SEATTLE, 17. veljače 2004. (Hina/AFP) - Međunarodna skupina astronoma otkrila je dosad najdalju galaktiku koja je na Zemlju odaslala svjetlost kada je svemir bio još u povojima.
SEATTLE, 17. veljače 2004. (Hina/AFP) - Međunarodna skupina astronoma
otkrila je dosad najdalju galaktiku koja je na Zemlju odaslala
svjetlost kada je svemir bio još u povojima.#L#
Snimci galaktike načinjeni su pomoću svemirskog teleskopa Hubble i
potvrđeni su u opservatoriju Keck na Havajima, priopćili su
istraživači na znanstvenom skupu u Sjedinjenim Državama.
Galaktika je primijećena zahvaljujući učinku prirodnog rasta koji je
proizvelo jato galaktika pod nazivom Abell 2218 koje je iskrivilo i
pojačalo svjetlost s te galaktike za koju se dosad nije znalo zbog
njezine prevelike udaljenosti.
Fenomen rasta prvi put je zabilježio Albert Einstein u Općoj teoriji
relativnosti koju je potvrdio 1919. za pomrčine Sunca i nazvao ga
"učinak gravitacijske leće", budući da gravitacija iskrivljuje
svjetlost, zbog čega se razdvaja slika koju šalje izvor svjetlosti.
"Postojanje dviju slika istog predmeta upućivalo je na fenomen
gravitacijske leće", tvrdi voditelj istraživanja Jean-Paul Kneib.
"Neuobičajene osobine tog udaljenog izvora zadivljuju, jer bi mogle
biti istovjetne s osobinama mladih zvjezdanih sustava s konca 'crnog
doba'", kazao je suautor istraživanja Richard Ellis.
Pojam 'crnog doba' stvorio je britanski astronom sir Martin Rees, a
označava prvu milijardu godina nakon velikog praska, razdoblje koje je
malo poznato i u kojemu je svemir bio tek mješavina crne tvari i
plinova prije nastanka zvijezda.
(Hina) xvrad ydgk