ZAGREB, 5. veljače 2004. (Hina) - Dopunsko zdravstveno osiguranje, čije je ukidanje jučer najavio ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, uplaćuje danas oko 730.000 građana, a lani je od polica dopunskog osiguranja
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) prikupio 516 milijuna kuna, od čega su 223 milijuna prebačena u osnovno osiguranje.
ZAGREB, 5. veljače 2004. (Hina) - Dopunsko zdravstveno osiguranje, čije
je ukidanje jučer najavio ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija
Hebrang, uplaćuje danas oko 730.000 građana, a lani je od polica
dopunskog osiguranja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)
prikupio 516 milijuna kuna, od čega su 223 milijuna prebačena u
osnovno osiguranje.#L#
Hebrang je rekao da bi dopunsko zdravstveno osiguranje, koje je
uvedeno u lipnju 2002., trebalo prepustiti privatnim osiguravajućim
tvrtkama, budući da je prouzročilo pojačanu potrošnju lijekova pa je
2003. za lijekove potrošeno 600 milijuna kuna više nego godinu prije.
S obzirom da je u Hrvatskoj oko dva milijuna ljudi oslobođeno
plaćanja participacije (umirovljenici, bolesni, djeca), a dopunsko
osiguranje plaća 730.000 ljudi, ukupno je dopunskim osiguranjem
pokriveno oko 75 posto osiguranika, od kojih svega 20 posto plaća
premije u iznosu od 50 ili 80 kuna.
Među tih 730.000 osoba je i 350.000 umirovljenika koji nisu
oslobođeni plaćanja participacije, a umirovljenici su najveći
korisnici lijekova.
Bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić, za čijeg je mandata uvedeno
dopunsko osiguranje, tvrdi da je ono opravdalo svoje uvođenje i
posluje pozitivno. "Dopunsko zdravstveno osiguranje bilo je socijalna
mjera uvedena kako bi se umirovljenicima i socijalno ugroženima
pomoglo da ostvare svoje pravo na besplatne lijekove i liječenje".
Vlahušić također opovrgava Hebrangov podatak o povećanju troškova za
600 milijuna kuna navodeći da su troškovi HZZO-a za lijekove u 2002.
iznosili 2,1 milijardu kuna, a lani su porasli za 300 milijuna kuna.
On smatra da nije problem u dopunskom osiguranju, već troškovi za
lijekove rastu jer je oko dva milijuna građana oslobođeno plaćanja
participacije, pa njihove troškove podmiruje država. "Ako želi
smanjiti potrošnju lijekova, Hebrang mora smanjiti broj ljudi koji će
biti oslobođeni plaćanja participacije", kaže Vlahušić.
Po mišljenju pomoćnika direktora HZZO-a za dopunsko osiguranje Srećka
Vuletića, dopunsko osiguranje nije presudno utjecalo na porast
troškova za lijekove, već su znatno veći utjecaj imali liječničko
neracionalno propisivanje lijekova, povećana lista lijekova HZZO-a i
utjecaj farmaceutske industrije.
Od 1. siječnja ove godine prestaje monopol HZZO-a nad dopunskim
zdravstvenim osiguranjem pa takve police mogu prodavati i privatna
osiguravajuća društva, podsjeća Vuletić.
Hebrangovu najavu komentirala je danas potpredsjednica SDP-a i
potpredsjednica bivše Vlade Željka Antunović koja smatra da bi
postojeći sustav dopunskog osiguranja trebalo korigirati, a ne ukidati
jer bi mogao biti korektiv na tržištu i dodatni izvor financiranja u
zdravstvu.
S ukidanjem sadašnjeg modela dopunskog osiguranja, gdje je HZZO bio
monopolist na police osiguranja koje su uključivale participacije,
slaže se predsjednik Uprave "Sunce osiguranja" Svemir Kalinić, čija se
tvrtka specijalizirala za police zdravstvenog osiguranja.
"Sunce" trenutno nudi različite police dopunskog osiguranja čije
cijene se kreću, ovisno o tome koje dijagnostičke i specijalističke
usluge nude, od 70 eura do 220 eura godišnje.
"Predviđali smo da će doći do takvih promjena jer je postojeći Zakon
o zdravstvenom osiguranju loš", kaže Kalinić te najavljuje nove police
koje će po cijeni biti slične onima koje sada nudi HZZO.
Dopunsko osiguranje posljednjih je godina u krizi i u drugim
europskim zemljama jer je povećalo troškove, a nije dovoljno
poboljšalo kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. Zbog toga
Slovenija, čiji je model preuzela Hrvatska, ukida dopunsko zdravstveno
osiguranje, a troškove će pokriti povećanjem doprinosa.
(Hina) xmt ymd