ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - U 21. stoljeću jedino gospodarstvo zasnovano na znanju omogućuje dobar životni standard, izjavio je akademik Vladimir Paar u povodu sutrašnjeg predstavljanja radnoga materijala "Hrvatska temeljena na
znanju" Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - U 21. stoljeću jedino gospodarstvo
zasnovano na znanju omogućuje dobar životni standard, izjavio je
akademik Vladimir Paar u povodu sutrašnjeg predstavljanja radnoga
materijala "Hrvatska temeljena na znanju" Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti. #L#
Uvodne napomene na predstavljanju radnog materijala, koji je
razradba Akademijine Deklaracije o znanju objavljene prije više od
godinu dana, dat će predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš, a o
dokumentu će govoriti koordinatori radne skupine akademici Eugen
Pusić i Vladimir Paar.
Paar smatra da i obrazovanje treba razvijati tako da služi takvoj
usmjerenosti gospodrstva i društva. "Cilj obrazovanja je
pripremiti mlade ljude za njihove buduće struke i za stalno učenje,
potrebno za praćenje razvoja struke, te ih odgojiti da budu
kritički i humani članovi zajednice", napomenuo je.
Po njegovim riječima treba smanjiti opseg gradiva i
enciklopedijski karakter učenja, preusmjeriti težište od
memoriranja činjenica i podataka na njihovu povezanost, pojačati
stvaralačku i aktivnu sastavnicu učenja. Ključna je kvaliteta
usvojena znanja i težnja razvoju, dodao je Paar.
Smatra da je osnovni preduvjet uspješnosti sveučilišta znanstvena
djelatnost na svjetskoj razini kvalitete, jedinstvo nastave i
znanosti i prilagođivanje potrebama suvremenog razvoja.
"Znanstvena istraživanja, fundamentalna, primijenjena i razvojna
trebaju se skladno prožimati. U svakom od tih područja treba
primjenjivati svjetske kriterije vrjednovanja, koji su različiti
za različita područja", izjavio je Paar.
Po pisanju francuskoga "Le Mondea" Europsko povjerenstvo kani
potkraj siječnja zatražiti od država članica da dvostruko povećaju
izdvajanje za znanost. Tako bi europski proračun za znanost koji
trenutačno iznosi pet milijarda eura, u početku sljedećeg
desetljeća mogao nadmašiti deset milijarda.
Europu najviše pogađa izostanak rasta, a izlaz je u ulaganju u
znanost i izume, upozorava list, podsjećajući da je na sjednici
Europskog vijeća u Barceloni u ožujku 2002. odlučeno da Europljani
kašnjenje za SAD-om i Japanom nadoknade tako što će do 2010. za
znanost i razvoj izdvajati tri posto BDP-a umjesto sadašnjih samo
1,9 posto.
(Hina) mc