U novom stalnom postavu uvršteno je 650 djela hrvatskih umjetnika u razdoblju od 1800. do 2000. , a obnova Moderne galerije, koja ove godine obilježava 100. obljetnicu djelovanja, trajala je 13 godina. U postav su uključene slike, skulpture, grafike i crteži, djela stilski i kronološki povezana, što je jedna od velikih novosti postava.
Po riječima ravnatelja Igora Zidića u stalnom postavu je tek desetina fundusa Moderne galerije, koja u hrvatskoj likovnoj umjetnosti zauzima najistaknutije mjesto. Zidić je i autor koncepcije stalnog postava, a cjelokupni postav osmislio je arhitekt Željko Kovačić.
Ministar Biškupić je na otvorenju istaknuo da je ta galerija utjecajno središte koje promovira modernu i postmodernu hrvatsku likovnu umjetnost i od večeras veliki kulturni događaj, kojim se potvrđuje kontinuitet i likovna dostignuća u hrvatskoj likovnoj umjetnosti.
Biškupić je, uz ostalo, podsjetio da je Galerija osnovana 1905. godine zauzimanjem tadašnjega Hrvatskog društva umjetnosti. Ocijenio je da je u povijesnom, stogodišnjem trajanju Moderna galerija, po obujmu i izražajnosti dostignuća u predstavljanju retrospektivnih i problemskih odnosno, tematskih, međunarodnih izložbenih i kulturoloških projekata, jedna od naših kulturnih institucija u kojoj se osjeća jaki naboj generacija likovnih umjetnika, ali i vodećih povjesničara umjetnosti, odnosno onih koji su bili na čelu te Galerije.
Biškupić je napomenuo kako fundus galerije u značajnom segmentu čine donacije vodećih umjetnika, poput Đ. Tiljka, K. Kantoci, K. Tompe, F. Šimunovića, M. Kumbatović i drugih.
Početak galerije utemeljen je na djelima istaknutih hrvatskih umjetnika, poput V. Karasa, V. Bukovca, B. Č. Sesije, te kipara I. Rendića, R. Frangeša Mihanovića, I. Meštrovića, a nastavlja se djelima iznimnih predstavnika hrvatske moderne, početka 20. stoljeća, kojega su obilježili J. Račić, M. Kraljević, V. Becić, O. Herman, M. Uzelac, V. Gecan i drugi.
Osim slikara, predstavnika "zemljaša", s izraženim socijalnim nabojem Moderna galerija predstavlja se umjetnicima poput Lj. Babića (jednoga od njezinih ravnatelja), J. Miše, Z. Šulentića, J. Plančića, E. Vidovića i M. Tartaglie.
Kiparstvo je predstavljeno opusima F. Kršinića, A. Augustinčića, V. Radauša, te se nastavlja na figurativni izraz ekspresivne i poetske koncepcije u slikarskim opusima I. Joba, L. Juneka, O. Postružnika, S. Šohaja, A. Motike, do poslijeratnoga razdoblja koje uključuje stilske fenomene, od geometrijske i lirske apstrakcije, enformela i nadrealizma, do novih oblika figuracije 20. i početka 21. stoljeća.
Uz ministra Biškupića i ravnatelja Zidića na otvorenju su govorili i predsjednik saborskog Odbora za kulturu Petar Selem te gradonačelnik Milan Bandić.
Autor postava je arhitekt Željko Kovačić, koji je svojm postavom očuvao izvornost Vranyczanyjeve palače, današnje Moderne galerije, a u njezinu predvorju večeras je otkriveno poprsje Luje Vranyczanyja, rad kipara Kuzme Kovačića.
Stalni postav prati i katalog pod nazivom "Povijest palače - ustanove - obnove".