ZAGREB, 22. siječnja 2004. (Hina) - Turistička sezona u Hrvatskoj ove će godine početi ranije nego inače budući su neki hotelijeri najavili otvaranje hotela i prije Uskrsa, već u ožujku, a procijenjena ovogodišnja vrijednost ulaganja
u izgradnju i uređenje smještajnih kapaciteta u hotelima, kampovima i privatnom segmentu te u opremu i vanpansionsku ponudu od 350 do 400 milijuna eura najavljuju kvalitetnu i sadržajnu pripremu sezone.
stiteljstvo
ZAGREB, 22. siječnja 2004. (Hina) - Turistička sezona u Hrvatskoj ove
će godine početi ranije nego inače budući su neki hotelijeri najavili
otvaranje hotela i prije Uskrsa, već u ožujku, a procijenjena
ovogodišnja vrijednost ulaganja u izgradnju i uređenje smještajnih
kapaciteta u hotelima, kampovima i privatnom segmentu te u opremu i
vanpansionsku ponudu od 350 do 400 milijuna eura najavljuju kvalitetnu
i sadržajnu pripremu sezone.#L#
Po ocjeni državnog tajnika za turizam pri Ministarstvu mora,
turizma, prometa i razvitka Zdenka Mičića sve to najavljuje da će
priprema ovogodišnje sezone biti kvalitetnija nego ikada do sada.
Navedena će ulaganja, napominje, zasigurno dodatno poboljšati
kvalitetu hrvatske turističke ponude, a samim time opravdati i
ovogodišnje povećanje cijena u odnosu na lani, a koje se kreće od 5 do
10 posto.
Procjena ovogodišnjih investicija u turizmu, rekao je Mičić u
telefonskom razgovoru za Hinu, temelji se na anketi koju je po
županijama provela Uprava za tržište (u sklopu bivšeg Ministarstva
turizma), a na koju se odazvala većina hotelskih kuća čija se ulaganja
ove godine kreću oko 2 milijarde kuna (oko 260 milijuna eura). Kada se
tome dodaju najavljena, ali i procjenjena ovogodišnja ulaganja
privatnog poduzetništva, od Istre do Dubrovnika, u izgradnju i
uređenje manjih obiteljskih hotela, apartmana i drugih smještajnih
jedinica i sadržaja ponude dolazi se do ukupne brojke od 350 do 400
milijuna eura.
Imajući u vidu ulaganja, nastavak kvalitetne promocije Hrvatske na
inozemnim tržištima, posebno na turističkim sajmovima (koji se
intenzivno održavaju od siječnja do ožujka), kao i povećan broj
charter i drugih ugovora za ovu godinu te najavljeni dovršetak
izgradnje oko 200 kilometara novih autocesta do početka glavne
turističke sezone Mičić drži da s razlogom možemo optimistično
razmišljati o ovoj sezoni. Pri tome je sasvim realno i očekivanje
daljeg ovogodišnjeg porasta fizičkog turističkog prometa od 3 do 5
posto, a financijskog i više.
Očekuje, kaže, i dobru predsezonu, jer ima dosta dobrih najava i
rezervacija, a i ove godine nema neizvjesnosti sličnih istom razdoblju
prošle godine (poput rata u Iraku i SARS-a).
Naglašava i da će se ove godine provesti veća kontrola investitora da
završe (ili prekinu) veće građevinske radove do glavne sezone te da će
pojačati rad sanitarne inspekcije.
Za idući tjedan Mičić je najavio i održavanje sastanka u Ministarstvu
financija, na kojemu bi se uz više tema trebalo razgovarati i o
mogućnostima reprogramiranja dugovanja kojima su opterećene gotovo sve
turističke tvrtke po kreditima za koje jamči država. Ta jamstva iznose
oko 450 milijuna kuna, i kada bi se aktivirala većina tvrtki bi otišla
u stečaj, jer gotovo nijedna od njih ne može iz svojih prihoda vratiti
dugogodišnja nakupljana dugovanja. Stoga će se, kaže Mičić, pokušati
dogovoriti daljnja odgoda aktiviranja državnih jamstava te pronaći
druga privremena rješenja kako bi se tvrtkama pomoglo u nastavku
poslovanja. U vezi hotelsko-turističkih tvrtki koje su još u većinskom
državnom vlasništvu, njih 35 (oko 200 objekata) rješenja će se, ističe
Mičić, tražiti i u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) te Državnom
uredu za upravljanje imovinom.
U vezi pak nastavka procesa privatizacije hotelsko-turističkih tvrtki
Mičić napominje kako će novo Ministarstva mora, turizma, prometa i
razvitka, u sklopu kojega je i resor turizma, inzistirati na većoj
nego do sada uključenosti same struke u procesu odlučivanja kako bi se
izbjegle prijašnje greške i ishitrene prodaje neprovjerenim
investitorima odnosno novim vlasnicima. Nekima od njih zamjera se
nedostatak investicija u razvoj kao i nezapošljavanje u tvrtkama koje
su kupili, što baca lošu sliku na ukupnu ponudu. Također će se, kaže,
inzistirati da se privatizacija svake pojedinačne tvrtke provede po
zasebnim modelima, a u svemu će svakako biti važan novi zakon o
privatizaciji, kojega tek treba donijeti, i u kojemu bi se, između
ostaloga, jasnije definiralo vlasništvo nad zemljištem, što je, drži
Mičić, ključno pitanje za uspješan nastavak privatizacije tih tvrtki.
(Hina) tam ds