ZAGREB, 4. ožujka 2004. (Hina) - Analiza izvandomovinskoga školstva središnja je tema ovogodišnjega Hrvatskoga iseljeničkog zbornika predstavljenog danas u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.
ZAGREB, 4. ožujka 2004. (Hina) - Analiza izvandomovinskoga školstva
središnja je tema ovogodišnjega Hrvatskoga iseljeničkog zbornika
predstavljenog danas u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.#L#
Hrvatska nastava u inozemstvu izvodi se danas u 22 države svijeta i
za građane tih zemalja hrvatskoga podrijetla važna je spona s matičnom
zemljom, a najzastupljenija je u Njemačkoj i Švicarskoj. U 18 zemalja
nastava je u nadležnosti Uprave za međunarodnu suradnju Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa, a ta je uprava prije dvije godine
počela reformu nastave izradbom novoga kurikuluma.
Predstavljač Zbornika povjesničar Ivan Čizmić podsjetio je da
izvandomovinsko školstvo ima isto tako dugu prošlost kao i hrvatsko
iseljeništvo jer je zaživjelo praktički odmah po dolasku Hrvata u te
zemlje. Čizmić smatra da ono danas ne može biti uspješno ako ne bude
sastavnim dijelom školstva zemlja u kojima žive Hrvati.
Podsjetivši na više od pola stoljeća dugu tradiciju izlaženja
Zbornika u nakladi HMI-a ravnatelj Nikola Jelinčić zahvalio je
urednici Vesni Kukavici na trudu koji je rezultirao godišnjakom koji,
između korica knjige, na naslovnice koje je trogirska katedrala sv.
Lovre, u devet tematskih cjelina donosi 34 samostalna autorska priloga
sa sažetcima na engleskome i španjolskome jeziku.
Tematske cjeline naslovljene su - Znaci vremena, Baština,
Kroatistički obzori, Mostovi, Dijaspora, Duhovnost, Znanost, Nove
knjige i Virtulana Hrvatska, a posredstvom kojih se prate društvene i
kulturne veze dijaspore i domovine u procesu integracije hrvatskoga
iseljeništva s domovinom.
Osim školstva, u novome Zborniku posebna pozornost posvećena je
hrvatskim vokalnim umjetnicima 20. stoljeća u svijetu, najčitanijem
piscu hispanističkoga svijeta hrvatskoga podrijetla Antoniu Skarmeti,
popularnom hrvatskom tisku u dijaspori i ostvarenjima glasovitih
hrvatskih znanstvenika. Nisu izostale ni teme o duhovnosti, kulturi,
posebice hrvatskoj spomeničkoj baštini te podatci o novoobjavljenim
knjigama, ali i o hrvatskoj književnosti u cyber prostoru.
Urednica Vesna Kukavica smatra da je Zbornik još "samo ilirska
svaštara". Tek mu predstoji profilacija u moderan časopis u skladu sa
znacima vremena, dodala je.
(Hina) xip ymc