FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RAST PLASMANA BANAKA NEBANKOVNOM SEKTORU LANI 14,6 POSTO

RAST PLASMANA BANAKA NEBANKOVNOM SEKTORU LANI 14,6 POSTO RAST PLASMANA BANAKA NEBANKOVNOM SEKTORU LANI 14,6 POSTOHina- Financijski servis Plasmani banaka nebankovnom sektoru u Hrvatskoj su u 2003. godini povećani za umjerenih 14,6 posto. Ostvarena kretanja plasmana banaka u prošloj godini, po ocjenama analitičara Hrvatske narodne banke, pokazuju da su mjere HNB-a utjecale na smanjivanje njihovog rasta s visokih 30,2 posto u 2002. na 14,6 posto u 2003. Iz podataka o kreditnoj aktivnosti poslovnih banaka razvidno je da je to usporavanje većinom uzrokovano značajno smanjenim obujmom kreditiranja poduzeća, koje bilježi rast za svega 5,1 posto, te umjerenim usporavanjem kredita stanovništvu koji su povećani za 27,7 posto. Izgleda da su se bankari više okrenuli kreditiranju stanovništva koje im donosi veće prinose budući su i kamate na kredite građanima veće od onih na kredite poduzećima. Prema podacima iz najnovijeg Biltena HNB-a, rast kredita stanovništvu smanjen sa 43 posto koliko je iznosio u 2002. na 27,7 posto u prošloj godini. Krediti poduzećima pak lani su porasli za samo 5,1 posto, dok je rast kredita poduzećima u 2002. iznosio 22,6 posto. No, iz HNB-a
RAST PLASMANA BANAKA NEBANKOVNOM SEKTORU LANI 14,6 POSTO Hina- Financijski servis Plasmani banaka nebankovnom sektoru u Hrvatskoj su u 2003. godini povećani za umjerenih 14,6 posto. Ostvarena kretanja plasmana banaka u prošloj godini, po ocjenama analitičara Hrvatske narodne banke, pokazuju da su mjere HNB-a utjecale na smanjivanje njihovog rasta s visokih 30,2 posto u 2002. na 14,6 posto u 2003. Iz podataka o kreditnoj aktivnosti poslovnih banaka razvidno je da je to usporavanje većinom uzrokovano značajno smanjenim obujmom kreditiranja poduzeća, koje bilježi rast za svega 5,1 posto, te umjerenim usporavanjem kredita stanovništvu koji su povećani za 27,7 posto. Izgleda da su se bankari više okrenuli kreditiranju stanovništva koje im donosi veće prinose budući su i kamate na kredite građanima veće od onih na kredite poduzećima. Prema podacima iz najnovijeg Biltena HNB-a, rast kredita stanovništvu smanjen sa 43 posto koliko je iznosio u 2002. na 27,7 posto u prošloj godini. Krediti poduzećima pak lani su porasli za samo 5,1 posto, dok je rast kredita poduzećima u 2002. iznosio 22,6 posto. No, iz HNB-a napominju, da se sektor poduzeća djelomično financirao i mimo banaka, direktnim kreditnim linijama iz inozemstva te pomoću lizinga. Krediti stanovništvu povećani za 11,9 milijardi kuna u odnosu na kraj 2002. te je stanje kredita građanima na koncu prošle godine iznosilo 55 milijardi kuna. Od toga 30,7 posto otpada na stambene kredite koji su zadnjeg dana prosinca prošle godine iznosili ukupno 16,9 milijardi kuna, a bili su za 4,5 milijardi kuna ili za 36,6 posto veći nego u istom razdoblju godine prije. Istodobno su krediti poduzećima na kraju 2003. bili za 2,4 milijarde kuna veći nego godine prije, te su iznosili ukupno 49,4 milijardi kuna (39,77 milijardi kunski i 9,6 milijardi kuna devizni). Rast kredita poduzećima osjetno sporiji od povećanja kredita stanovništvu utjecao je i na porast udjela kredita građanima u ukupnim kreditima. Tako su krediti stanovništvu na kraju 2003. činili 48,3 posto ukupnih kredita, čime su 'prestigli' udio kredita poduzećima koji iznosi 43,4 posto. Primjerice godinu dana prije udio kredita poduzećima iznosio je 48,2 posto, a stanovništvu 44,2 posto.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙