ZAGREB, 29. siječnja 2004. (Hina) - Italija ima dug prema optantima i moramo ga platiti, rekao je u razgovoru za milanski Corriere della Sera Luciano Violante, bivši predsjednik talijanskog zastupničkog doma i zastupnik stranke
Lijevih demokrata.
ognanici
ZAGREB, 29. siječnja 2004. (Hina) - Italija ima dug prema optantima i
moramo ga platiti, rekao je u razgovoru za milanski Corriere della
Sera Luciano Violante, bivši predsjednik talijanskog zastupničkog doma
i zastupnik stranke Lijevih demokrata.#L#
"Vrijeđani, poniženi, zaboravljeni. Sramotni egzodus. Bježali su iz
svojih gradova. Iz Pule, iz Istre, iz Dalmacije. Istjerani puškama
jugoslavenske vojske. Dočekani zvižducima i pljuvanjem od strane
talijanskih komunista koji su ih smatrali fašistima i izdajnicima.
Prognanici u domovini. Koliko ih je bilo? 300.000, kažu najpouzdanije
procjene", piše list u uvodu razgovora. Kao službeni Dan sjećanja na
taj egzodus Talijana stranka Alleanza nazionale predlaže 10. veljače,
u znak sjećanja na 10. veljače 1947. kada je "potpisan mirovni
sporazum koji je te zemlje dao Jugoslaviji", dok se stranka Lijevih
demokrata zalaže za 20. ožujka, dan kada je iz Pule otišao posljednji
brod s izbjeglicama, napominje list.
Riječ je stranici povijesti koju je Komunistička partija Italije (KPI)
skrivala, kaže se u pitanju Lucianu Violanteu. "KPI je odlučujuće
doprinijela porazu nacifašizma i izgradnji demokracije, no sigurno ima
velike odgovornosti. Odgovornosti snose i talijanske vlade koje nisu
smatrale prikladnim napadati Tita koji se odvojio od Staljina. A
odgovornosti je imala i desnica koja je tu tragediju koristila protiv
oslobodilačkog pokreta i ponovnog rađanja demokracije u Italije",
ocjenjuje Violante.
Istarski su optanti po dolasku u Italiju bili vrijeđani, bojkotirani,
izolirani jer nisu željeli ostati u komunističkoj zemlji, a tijekom
egzodusa im se na željezničkim postajama odbijalo davati hranu i vodu,
podsjeća novinar lista. "Smatralo ih se izdajicama, no bili su
Talijani koji su to željeli i ostati. No propaganda krajnje desnice
koja je tu julijsko-dalmatinsku tragediju koristila za delegitimiranje
novorođene republike, nije pomogla tim izbjeglicama u domovini.
Italije je bila primorana potpisati sporazum radi rata i razaranja
koje je izazvao fašizam. 1920., u Puli, Mussolini je kazao da 'pred
rasom poput slavenske, inferiornom i barbarskom... mislim da je lakše
žrtvovati 500.000 barbarskih Slavena za 50.000 Talijana'", podsjeća
Violante u odgovoru. Na pitanje da li on pokolje u fojbama, u kojima
je stradalo tisuće Talijana, objašnjava kao reakciju na fašističke i
nacističke zločine u slavenskim zemljama, Violante odgovara kako
odbija traženje ravnoteže među zločinima. "Dok ja navodim rižaru San
Saba a drugi odgovaraju s fojbama zatvaramo se u kavez. Imamo
povijesnu obvezu i moramo izgraditi suvremenu i normalnu zemlju",
odgovara Violante.
(Hina) akoz