Rekao je to danas direktor HEP - Toplinarstva Branimir Poljak na početku javne rasprave o revitalizaciji CTS-a.
U razdoblju od 2006. do uključivo 2009. godine, u planu je zamjena 35 kilometara vrelovodne mreže, od čega 20 kilometara magistralnih vrelovoda te 15 kilometara vrelovoda u zagrebačkim naseljima.
U ukupnoj investiciji od 20,3 milijuna eura, zajam Svjetske banke iznosi 18,5 milijuna eura, a ostatak će investirati HEP.
Prema riječima Zlatka Komeričkog iz tvrtke Ekonerg, koja je izradila predstudiju izvodljivosti za potrebe Svjetske banke, projekt modernizacije vrelovoda je ekonomski opravdan i isplativ, jer će uštede nakon obnove cjevovoda u razdoblju od 20 godina iznositi više od 70 milijuna kuna.
Očekuju se i pozitivni učinci modernizacije na okoliš, a stručnjaci su izračunali da bi zbog smanjenja potrošnje mazuta za grijanje vode, dvije zagrebačke toplane mogle smanjiti godišnju emisiju ugljičnog dioksida u zrak za 10 tisuća tona.
Zagrebački CTS star je više od 40 godina. Njime se vodom za centralno grijanje i potrošnju opskrbljuje 85 tisuća stanova, odnosno trećina zagrebačkog stambenog fonda i 4 tisuće poslovnih prostora.
Dijelovi vrelovodne mreže su dotrajali pa su sve češća puknuća, što dovodi do povećanja gubitaka, koji, prema riječima tehničkog rukovoditelja HEP Toplinarstva Roberta Vuka, godišnje dosežu 960 tisuća prostornih metara vode ili 150 tisuća megavata energije. Samo 2004. godine, bilo je, dodaje Vuk, 140 većih hitnih intervencija u vrelovodnoj mreži, koje su koštale 12 milijuna kuna.