličnog kalkulatora), Power Pointa (programa za izradu multimedijalnih prezentacija) i Accesa (programa za kreiranje i korištenje baza podataka). Novost Officea 2003. je i uključivanje programa Publisher čija je osnovna namjena izrada prodajnih i marketinških materijala te IRM tehnologije, kroz program InfoPath koja omogućuje nadzor pravila za razmjenu podataka. ZAVRŠEN PRVI OD OSAM NAGIBNIH VLAKOVA ZA HŽ Prvi od osam nagibnih vlakova koje su Hrvatske željeznice ugovorila sa kanadskom tvrtkom Bambardier završen je u tvornici u njemačkom gradu Hennigsdorfu kraj Berlina, najvećem pogonu te kompanije u Europi, a vožnja tim vlakom u četvrtak je upriličena za skupinu hrvatskih novinara na probnom poligonu tvornice. Prva dva vlaka stižu u Hrvatsku početkom lipnja ove godine, prva komercijalna vožnja trebala bi se održati sredinom lipnja, a ti bi vlakovi putovanje od Zagreba od Splita trebali skratiti na manje od pet sati nakon što se završi kapitalni remont i modernizacije te pruge. NAKON STABILIZACIJE POSLOVANJA "ĐURU ĐAKOVIĆA" ZANIMA BUDUĆNOST "Đuro Đaković" je stabilizirao poslovanje i sada nas zanima budućnost, kazao je u utorak na prigodnu skupu u povodu 83. obljetnice osnutka te tvrtke predsjednik Uprave Dragan Marčinko, istaknuvši kako je sanacija provedena uglavnom na teret vlasnika, a stabilnost poslovanja ostvarena znatnom pomoći države dobivanjem važnih projekata i poslova za HŽ, Inu i Hrvatske ceste. Govoreći o ostvarenju vizije o pet tisuća radnih mjesta u izvozno usmjerenoj industrijskoj zoni, Marčinko je istaknuo kako je važno iskoristiti nepopunjene kapacitete i privući ulaganja u "Đakovićevu" Slobodnu zonu osnovanu u kolovozu 2001. na 250.000 četvornih metara površine, u kojoj trenutačno posluje 26 uglavnom proizvodnih tvrtaka s 1200 radnika. GAVRILOVIĆ ODUSTAJE OD PREUZIMANJA PIK-A VRBOVEC Petrinjska mesna industrija Gavrilović pismom je izvijestila Hrvatski fond za privatizaciju da odustaje od preuzimanja PIK-a Vrbovec. Hrvatska je Vlada 13. studenoga prošle godine donijela odluku o prodaji 99,73 posto dionica PIK-a Vrbovec Gavriloviću za 120.000 kuna, uz obvezu modernizacije i ulaganja, preuzimanja financijskih obveza, zbrinjavanje eventualnog viška zaposlenih. Gavrilović je inače bio jedina tvrtka koja se javila na natječaj za kupnju PIK-a Vrbovec. Gavrilović u pismu, datiranom sa 11. veljače ove godine, navodi tri glavna razloga odustajanja. Prvi - da kao kupac nisu do 11. veljače dobili izvješće ovlaštenog revizora o stanju i poslovanju PIK-a Vrbovec kao osnove za odricanje svih skrivenosti u bilancama poduzeća. Drugi - da su u poslovanju PIK-a Vrbovec u 2003. stvoreni takvi gubici koji padaju na teret kupca i uvećavaju cijenu ulaganja iznad ekonomski prihvatljive, te treći - da nisu prihvaćeni njihovi uvjeti koji se odnose na socijalnu klauzulu ugovora o kupnji. DINOVA: ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA Uprava trgovačkog lanca Dinova, koji su u rujnu prošle godine osnovali Gavrilović, Lura, Vindija, Podravka i Kraš, kako bi preuzeli bivšu Dionu u stečaju, u narednom će razdoblju svoje aktivnosti usmjeriti ka generalnoj revitalizaciji društva sa ciljem što skorijeg vraćanja povjerenja potrošača i povećanja tržišnog udjela. Planom investicija za ovu godinu, pojasnili su u Dinovi, obuhvaćeno je temeljito preuređenje određenog broja maloprodajnih objekata, informatizacija poslovanja kao i osvježenje i klimatizacija većine prodavaonica. Prema riječima članice Uprave Jadranke Ivčić, ne može se točno odrediti visina investicija ali kako je kazala, riječ je o "dvoznamenkastom milijunskom iznosu". U poslovanju s dobavljačima postignuti su novi uvjeti pa će od 1. ožujka doći će do korekcije cijena u maloprodaji. Iz Dinove su također objavili kako je Uprava tvrtke donijela odluku o sporazumnom zbrinjavanju viška radnika uz isplatu 1.600 kuna po godini staža provedenog kod poslodavca i tri plaće u otkaznom roku. DUBROVAČKI HOTEL "LIBERTAS" PRODAN TURCIMA Turska tvrtka Rixos iz Antalyje od srijede je vlasnik nekadašnjeg ekskluzivnog dubrovačkog hotela Libertas, potvrdio je u Dubrovniku direktor tvrtke Rixos za razvoj i direktor novoosnovane tvrtke Libertas - Rixos, Mehmet Orhan Eskici. On je rekao da je hotel kupljen za 4,5 milijuna eura i trebao bi biti obnovljen do travnja 2005. godine. Imat će pet zvjezdica, oko 300 luksuznih apartmana i soba, a zapošljavat će oko 200 djelatnika. "Libertas" je nekad bio prestižni dubrovački hotel i teško je uništen tijekom srpsko- crnogorske agresije 1991. godine. Turska tvrtka Rixos u svom sastavu ima šest hotela visoke kategorije i dio je korporacije Fine Group koja se, osim turizmom, bavi i graditeljstvom, te dragocjenim nakitom, a zapošljava 2000 ljudi. KRIŽEVCI: POKRENUT STEČAJ U TVORNICI PARKETA "ARENA" U križevačkoj tvornici parketa "Arena" iz Vojakovačkog Kloštra pokrenut je stečajni postupak na poticaj samoga vlasnika i direktora Vladimira Truščeka, jer se poduzeće našlo u novčanim neprilikama zbog opterećenosti bankarskim kreditima. Za stečajnog upravitelja je imenovan Darko Šket iz Križevaca koji priprema stečajni plan za nastavak proizvodnje s obzirom na to da tvornica ima osigurano tržište u zemljama Europske unije. Od 215 zaposlenika 37 ih je proglašeno tehnološkim viškom, dok će većina ostati raditi. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA SPORAZUM O SURADNJI HBOR-A I BUGARSKE AGENCIJE ZA OSIGURANJE IZVOZA Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Bugarska izvozna agencija - Bulgarian Export Insurance Agency (BAEZ), potpisali su u srijedu Sporazum o suradnji. Sporazum, koji je potpisan u sklopu održavanja Mješovitog hrvatsko-bugarskog odbora za gospodarsku suradnju u Sofiji, obuhvaća suradnju na zajedničkim projektima kroz suosiguranje, paralelno osiguranje i reosiguranje, potporu i financiranje izvoza kojima se omogućuje bolja konkurentnost izvoznika, razmjenu informacija te potporu, suradnju i savjetovanje na zajedničkim projektima uz mogućnost korištenja zajedničke dokumentacije. Potpisanim Sporazumom HBOR želi potaknuti suradnju hrvatskih i bugarskih izvoznika na zajedničkim projektima u trećim zemljama. OSNOVAN HRVATSKO JAPANSKI POSLOVNI KLUB Na poticaj Hrvatske gospodarske komore (HGK), Japanskog centra pri Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te Veleposlanstva Japana u Zagrebu u ponedjeljak je osnovana neprofitna organizacija Hrvatsko japanski poslovni klub (HJPK). Između hrvatskih i japanskih gospodarstvenika već postoje brojni odnosi iz kojih su akumulirana mnoga dobra iskustva, a cilj je ove organizacije podijeliti ta dosadašnja iskustva sa svima koji bi od njih mogli imati koristi, rekao je otvarajući osnivačku skupštinu HJPK-a japanski veleposlanik Kaname Ikeda. Cilj ove organizacije je promicanje suradnje između Hrvatske i Japana, posebice kroz poticanje ulaganja te gospodarske i trgovinske razmjene, i to kroz organizaciju konferencija, seminara, predavanja, skupova i zajedničkih sastanaka gospodarstvenika dviju zemalja, pružanje informacija ulagačima i sl. Klub će biti otvoren za članstvo tvrtkama, neprofitnim organizacijama i pojedincima koji već surađuju ili imaju potencijale za suradnju s japanskim tvrtkama. DOBRE NAJAVE UNAPREĐENJA HRVATSKO-NJEMAČKE GOSPODARSKE SURADNJE Dobri njemačko-hrvatski gospodarski odnosi nastavili su se i u 2003. godini, a očekuje se da će se u 2004. gospodarski odnosi između Njemačke i Hrvatske razvijati velikom dinamikom, pokazali su rezultati istraživanja koje je Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora provela početkom ove godine među svojih dvjestotinjak članica, većinom velikih njemačkih tvrtki. Njemačka je drugi po veličini vanjskotrgovinski partner Hrvatske (ukupna međusobna robna razmjena lani je iznosila 2,95 milijardi dolara), a njemački ulagači drugi su i po veličini izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u zadnjih desetak godina, sa 1,96 milijardi dolara i udjelom od 22,8 posto. U pogledu poboljšanja ulagačke klime članovi Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore polažu velike nade u novu hrvatsku Vladu. Gotovo 60 posto ispitanih poduzeća od nove Vlade očekuju poboljšanje ulagačke klime. Najvećim pak preprekama za realizaciju stranih ulaganja i poslovanje na hrvatskom tržištu ispitana poduzeća smatraju nedostatak pravne sigurnosti i tromost pravnog sustava. Prema hrvatskoj službenoj statistici o stranim ulaganjima pak Njemačka je drugi najveći strani ulagač u Hrvatsku. Od 1993. do trećeg kvartala 2003. godine njemačka su poduzeća ukupno uložila 1,96 milijardi USD u Hrvatsku. BRITANSKI INDUSTRIJALCI O MOGUĆNOSTIMA SURADNJE Interes britanskih industrijalaca za greenfield investicije u Hrvatsku postoji, a realizacija će ovisiti o tome kako će na taj interes odgovoriti hrvatska strana, ali i o konkurentskoj sposobnosti Hrvatske da se za ta ulaganja izbori među ostalim zemljama regije, izjavio je u utorak generalni direktor Konfederacije britanske industrije (CBI) Digby Jones. Izaslanstvo CBI-a boravi u dvodnevnom posjetu u Hrvatskoj, a na konferenciji za novinare nakon sastanka s državnim tajnikom u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vladimirom Vrankovićem, Jones je istaknuo kako britansko gospodarstvo do sada nije u dovoljnoj mjeri surađivalo s Hrvatskom. Jedno od konkretnih pitanja britanske strane na ovom sastanku bila je mogućnost skraćivanje roka potrebnog za pokretanje posla, za što u Hrvatskoj sada treba oko godinu dana, u Velikoj Britaniji tri do četiri tjedna, a u SAD-u 48 sati, kazao je Vranković. Stoga im je predstavljen tzv. projekt 'one-stop-shop', odnosno točke na kojoj će se na jednom mjestu moći dobiti sve informacije te poduzeti sve radnje nužne za pokretanje posla, i to u roku od par tjedana, kazao je, dodavši kako bi taj projekt trebao zaživjeti za oko godinu dana. 6. SINDIKATI SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE: NEMA OTPUŠTANJA ZBOG ZABRANE RADA NEDJELJOM Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Ana Knežević na konferenciji za novinare u Splitu ocijenila je kako je Zakon o zabrani rada trgovina nedjeljom ostvario vrlo dobre rezultate jer, kako je rekla, najvažnije je što nema otpuštanja. Veliki trgovački lanci najavljivali su da će im zbog tog zakona znatno pasti promet, ali, prema njihovim prvim pokazateljima koje su oni sami dali, vidi se da značajnog pada prometa nema pa zato nema ni otpuštanja, rekla je Knežević. Posebno je naglasila da, nakon što su se kupci prilagodili novom režimu rada trgovina, sada ima više pozitivnih nego negativnih posljedica. Pozitivno je i to, rekla je Knežević, što prodavači koji su do sada radili dvostruko od propisanog, sada imaju dan tjednog odmora više i što se prekovremeni rad sveo na minimum. SINDIKATI TRAŽE NOVI NATJEČAJ ZA PRODAJU PIK-A VRBOVEC Nakon što je petrinjski Gavrilović kao jedini potencijalni kupac PIK-a Vrbovec odustao od kupnje, sindikati traže od Vlade da hitno raspiše novi natječaj ili nađe strateške partnere kako bi se konačno privatizirala ta tvrtka s preko 1.300 zaposlenih. "Očekujemo od Vlade hitno raspisivanje novog natječaja u koji će biti ugrađena socijalna klauzula", rekao je u srijedu predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak. Sindikati ostaju pri zahtjevu, kao što su tražili i od Gavrilovića, da novi kupac zadrži sve zaposlene, a mogući višak zbrine po principu dobrovoljnosti uz otpremnine od 6.000 kuna po godini staža, kazao je Mučnjak. Sindikalci traže visoke otpremnine zbog nepovoljne dobne strukture zaposlenih koji prosječno imaju 18 godina staža pa bi mogući višak teško našao novi posao, a još nema uvjete za mirovinu. Mučnjak smatra kako niti nakon odustajanja Gavrilovića nema razloga za stečaj PIK-a jer bi se ta tvrtka, koja je već imala svoje tržište, uz kvalitetan menadžment ponovno mogla dobro pozicionirati na tržištu i normalno poslovati. PREKIDA SE ŠTRAJK U "BELJU" DD Budući da je tijekom dana pristigao novac za isplatu plaće za prosinac prošle godine radnicima baranjskog poljoprivrednog kombinata "Belja" dd, Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) odlučio je prekinuti u ponedjeljak započeti štrajk u "Belju", doznaje se u tom sindikatu. Kooridnator sindikalnih podružnica "Belja" Šimo Orešković rekao je Hini da je pristiglo oko 5 milijuna kuna namijenjenih isplati prosinačke plaće za oko 2400 radnika "Belja" te da su se tako stekli uvjeti za prestanak štrajka. Novac je, posredovanjem Hrvatskog fonda za privatizaciju, osiguran iz kredita kod poslovne banke za koji je "Belje" kao zalog dalo nekretnine. 7. UDRUGE UDRUGA TEKSTILNE I KOŽNE INDUSTRIJE PODRŽAVA PREUZIMANJE NAME Udruga tekstilne i kožne industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca podržava preuzimanje Name u stečaju od strane konzorcija tekstilnih poduzeća, kao i preuzimanja drugih trgovačkih društava u stečaju koja se bave trgovinom, izvijestili su u petak iz te udruge. Pritom ocjenjuju da je preuzimanje jedan od načina na koji se može riješiti dio problema u poslovanju tekstilaca i kožne industrije jer većini domaćih tekstilaca i kožara velik problem predstavljaju distribucija i prodaja njihovih proizvoda. HRVATSKI SELJAČKI SAVEZ PROTIV UKIDANJA ZABRANE UVOZA GOVEDINE Hrvatski seljački savez protivi se ukidanju zabrane uvoza govedine iz Austrije i Finske, a ako se to dogodi, spremni su i na prosvjede, kazao je potpredsjednik HSS-a i član Predsjedništva Hrvatske seljačke stranke Darko Grivičić. Za Grivičića je to neozbiljno da Vlada koja smanjuje proračun za poljoprivredu za dvjesto do tristo milijuna kuna, a na hrvatskom tržištu ima tisuće goveda viška, dopušta uvoz iz dviju zemalja u kojima je potvrđeno kravlje ludilo. 8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI, SKUPOVI PREDSJEDNIK MESIĆ OTVORIO SIMPOZIJ O POLJOPRIVREDNO-OKOLIŠNOM PROGRAMU Od ukupno 3,2 milijuna hektara poljoprivrednih površina u Hrvatskoj se svega 3,5 promila ili oko 3.500 hektara poljoprivrednog zemljišta obrađuje po ekološkim standardima, po čemu znatno zaostajemo za zemljama Europske unije (EU) u kojima taj prosjek iznosi oko 5 posto, kazao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvarajući Simpozij o poljoprivredno-okolišnom programu (POP) za Hrvatsku, održan u utorak. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković naglasio je kako su očuvanje prirode i održivi razvitak strateški prioritet Hrvatske. U zemljama EU, dodao je, poljoprivredno-okolišni programi detaljno su razrađeni i provode se već duže vrijeme, a uvođenje takvog programa u Hrvatsku značajno je zbog usklađivanja naše zakonske regulative s onom EU. Čobanković je naglasio kako će Ministarstvo poljoprivrede dati punu potporu ovakvim projektima jer su oni u interesu hrvatske poljoprivrede. Stoga su, dodao je, u prijedlogu proračuna za ovu godinu predviđena 2,5 puta veća sredstva za projekte ruralnog razvitka, u koji spadaju i projekti POP-a. Na Simpoziju je predstavljen Nacionalni i pilot POP za Hrvatsku, a koji se provodio u zadnje dvije godine, uz financijsku potporu Vlade Kraljevine Nizozemske, a provodila ga je udruga Ekologika, nizozemska zaklada Avalon i Institut za europsku politiku zaštite okoliša iz Velike Britanije. Svrha tog agrookolišnog programa, kako je rečeno na simpoziju, je uvesti niz mjera radi zaštite prirode, odnosno biološke i krajobrazne raznolikosti u agroekosustavima. ODRŽAN MAĐARSKO-HRVATSKI POSLOVNI SKUP Razvijanje infrastrukture, suradnja na području energetike, turizma, poljoprivrede te razvoj i korištenje riječke luke samo su neka od strateški važnih područja gospodarske suradnje Hrvatske i Mađarske. Rekao je to otvarajući Mađarsko-hrvatski poslovni skup, održan u utorak, Tibor Suelt, voditelj Mađarskog ureda za trgovinu Veleposlanstva Republike Mađarske u Zagrebu, koji je sa Mađarskom agencijom za poticanje ulaganja i razvoj trgovine te Hrvatskom gospodarskom komorom - Županijskom komorom Sisak organizirao susrete 22 mađarske te 40-tak hrvatskih tvrtki. Suelt je kazao kako se mađarska poduzeća žele uključiti u proces razvitka hrvatskog gospodarstva, a o zainteresiranosti mađarskih investitora za ulaganja u Hrvatsku svjedoči ulazak MOL-a u vlasničku strukturu INA-e te sve veća ulaganja u turizam i prerađivačku industriju. Suradnja dviju zemalja, rečeno je na skupu, odvija se i na području energetike (spajanje energetskih mreža), cestovnog i željezničkog prometa, a posebice turizma, s obzirom da su mađarski turisti u hrvatskoj sedmi po brojnosti te da je tu zemlju lani posjetilo 1,5 milijuna gostiju iz Hrvatske. NA ZV-U SAJAM SPORTA I NAUTIKE Na Zagrebačkom velesajmu u srijedu je otvoren 13. međunarodni zagrebački sajam sporta i nautike u sklopu kojega se do 22. veljače na 20 tisuća četvornih metara izložbenog prostora predstavlja 319 izlagača iz 27 zemalja, svjetskih i domaćih proizvođača i zastupnika sportske i nautičke opreme i proizvoda, najnovijih plovila svih vrsta te opreme za ronjenje i podvodni ribolov. SPLIT: OTVOREN SAJAM GAST 2004. Na splitskom Žnjanu u srijedu je otvoren 9. međunarodni sajam pića, prehrane, hotelske i ugostiteljske opreme GAST 2004., na kojem se predstavlja više od 600 izlagača iz zemlje i inozemstva, na 10.000 četvornih metara zatvorenog i 2500 metara četvornih otvorenog izložbenog prostora. Sajam koji traje do nedjelje otvorio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Dragan Kovačević. GAST 2004. jedan je od većih gospodarskih skupova te vrste ove godine u regiji, te je mjesto logističke pripreme ugostiteljskih i turističkih tvrtki za nadolazeću turističku sezonu. O međunarodnoj dimenziji sajma govori sudjelovanje izlagača iz desetak zemalja - Austrije, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Mađarske, Srbije i Crne Gore, Slovačke te Hrvatske. OTVOREN PRVI SAJAM "HRVATSKI PROIZVOD U HRVATSKIM HOTELIMA I RESTORANIMA" U novootvorenom hotelu "Šumski dvori" Spačva Lipovac, smještenom u spačvanskim šumama u blizini međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza Bajakovo na krajnjem istoku Hrvatske, u četvrtak je otvoren prvi sajam "Hrvatski proizvod u hrvatskim hotelima i restoranima". Organizator je te priredbe, na kojoj će iduća dva dana svoje proizvode izložiti dvadesetak hrvatskih proizvođača, tvrtka Son-Ugo-Cor, u čijem su vlasništvu i "Šumski dvori". Suorganizatori sajma su Hrvatska gospodarska komora Vukovarsko- srijemske županije, Županija vukovarsko-srijemska i Turistička zajednica grada Vinkovaca. "Cilj nam je razvoj i promocija hrvatske prepoznatljivosti kroz kvalitetu, plasman, marketing i razvoj domaćih robnih marki", istaknuo je na otvorenju sajma predsjednik uprave Son-Ugo-Cora Antun Dekanović. PODRAVKA ZAPOČELA S OVOGODIŠNJIM IZLAGANJEM NA SAJMOVIMA Sudjelovanjem na 11. međunarodnom sajmu prehrane i trgovine "PROD- EXPO 2004", koji se od 9. do 13. veljače održavao u Moskvi, prehrambena industrija Podravka započela je ovogodišnju sezonu izlaganja na sajmovima. Na tom najznačajnijem i najvećem sajmu u Ruskoj Federaciji koji je okupio izlagače iz Poljske, Mađarske, Njemačke, Italije, Španjolske, Belgije, SAD-a, Finske i drugih zemalja, Podravka se u suradnji sa svojim uvoznikom i distributerom, tvrtkom Fort Trade Food iz Moskve, predstavila sa cjelokupnim asortimanom proizvoda koje prodaje na ruskom tržištu poput Vegete, Podravka juhe i Lino programom. OBRTNICI NA 56. MEĐUNARODNOM SAJMU OBRTNIŠTVA U MUENCHENU Na 56. Međunarodnom sajmu obrtništva u Muenchenu (I.H.M. 2004) koji će se održati od 4. do 10. ožujka sudjelovat će i 61 hrvatski obrtnik u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK). Riječ je o 12. nastupu hrvatskih obrtnika na tom najvećem europskom obrtničkom sajmu. "TKT ZLATNA IGLA" NA SAJMU U MOSKVI TKT Zlatna igla d.o.o., tvrtka koja se bavi proizvodnjom modne ženske i muške konfekcije nastupla je od 18. do 21. veljače na Sajmu mode u Moskvi (Moda Moscow 2004), objavili su iz te tvrtke. Istaknuli su da se nadaju da im će ovogodišnji nastup na moskovskom sajmu omogućiti upoznavanje sa kupcima iz inozemstva, kao i sklapanje novih poslova s kupcima iz Rusije. Prema riječima izvršnog direktora "TKT Zlatne igle" Josipa Takača, tvrtka je lani ostvarila proizvodnju vrijednu nešto više od 30 milijuna kuna, od čega se 70 posto odnosi na izvoz. Najveća izvozna tržišta, dodao je, su Njemačka, Austrija, Italija, Rusija te zemlje bivše Jugoslavije. Tvrtka zapošljava oko 350 radnika. Takač je istaknuo i kako se proizvodnja u tvrtki odvija u skladu s visoko sofisticiranom tehnologijom, tzv. "mjere na daljinu". Riječ je o projektiranju i dizajniranju odjeće te konstruiranju koje se vrši kompjuterski, pomoću najmodernije opreme. Nakon ponuđene skice modela, te boje i kvalitete tkanine putem kompjutera, vrši se konstruiranje i izrada kolekcije. EUROCABLE NA SAJMU U DUBAIJU Hrvatski proizvođač kablova, Eurocable Group, jedina je hrvatska tvrtka koja nastupa na sajmu Middle East Electricity koji je u nedjelju otvoren u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sajam, koji se održava do 18. veljače, okupio je više od 300 izlagača iz 30 zemalja Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka, izvijestili su iz Eurocablea. Riječ je o uglednom sajmu energetike na kojem su, kako se doznaje, arapske zemlje pokazale izuzetan interes za proizvode zagrebačke tvornice kabela, što se ocjenjuje novim korakom u osvajanju tih tržišta. Eurocable Group otvorio je krajem prošle godine na zagrebačkom Jankomiru novu tvornicu, čime je ukupan broj zaposlenih udvostručen, na 150 radnika. U novoj se tvornici proizvodi program fleksibilnih energetskih kablova, a Eurocable će sadašnju proizvodnju povećati na 40 tisuća tona. Poslovodstvo Eurocable grupe očekuje da će poslovnu 2004. završiti sa izvozom 75 posto proizvodnje i ukupnim prihodom od 80 milijuna eura. HINA Marulićev trg 16, Zagreb Tel. uredništva: 01/4808-686 Telefaks: 01/4808-821 Urednica: Slavica Cvitanić