FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PREDSTAVLJENO ŠEST NOVIH IZDANJA I NOVE INTERNETSKE STRANICE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE

ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Šest novih izdanja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje - središnje državne ustanove za proučavanje hrvatskoga jezika i nove internetske stranice toga instituta na adresi www.ihjj.hr predstavljeni su danas u palači Matice hrvatske.
znanosti ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Šest novih izdanja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje - središnje državne ustanove za proučavanje hrvatskoga jezika i nove internetske stranice toga instituta na adresi www.ihjj.hr predstavljeni su danas u palači Matice hrvatske.#L# Predstavljači - ravnateljica Dunja Brozović Rončević i znanstvenici toga instituta - Lada Badurina, Mirko Peti i Marija Znika te akademici Radoslav Katičić, August Kovačec i Petar Šimunović približili su javnosti znanstvene naslove koji govore o bogatoj izdavačkoj djelatnosti Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Riječ je o knjigama Dragice Malić "Nacrt za hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika", Nade Vajs "Hrvatska povijesna fitonimija", zborniku "Lika i Ličani u hrvatskom prirodoslovlju" te pretisku pravopisa kajkavskoga književnog jezika iz 1779. "Kratki navuk za pravopiszanye horvatzko za potrebnozt narodnih skol". Osim toga, predstavljene su i 28. te 29. knjiga "Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje" - znanstvenoga časopisa toga instituta koje na gotovo 900 stranica donose brojne znanstvene radove o temama iz standardnoga hrvatskog jezika i njegove povijesti. Akademik Radoslav Katičić istaknuo je da već naslov znanstvenoga rada Dragice Malić "Nacrt za hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika" zvuči sugestivno budući da upućuje na to da je hrvatska književnost znatno starija od kraja 15. i početka 16. st., odnosno starija od Marulićeva doba. Ta pak od Marulića starija književnost slabo je i tek prigodno obrađena, rekao je Katičić dodavši da se izvorni znanstveni rad Dragice Malić odlikuje velikom dubinom poznavanja, ali i daje objašnjenja te potiče znanstvenike da raspravljaju i orijentiraju se na pripreme za jedan vrlo zahtjevan posao - izradu Rječnika srednjovjekovnoga hrvatskog jezika. "Hrvatska povijesna fitonimija" zapravo je za trećinu proširen doktorat Nade Vajs koji je, ustvrdio je akademik August Kovačec, vrlo značajan prinos poznavanju velikoga i zatvorenoga segmenta hrvatskoga jezika pretežito do kraja 18. st. te znanstvenoj analizi denominacijskih sustava. Fitonimija, kao terminus technicus, istodobno pokriva jezično istraživanje pučkoga nazivlja bilja kao dijela leksika nekoga jezika te nazivlje samo. Autorica je pak, istaknuo je Kovačec, odradila zahtjevnu zadaću i svakom je pojedinom fitonimu pridružila sistematski botanički naziv. Pri tomu se u središnjem dijelu knjige Nada Vajs između znanstvene i pučke klasifikacije osam referencijalnih skupina (drveće i grmlje, drveće jestivih plodova, samoniklo ljekovito bilje, korovno bilje, začinsko i jestivo bilje, cvjetovi, ratarske kulture te žitarice i industrijsko bilje), priklonila pučkoj budući da se najprije radi o leksičkoj analizi. "Lika i Ličani u hrvatskom jezikoslovlju" znanstveni je zbornik s prvoga znanstvenog skupa "Dani Ante Starčevića", održanoga u svibnju 2002. pod znakom Ante Starčevića - simbola hrvatske samobitnosti, podsjetio je akademik Petar Šimunović. Dodao je da je Lika dala tri velika imena hrvatskoga jezikoslovlja - Šimu Starčevića, tvorca prvih gramatičkih udžbenika za hrvatski jezik, Antu Starčevića koji se istaknuo političkim jezičnim polemikama i Frana Kurelca, istaknutoga jezikoslovca iz tzv. riječke škole. Bez obzira na to kakvo je danas stanje u Lici koja se, kako je rekao Šimunović, "nakon turskoga pustošenja nalazi u pustoši iz koje ni danas ne izlazi", zbornik ne bismo smjeli shvatiti kao "in memoriam" već kao promemoriu da u Lici, osim prometnica, treba obnoviti i kulturne silnice. Kad je pak riječ o pretisku pravopisa kajkavskoga književnog jezika, Lada Badurina smatra da su pretisci, osim njihove bibliofilske i filološke vrijednosti, važni i zato što bi trebali potaknuti jednostavnija i novija istraživanja hrvatske ranije pravopisne prošlosti. Dvije najnovije knjige časopisa "Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje" predstavili su urednici Mirko Peti i Marija Znika. (Hina) xip yaz

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙