ZAGREB, 25. veljače 2004. (Hina) - Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu predstavili su danas u Društvu hrvatskih književnika "Zbornik o Dragutinu Prohaski književnom povjesničaru i književnom kritičaru".
ZAGREB, 25. veljače 2004. (Hina) - Hrvatski studiji Sveučilišta u
Zagrebu predstavili su danas u Društvu hrvatskih književnika "Zbornik
o Dragutinu Prohaski književnom povjesničaru i književnom kritičaru".#L#
O djelu Dragutina Prohaske govorili su akademici Radoslav Katičić i
Miroslav Šicel, a u ime nakladnika govorio je urednik Zbornika
profesor Tihomil Maštrović.
U Zborniku na 412 stranica objavljeni su radovi sa znanstvenoga skupa
posvećenoga Dragutinu Prohaski koji je održan u Osijeku 16. i 17.
svibnja 2002.
Autori radova su Miroslav Šicel, Nikica Kolumbić, Radoslav Katičić,
Nina Aleksandrov-Pogačnik, Zlata Šundalić, Ines Srdoč-Konestra,
Dubravko Jelčić, Tihomil Maštrović, Zvjezdana Rados, Branka
Brlenić-Vujić, Stanislav Marijanović, Andrea Sapunar, Helena Sablić
Tomić, Ernest Fišer, Tihomir Živić, Vlasta Rišner, Ljiljana Kolenić,
Šimun Jurišić, Gorana Doliner, Milorad Nikčević, Robert Bacalja i
Alojz Jembrih.
U Dodatku je Martina Ćavar izradila nacrt za Prohaskin životopis, a
Tamara Gobo bibliografiju, literaturu i kazalo imena bibliografije i
literature o njem.
Kroniku znanstvenoga skupa priredile su Tamara Gobo i Marinko Šiško.
Skup u Osijeku kao i ovaj Zbornik vraćaju Prohasku u svijest i znanje
suvremenih znanstvenika i istraživača hrvatske kulture, istaknuo je
Maštrović.
Prohaska je kao "srbohrvat" i predstavnik generacije koja je bila
spremna odustati od vlastite nacionalnosti i pridružiti se srpskom
nacionalnom pokretu, usprkos takvim idejama konstruktivno pokazao kako
je književnost bosanskih franjevaca bitno i organski povezana sa
svojom hrvatskom književnosti, istaknuo je Katičić.
Prohaska se u svom istraživanju književnosti služio svojevrsnim
spajanjem filološke i pozitivističke metode, rekao je Miroslav Šicel.
Dragutin Prohaska (1881. - 1964.) bio je književni povjesničar i
kritičar, a od djela najpoznatija su mu "Das kroatisch-serbische
Schriftum in Bosnien und der Herzegovina von den Anfaengen im XI. bis
zur nationalen Wiedergeburt im XIX. Jahrhundert" i "Pregled savremene
hrvatsko-srpske književnosti.
(Hina) xmk yaz