U rastrošnosti prednjače hladnjaci i ledenice te klima uređaji, kaže nacionalna voditeljica programa Vesna Kolega iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Po njezinim riječima, povećana potrošnja posljedica je nesređenosti hrvatskog tržišta, na kojemu dosad nije bilo propisa o obveznom označavanju energetske učinkovitosti kućanskih aparata, ali i navika i kupovne moći hrvatskih potrošača.
U razvijenim zemljama, kaže Kolega, standardi označavanja energetske učinkovitosti već su neko vrijeme na snazi i stalno se nadopunjuju, pa je izlaz za proizvođače koji ne udovoljavaju tim standardima, izvoz na tržišta kao što je hrvatsko.
Ti proizvodi kod nas imaju dobru prođu jer domaći potrošači pri kupnji u prvom redu gledaju cijenu uređaja, zanemarujući podatke o potrošnji energije, čime na dulji rok ostvaruju financijski gubitak u obliku većih računa za struju, kaže Vesna Brčić Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Željko Tomšić, ujedno direktor programa UNDP-a i GEF-a, smatra da će promjena loše slike potrošnje električne energije u kućanstvima započeti primjenom Pravilnika o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih aparata.
Taj pravilnik, koji se počinje primjenjivati 1. svibnja 2006. godine, propisuje obvezu isticanja oznaka energetske učinkovitosti za kućanske aparate koji za pogon koriste električnu energiju.
Provedba pravilnika i programa UNDP-a i GEF-a trebala bi, kako se očekuje, povećati energetsku učinkovitost hladnjaka i ledenice za 20 posto, do 2011. godine, kao i poboljšanja učinkovitosti perilica rublja i drugih uređaja.
U Europskoj uniji, označavanje energetske učinkovitosti započelo je u pojedinim zemljama sedamdesetih godina, a smjernicom EU-a iz 1992. postalo je obavezno.