DNEVNI PREGLED, PETAK, 13. 02. 2004.

Politika ZAGREB, 13. veljače 2004.(Hina) - Hrvatska ======== Delo/Ljubljana - Talijanske stranke mire se preko leđa Hrvata i Slovenaca Pitanje službenog obilježavanja Dana fojbi u Italiji poslužilo je kao platforma za "nacionalno pomirenje" talijanskih stranaka - preko leđa Hrvata i Slovenaca, komentira "Delo" zbivanja u talijanskom parlamentu. Stranke desnice i ljevice, zastupljene u rimskom parlamentu, našle su "žrtvenog jarca" za sve svoje nedaće - riječ je o izmišljenom "slavenskom ekspanzionizmu", konstatira ljubljanski list. "Komentare o velikoj talijanskoj pomirbi 21. stoljeća trebali bi pisati psiholozi ili još bolje psihijatri. Samo bi oni mogli znanstvenim metodama utvrditi što se je događalo u glavama parlamentarnih zastupnika koji su odbacili sve što su njihovi prethodnici ili oni sami radili u 20. stoljeću, a onda brzo našli ružno i zločesto žrtveno janje kojemu su naprtili sve svoje grijehe i međusobno se pomirili", piše "Delo", dodajući da se u raspravi o fojbama i njihovim žrtvama zaboravilo na fašizam i izgubljeni rat. Dnevnik/Novi Sad - Neopravdano zamiranje rada povjerenstva za zatočene i nestale tijekom rata u Hrvatskoj Udruga obitelji nestalih i nasilno odvedenih Srba iz Vukovara traži od vlasti u Zagrebu da obnovi rad Povjerenstva za zatočene i nestale tijekom rata u Hrvatskoj jer je rad tog tijela, u koje su bili uključeni i predstavnici srpske manjine u hrvatskom Podunavlju, neopravdano zamro, prenosi novosadski "Dnevnik" riječi predsjednice te udruge Ružice Spasić. Spasić kaže za list da su se prije nekoliko dana predstavnici udruge sastali u Vukovaru s predsjednikom Ureda Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale pukovnikom Ivanom Grujićem i njegovim suradnicima, i tom prilikom izrazili nezadovoljstvo zbog prekinutog traganja za nestalima. "Ekshumacije su u Hrvatskoj rađene 2001. i 2002. godine, a onda se, prema našem mišljenju, neopravdano stalo iako posao nije završen. Mi tragamo za 95 nestalih o kojima imamo sve podatke, ali to nije konačan broj Srba koje tražimo. Ne znamo gotovo ništa o ljudima koji su iz Vukovara i ovog dijela Slavonije, a koji su se tu zatekli u vrijeme operacija Hrvatske vojske 'Bljesak' i 'Oluja'", tumači Spasić. Ona podsjeća da su 2001. i 2002. u Hrvatskoj ekshumirani posmrtni ostaci 482 Srba, a najviše ih je ekshumirano na području Knina - čak 301 osoba. Od toga je identificirano 128 posmrtnih ostataka a 64 još čeka DNK analizu. Na području Gračaca iskopana su 154 trupla od kojih su 54 identificirana a 30 čeka na analizu DNK. Što se pak tiče iskopanih leševa u Korenici, nijedan od njih još nije identiciran, prenosi list njezine riječi. RDW/Koeln - Novi napad na imovinu srpskih povratnika utjecao na odnos s vladom "Najnoviji teroristički napad na imovinu povratnika u srpskom selu Biljani Donji kraj Benkovca ostavio je teške posljedice na odnose između nove hrvatske vlade i srpske manjine", konstatira Deutsche Welle. Hrvatski premijer Ivo Sanader odmah je osudio najnoviji barbarski i necivilizirani čin paljenja kuće, ponovivši da njegova vlada podupire povratak svih izbjeglica. No, po običaju, počinitelj nikada neće biti pronađen a napad će negativno utjecati na proces povratka izbjeglica, dodaje DW. Srpska zajednica se ovoga puta oglasila ne samo osudom novog napada, nego i političkom porukom manjinskoj vladi Hrvatske demokratske zajednice, prenosi DW, navodeći izjavu predstavnika SDSS-a Milorada Pupovca da Vlada mora razmisliti funkcionira li državna politika na cijelom teritoriju države ili samo na konferencijama za tisak i sastancima u Banskim dvorima. Riječ je o već trećem napadu na imovinu srpskih povratnika u zadarskoj regiji u proteklih godinu dana pa Pupovac namjerava premijeru Sanaderu izraziti nezadovoljstvo sporom realizacijom sporazuma SDSS-a i HDZ-a, posebice u pitanjima povratka, izdavanja rješenja o obnovi i usklađivanju statusa lokalne samouprave, prenosi postaja. Budući da srpski predstavnici u Saboru podupiru Sanaderovu manjinsku vladu, njihovo odustajanje od te potpore moglo bi ugroziti njezinu stabilnost i izazvati prijevremene izbore, tumači DW. Regija/Europa ============= The Independent/London - Uskoro će pasti i posljednji zid koji je dijelio istočnu od zapadne Europe Uskoro će biti srušen i posljednji zid koji je dijelio zapadnu od istočne Europe - onaj podignut radi sprečavanja napada nekadašnjeg SSSR-a na talijansku Goriziu, bilježi The Independent (po BBC-ju). Zid koji je dijelio slovensku Novu Goricu od talijanske Gorizie nije se moglo uspoređivati s berlinskim zidom jer je sagrađen od pola metra visoke cementne baze na kojoj se nalazila metar i pol visoka žičana ograda, ističe londonski list. Gradonačelnici talijanske Gorizie i slovenske Nove Gorice najavili su tijekom zajedničke svečanosti točno na granici dva grada početak rušenja zida pa će točno u ponoć 30. travnja predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi udarcem pijuka po zidu simbolično obilježiti početak rušenja i pridruživanje Slovenije EU-u, navodi The Independent. U Gorizii još uvek strahuju da bi ih Nova Gorica mogla gospodarski ugrožavati i da će uslijediti navala imigranata s istoka koji bi mogli potkopati krhki talijanski identitet ovog grada, prenosi The Independent, dodajući da je gradonačelnik Gorice talijanskog grada, svjestan svih bojazni, upozorio da "rane iz XX. stoljeća zarastaju, ali moraju pasti i zidovi u glavama ljudi". Primorski dnevnik/Trst - Smiješne su usporedbe goričanskog "plota" s berlinskim zidom Uspoređivati simbolično rušenje "plota", zapravo ograde između talijanske Gorizije i slovenske Nove Gorice s rušenjem berlinskog zida zaista je smiješno, osvrće se "Primorski dnevnik" na komentare tog događaja u talijanskom tisku. Takve su ocjene posljedica ignorancije onih koji nisu željeli čuti ni vidjeti da na tom mjestu već deset godina nema nikakve željezne zavjese i da zasluge za otvaranje granice valja pripisati mnogima ali ne baš svima, upozorava list. Treba se prisjetiti da je prije nekoliko godina isti taj zidić pijukom htio srušiti sadašnji potpredsjednik talijanske vlade, ali u sasvim drukčijoj atmosferi i s drukčijim nakanama nego što su to u četvrtak napravili gradonačelnici Gorizie i Nove Gorice Brancati i Brulc, podsjeća "Primorski dnevnik". Da je u Goriziji danas na vlasti bivši gradonačelnik koji je Brulca nazvao komunističkim brontosaurusom ili stranka podpredsjendika talijanske vlade, onda na granici ne bi bilo razloga za zdravlje, zaključuje list, primjećujući "znakovitu" pojedinost da na proslavi "rušenja zida" nije bilo predstavnika vlasti iz Ljubljane niti regionalnih vlasti iz Trsta. Le Figaro/Pariz - Steže se obruč oko Karadžića Čini se da su zapadne prijestolnice danas doista odlučne u nakani da uhite bivšeg političkog vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića, koji se, prema mišljenju glavne tužiteljice ICTY-ja Carle del Ponte, skriva u Beogradu, piše "Le Figaro". U svezi s najavljenim prijenosom ovlasti s NATO-a na Europsku uniju, Amerikanci planiraju smanjiti svoju nazočnost u Bosni, a ako s Balkana odu bez Karadžića, njihovi bi se rezultati mogli smatrati polovičnim uspjehom, tumači list. U Beogradu, gdje dio puka Karadžića i Mladića smatra junacima, osnovani su odbori za potporu toj dvojici, a protivnika Međunarodnog kazenog suda ima i među ljudima na vlasti, podsjeća "Le Figaro". Premijer na isteku mandata Zoran Živković odbacio je optužbe Del Ponteove koje, po njegovu mišljenju koje prenosi list, nisu potkrepljene dokazima. Kao i obično, novi skandal izbio je uoči važne ocjene američkog Kongresa koji svake godine postavlja uvjete za izdvajanje američke financijske pomoći, a među njima je i napredak suradnje Beograda s ICTY-jem, podsjeća "Le Figaro". Politika/Beograd - Zašto se Carli Del Ponte opet u Beogradu priviđaju Karadžić i Mladić? Zašto se glavnoj tužiteljici ICTY-ja Carli del Ponte u Beogradu opet priviđaju bivši čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, razmatra beogradska "Politika". Je li to možda rezultat njezinog očajničkog napora da produlji rok trajanja haaškog suda budući da je Washington sve više nezadovoljan njezinim radom, nagađa beogradski list. Prije 18 mjeseci visoki dužnosnik američkog ministarstva obrane Nathan Bain kazao je novinaru "Politike" da "Amerika sve teže kontrolira apetite Carle del Ponte i ona počinje smetati". Američka adminstracija ne želi to javno priznati jer bi sadašnjem američkim predsjedniku Georgeu Bushu u utrci za Bijelu kuću dobro došlo uhićenje Karadžića i Mladića, a upravo na to računa i glavna haaška tužiteljica, tumači "Politika". "Ili je netko za velik novac po tko zna koji puta obmanuo Carlu del Ponte ili nekome u Srbiji i izvan nje odgovara da cijeloj zbrci međustranačkih bitaka, afera i skandala, političke i gospodarske nestabilnosti doda još i čelnike bosanskih Srba", zaključuje list. Corriere della Sera/Milano - Jaap De Hoop Scheffer o NATO-u Ne postoji nikakav politička računica iza neuspjeha u hvatanju Karadžića i Mladića ustvrdio je razgovoru za milanski Corriere della Sera glavni tajnik NATO-a Jaap De Hoop Scheffer. Na konstataciju novinara milanskog lista kako je teško vjerovati da NATO uza sva sredstva ne uspijeva uhvatiti Karadžića i Mladića glavni tajnik Scheffer je odgovorio: "Haaški sud nalazi se blizu moje kuće i nedavno sam bio u Bosni. Ako želite dati naslutiti kako do uhićenja nije došlo radi političkih računica uvjeravam Vas da griješite. Lov se nastavlja i nastavit će se iako gospođa Del Ponte kaže da se obojica nalaze u Beogradu". Glede planova za stvaranje zajedničke europske obrane Scheffer u razgovoru ističe kako su EU i NATO činile mnogo da ne dođe do sudaranja interesa te da se europske snage učine komplementarnim snagama NATO saveza. Scheffer dodaje kako ne postoji nikakvo nadmetanje između NATO-ovih i europskih snaga za brzu intervenciju. Na pitanje o mogućoj NATO-ovoj nazočnosti u Iraku Scheffer ukazuje kako ja NATO već nazočan u Iraku jer pruža potporu višenacionalnoj diviziji pod poljskim vodstvom koja se veće nalazi u Iraku. "No ako govorite o struktiriranijoj ulozi saveza trebamo na umu imati neke čimbenike. Prvo je potrebno pratiti političke razvoje vezane uz izbore, dakle, prijenos vlasti. Želio bih da se kao datum za to uspije zadržati 1. srpnja. Drugo, nakon tog prijenosa postojat će legitimna iračka vlada koja će preko UN-a, ili izravno, moći od nas zatražiti da preuzmemo veće odgovornosti u održanju sigurnosti. Treće, onda će se trebati održati politička rasprava unutar Saveza, no uvjeren sam da odgovor ne bi bio negativan", rekao je Scheffer milanskom listu. Le Figaro/Pariz - Francusku desnicu najviše ugrožava njezina vlastita glupost Francuska je desnica rijetko u svojoj povijesti imala toliko aduta i zauzimala tolike dužnosti kao danas, primjećuje "Le Figaro". Sadašnji predsjednik Republike izabran je iz njezinih redova, njezini zastupnici čine veliku većinu u skupštini a politička je oporba slaba, ograničavajući se - u nedostatku ideja - samo na kritiku i sindikate koji se još grčevito drže utvrda koje su im preostale u javnom sektoru, piše "Le Figaro". Mnoge bi vlade i njihovi građani bili zadovoljni ovakvim stanjem, ali francuska desnica zbunjuje svoje birače i začuđuje ostale upropaštavanjem tolikih prednosti, ističe list. Desnica već nekoliko mjeseci proživljava dramu zbog suparništva oko ministra unutrašnje sigurnosti Sarkozyja i nezanimljivih spletki koje bi trebali spriječiti kandidaturu predsjednika Nacionalne fronte Jeana Marie Le Pena na regionalnim izborima. Na kraju iz tih kombinacija najveću korist izvlači sam Le Pen, dodaje list. Tako desnica, uz cmizdrenje i pozive na jedinstvo koje odmah potom pobija, zapada u neku vrstu gotovo stalne histerije, rezimira list i zaključuje da je najviše ugrožava upravo njezina uporna glupost. TAZ/Berlin - Poljuljano njemačko-poljsko prijateljstvo Poljska u Europi nema prijatelja, susjedna Njemačka samo je partner u europskoj interesnoj zajednici, Francuska s njom dobro posluje a Engleskoj je potrebna samo za političke igre, piše berlinski Die Tageszeitung u petak. "Teško je procijeniti zašto početkom 90-ih godina često prizivana njemačko-poljska interesna zajednica nije uspjela. O odnosu kakav danas imaju Savezna republika i Francuska, u svakom slučaju više nema ni govora. Možda su ponori bili preduboki? Možda to nije dopustila politika prognanih? Možda su i prisilni radnici i ratne žrtve u Poljskoj previše ogorčeni jer za razliku od žrtava Drugog svjetskog rata koje žive na Zapadu nikada nisu dobile odštetu od Njemačke? Sve dok Njemačka i Poljska ne prevladaju svoju tešku prošlost, neće postojati ujedinjena Europa", piše list. Poljaci planirano otvaranje centra za rješavanje pitanja Nijemaca iz Poljske vide kao otvorenu prijetnju iz Njemačke, jednako kao i najavu skupne tužbe prognanika, napominje list. "Ne treba čuditi što njemačku potporu pristupu Poljske EU-u mnogi Poljaci drže licemjerjem. Umjesto da se raduju pristupu, Poljaci grozničavo nabrajaju ratne gubitke iz Drugog svjetskog rata. Ključ rješenja tog sukoba u rukama koalicije stranaka CDU/CSU. Njihova biračka klijentela svojim prijetnjama tužbama tjera Poljsku na obrambeno držanje. Na žalost ta koalicija do sada ne budi dojam da ima mudrosti za smirivanje odnosa", zaključuje list. AFP/Pariz - Neviđena kriza na poljskoj ljevici Nakon niza skandala i neuspjeha u provedbi reforma, poljsku socijaldemokratsku stranku (SLD) premijera Leszeka Millera zahvatila je dosad neviđena kriza pada popularnosti: u istraživanjima javnog mišljenja dobila je tek 13 posto glasova, što je najlošiji rezultat od pada komunizma u Poljskoj, analizira AFP. Postkomunistička stranka poljskog premijera, koja je na parlamentarnim izborima 2001. lako pobijedila u utrci s rascjepkanom desnicom, izgubila je ovih dana gotovo polovicu članova kojih je nakon "čistke" ostalo manje od osamdeset tisuća, bilježi agencija. U međuvremenu je pokrenuta kampanja kako bi se povratio ugled stranke koja je bila upletena u niz korupcijskih afera, pa je predsjednik države Aleksander Kwasniewski, i sam bivši komunist, nedavno predložio Milleru da odustane od gomilanja dužnosti premijera i predsjednika SLD-a, dodaje AFP. "SLD mora poduzeti radikalne mjere želi li spasiti svoj politički kapital", prenosi agencija riječi sociologa Ireneusza Krzeminskog, dodajući da Miller zasad odlučno odbacuje zamisao o ostavci svoje vlade, osim ako ne uspije provesti reformu javnih financija oko koje se prepiru u parlamentu, gdje je postkomunistička ljevica u manjini. Nesigurnost koja prati provedbu te reforme, nužne za uvođenje eura u Poljsku nakon 1. svibnja, povećava loš rezultat ljevice i slabi poljski zlot, zaključuje agencija. WT/Washington - Lukašenka očekuje sve veći međunarodni pritisak Izgradnja liberalne demokracije u zemljama središnje i istočne Europe bila je uspješna, no prošlotjedni međunarodni sastanak u Rigi, kojem je nazočilo i izaslanstvo Kongresa SAD-a, nije za namjeru imao slaviti uspjehe već privući pozornost na jedna očiti neuspjeh - posljednjeg europskog diktatora, bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, piše Washington Times. Za bjelorusku je oporbu najžurniji zadatak sastaviti jedinstvenu listu oporbenih kandidata na parlamentarnim izborima u Bjelorusiji koji su predviđeni za listopad, piše list i napominje da će se u tom slučaju Lukašenko, premda je za očekivati da će ponovno organizirati izbornu prijevaru, prvi puta suočiti s ujedinjenom oporbom. Lukašenko će nedvojbeno učiniti sve da njegovi sljedbenici pobjede na izborima, no ako oporba na izbore izađe ujedinjena Lukašenkove će prijevare morati postati napadnije što će ga izložiti lokalnom i međunarodnom pritisku, nastavlja list. S tim u vezi države sjeverne Europe obvezale su se surađivati u održavanju pritiska na Lukašenka, a vjerojatno će i Europska unija, svjesna opasnosti kakva će postojati na njenim granicama nakon što se u svibnju proširi na Poljsku i Baltik, također izraženije nastupati spram Bjelorusije, piše list. Isto tako je važno što se SAD i Europa slažu u stajalištima spram Bjelorusije te mogu stvoriti jedinstvenu frontu pritiska na Lukašenka, napominje list. "Uz ozbiljan rad i dobru sreću pritisak će postati prevelik da bi si Lukašenko dodijelio i treći mandat na predsjedničkim izborima 2006. godine", ocjenjuje list. Tema dana: Bush i El Baradei u borbi protiv širenja nuklearnog oružja ===================================================================== Die Welt/Berlin - Porozna zaštita od širenja nuklearnog oružja Premda od Drugog svjetskog rata nuklearno oružje nije uporabljeno u sukobu, i Washington i IAEA svjesni su da je sporazum o neširenju nuklearnog oružja iz 1968. "porozan poput sita", piše berlinski Die Welt u petak. "Predsjednik Bush želi zabrtviti to sito. Inače je samo pitanje vremena kada će se na Bliskom istoku upotrijebiti nuklearno oružje, kako je nedavno izjavio glavni inspektor IAEA-a El Baradei. Skupinu od 40 država koje isporučuju nuklearnu tehniku, Bush želi obvezati da je ne prodaju onim zemljama koje nemaju uređaje za osiromašivanje urana ili za preradu upotrijebljenog materijala u plutonij. To su za sada dva glavna načina pridobivanja naterijala za oružje", pojašnjava list. Bushova je inicijativa usmjerena na stvaranje nuklearnog sustava koji bi imao tri skupine, piše list i navodi da bi sustav bio podijeljen na skupinu pet sila Vijeća sigurnosti koje su istodobno nuklearne sile legitimirane sporazumom o neširenju, skupinu 40-orice i one koji nemaju nuklearno oružje i pri tome trebaju ostati. Bush je svojom inicijativom preduhitrio projekt IAEA-a koji bi putom multilateralne organizacije trebao širom svijeta nadzirati svu proizvodnju nuklearnog goriva. Amerikanci se ne žele niti podvrgnuti nadzoru niti vjeruju u djelotvornost postupka, piše list. "Kritičari će primijetiti da SAD razvija nuklearno oružje, 'bunker-buster' malog formata za razaranje inače neranjivih nuklearnih postrojenja. Ali tko bi ako ne SAD, neširenje učinio svojom brigom? Svijet je dovoljno opasan, kako pokazuju ne samo Indija i Pakistan koji su 1998. testirali nuklearno oružje, nego i Iran, Libija i Sjeverna Koreja. Bez šerifa bili bi još opasniji", zaključuje Die Welt. SZ/Muenchen - Treba spriječiti utrku za atomskim naoružanjem Iako baš nije mjerodavan za procjenjivanje opasnosti koju predstavlja oružje za masovno uništenje, američki predsjednik George Bush zaslužuje povjerenje kada upozorava svijet da mora spriječiti njegovo širenje, smatra Sueddeutsche Zeitung. Bush je upravo groteskno precijenio irački arsenal tog oružja a izdao je naputak o razvoju "minijaturnih atomskih bombi" pa ga se ne može smatrati autoritetom u tom pitanju. Također je malo vjerojatno da će se teroristi uskoro dočepati tog oružja, napominje list. No, vrlo je vjerojatno da sve više država nabavlja atomsko oružje a svaka nova članica u klubu atomskih sila približava svijest korak bliže rubu propasti, upozorava list. Zato treba poduprijeti eventualnu spremnost američkog predsjednika da se u suradnji s Ujedinjenim narodima i njihovom organizacijom za atomsku energiju suprotstavi tom trendu. No, nameće se sumnja da Washington ponovno želi nastupiti unilateralno - oslanjajući se možda tek na pomoć prijateljski i "atomski povlaštenih" zemalja. Takav će koncept tek potaknuti zemlje izvan spomenutog ekskluzivnog kruga da se pokušaju zaštititi ili da mu i same pokušaju pristupiti, naglašava SZ, dodajući da samo opći, globalni i striktno obvezujući sustav s jednakim uvjetima za sve može zaustaviti smrtonosnu utrku za atomskim naoružanjem. I Washington bi na oltar tog cilja morao prinijeti svoju žrtvu - "minijaturne atomske bombe", smatra muenchenski list. Rheinische Post/Duesseldorf - Svijet ne shvaća opasnost od nuklearnog terorizma Podsmijeh upućen američkom predsjedniku Bushu dok još uvijek neuspješno traži oružje za masovno uništavanje u Iraku nekima bi još mogao zapeti u grlu "jer svijet nije spašen a to nema veze sa Amerikom", komentira duesseldorfski "Rheinische Post" govor američkog predsjednika o borbi protiv širenja oružja za masovno uništavanje. (po DW-u) "Svijet je u velikoj opasnosti da se sam uništi, kako je izjavio direktor Međunarodnog ureda za atomsku energiju El Baradei. A on zna o čemu govori: o Kini koja je objavila kako ne može nadzirati baš svaku pukotinu gdje bi to oružje moglo izaći, o nedavnom otkriću Pakistana, o Sjevernoj Koreji, Iranu ili Libiji", napominje se u komentaru lista. "Slaba je utjeha da su neki pristali na suradnju jer se o kanalima širenja atomskog, kemijskog i biološkog oružja daleko premalo zna. Za vrijeme hladnog rata i ravnoteže straha barem su se znale neke brojke. Kod terorista nema nadzora, nema međunarodnih institucija - a spremni su na sve. Svijet je u opasnosti jer to još nije shvatio", upozorava Rheinische Post. Die Presse/Beč - Bush i El Baradei načelno složni Cilj je američkog predsjednika Busha i glavnog direktora IAEA-a u Beču El Baradeia smanjivanje atomske opasnosti širom svijeta i sprječavanje širenja nuklearnog oružja, piše bečki Die Presse u petak. "Načelno su složni i u pogledu dijagnoze: Bush je u svojem govoru na National Defence University u Washingtonu u vezi širenja oružja za masovno uništenje govorio o 'najozbiljnijoj opasnosti za svjetski mir uopće'. El Baradei je u četvrtak napisao u New York Timesu da 'ako ne promijenimo sadašnji smjer, riskiramo samouništenje'", piše list. Američki je predsjednik predočio tri prijedloga za pomoć IAEA-u u borbi protiv širenja nuklearnog oružja, a El Baradei je Bushove prijedloge pozdravio, ali nije komentirao pojedinosti, piše list te napominje kako je Baradei podsjetio i da se pet službenih atomskih sila kod zaključenja Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja obvezalo na smanjenje nuklearne opreme, ali da još uvijek imaju 30 tisuća atomskih bojnih glava. "O tomu Bush nije ništa rekao. Vjerojatno i ne sluša rado dok El Baradei zahtijeva da se konačno trebaju udaljiti od predodžbe da je za neke zemlje prihvatljivo zbog vlastite sigurnosti posjedovati oružje za masovno uništavanje, ali za druge nije. I njegov apel za uklanjanje korijena nesigurnosti koja je na Bliskom istoku, u južnoj Aziji i na Korejskom poluotoku otvorila apetit za ABC oružje, baš ne odgovara vanjskoj i sigurnosnoj politici sadašnje američke vlade", zaključuje Die Presse. LAT/Los Angeles - Bushov govor o širenju nuklearnog oružja ne prati odgovarajuća politika Ocjene iz Bushovog govora o prijetnjama koje u širenju nuklearnog oružja predstavljaju vlade poput iranske kao i crno tržište korisne su ali je njihova poruka zamućena činjenicom da administracija SAD-a ne izdvaja dovoljno za učinkovite programe suzbijanja širenja nuklearnog oružja, ocjenjuje Los Angeles Times. U Bushovom proračunu za 2005. godinu je primjerice za Nunn-Lugarov program uništavanja zaliha ruskog nuklearnog oružja kako ne bi palo u ruke terorista predviđeno je 42 milijuna dolara manje nego 2004., dok se s druge strane za američko unapređivanja namijenilo previše sredstava, ocjenjuje list. Administracija želi povećati moć američkih nuklearnih zaliha, te za neprovjereni hladnoratovski sustav obrane iz svemira namijenjuje 10,7 milijardi dolara i ulaže u razvoj nuklearnih bombi za razbijanje bunkera, navodi list uz ocjenu kako niti jedan od tih programa neće spriječiti teroriste da aktiviraju nuklearnu bombu u nekom gradu u SAD-u. Nacionalna strategija za borbu protiv oružja za masovno uništavanje koju je administracija objavila u prosincu 2002. temelji se na pretpostavci da SAD može pojačati snagu svog sustava projektila istovremeno tražeći od svijeta da ne gradi takva oružja, no takvo dvostruko mjerilo, kako primjećuje i stručnjak za sprječavanje širenja nuklearnog oružja George Perkovich, "smanjit će međunarodnu suradnju u preuzimanju obveza u sprječavanju širenja nuklearnog oružja umjesto da ih potiče", nastavlja list. "Nakon što je tjednima bio napadan radi obavještajnih pogrešaka Bush želi ponovno preuzeti incijativu u vanjskim poslovima. No morao bi razmisliti o cjelovitijim načinima u zaustavljanju širenja nuklearnog oružja kako bi bio učinkovit", zaključuje list. FTD/Hamburg - Washington traga za uspjesima Iako nije baš sve bilo loše u njemačko-američkim odnosima tijekom mandata sadašnjeg američkog predsjednika Georgea Busha, upadljivo je nastojanje SAD-a da u prvi plan istakne male epizode uspješne suradnje, primjećuje The Financial Times Deutschland (po Deutsche Welleu). Etiketa "irelevantnosti" koju je Berlinu uočio rata u Iraku prikačio američki ministar obrane Donald Rumsfeld zamijenjena je onom o važnoj ulozi Njemačke kao partnera, ističe list. S njemačke bi pak strane bilo vrlo neoprezno proigrati ovu priliku kada njemački kancelar Gerhard Schroeder krajem ovog mjeseca posjeti američkog predsjednika u Washington, smatra list. George Bush zahtijeva od UN-a pojačanu kontrolu atomskog naoružanja iz koristoljubivih motiva, a iz istog razloga hvali Nijemce zbog njihovog doprinosa u borbi protiv terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, naglašava FTD. Američki predsjednik i njegove obavještajne službe doživjeli su fijasko u Iraku, pa Washington sada želi zabilježiti uspjeh u otkrivanju krijumčarenja atomskog oružja. Uvijek je dobro u predizbornoj borbi ukazati na saveznike u svijetu a ta prozirna taktika ne mijenja bitno činjenicu da se Amerikanci i Nijemci u puno toga ne slažu, ističe FTD. FT/London - Bush je ipak izvukao neke pouke iz svojih grešaka u Iraku Predložene mjere za sprečavanje širenja atomskog oružja pokazuju da je američki predsjednik George Bush izvukao pouku iz svojih prošlogodišnjih grešaka, konstatira The Financial Times. Nakon što je Washington priznao da Irak nema program za proizvodnju atomskog oružja, Bush je odlučio poduprijeti Međunarodnu agenciju za atomsku energiju a otkrivanje tajne mreže za prodaju nuklearne tehnologije, u koju su bile uključene i Libija i Pakistan, dodatno je naglasilo potrebu za strožim kontrolama i inspekcijama MAAE, napominje list. Američki predsjednik pritom sugerira metodu mrkve i batine - ulogu mrkve trebalo bi odigrati jamstvo vodećih izvoznika da će njihovo gorivo za atomske elektrane biti pouzdano a cijena razumna. Batina se pak pojavljuje u vidu zabrane prodaje nuklearne opreme zemljama koje odbiju potpisati dodatni protokol MAAE o pooštrenim inspekcijama nuklearnih postrojenja, tumači FT. Istodobno Bush napominje da je tehnologija obogaćivanja i oporabe goriva za nuklearne elektrane previše osjetljiva da bi imala mogućnost izlaska na slobodno tržište, prenosi list. Zato bi po njemu članice skupine opskrbljivača ubuduće trebale prodavati tehnologiju samo onim zemljama koje već raspolažu odgovarajućim kapacitetima, dodaje FT. Sugestija američkog predsjednika mogla bi podijeliti opskrbljivače nuklearnom tehnologijom budući da neki od njih - poput Južne Koreje i Brazila - same ne raspolažu takvim kapacitetima. No, civilna nuklearna industrija mora podrediti svoje interese općem interesu a to je sprečavanje širenja atomskih bombi, zaključuje londonski list. Le Monde/Pariz - "Otac" pakistanske atomske bombe preuzima na sebe ulogu žrtvenog jarca Većini Pakistanaca jasno je da je "otac atomske bombe" dr. Abdul Qadeer Khan tek žrtveni jarac koji treba preuzeti na sebe odgovornost vojske i da nije djelovao sam, piše "Le Monde". Pakistanski je nuklearni program otpočetka obavijen velom tajne - javnost je o njemu malo znala i nijedna civilna vlada nije imala nadzora nad onim što se događalo u Khan Research Laboratoryju, podsjeća list. Premda je slovio za "oca" pakistanske atomske bombe, Khan je zapravo radio na obogaćivanju urana, napominje list i dodaje da je, u očekivanju neovisne istrage do koje najvjerojatnije neće ni doći, najveća žrtva ove afere ugled pakistanske vlade koja je godinama sve pobijala. Želja da se što prije zaboravi to "bolno iskustvo i teška kirurška operacija", kako kaže službeni predstavnik pakistanskog ministarstva vanjskih poslova Masood Khan, ne govori u prilog stvarnoj promjeni stajališta vlade u Islamabadu, zaključuje "Le Monde". OBAVIJEST KORISNICIMA: Od ponedjeljka 16. veljače Dnevni pregled - bilten prestaje izlaziti u PDF-formatu. Pretplatnici koji su dosad Dnevni pregled u PDF formatu koristili pristupom preko Hinina weba moći će i dalje primati Dnevni pregled na istoj stranici ali kao HTML dokument. Pretplatnici kojima je Dnevni pregled odašiljan stalnim iznajmljenim linijama primat će ga i ubuduće na isti način. Pretplatnici kojima je Dnevni pregled dostavljan elektronskom poštom primat će ga i ubuduće na isti način. Uredništvo Hine (Hina) akoz