Kompromisno rješenje predviđa ukupni proračun od 862,3 milijarda eura, što predstavlja 1,045 posto europskog BDP-a.
To je oko 13 milijarda eura više od ranijeg britanskog prijedloga, no manje od prijedloga prijašnjeg predsjedatelja Luksemburga, koji je u lipnju neuspješno predlagao 871,5 milijardi eura.
London je pristao na smanjenje svog kontroverznog rabata za 10,5 milijarda eura u idućih sedam godina kako bi pridonio financiranju troškova prošlogodišnjeg proširenja Europske unije.
Rabat, koji je prošle godine iznosio 5,3 milijarda eura, rast će i dalje, no neće doseći 7,7 milijarda eura godišnje, koliko bi prosješno iznosio bez reforme. Smanjivanje rabata započet će 2009. godine.
Nizozemska, neto-uplatitelj, osigurala je smanjenje svojih uplata u europski proračun za milijardu eura godišnje, Austrija za 600 milijuna eura, a Njemačka za 300 milijuna eura.
Novim zemljama članicama vraćeno je 5,3 milijarda eura pomoći za regije. Velika Britanija predložila je, naime, u odbačenom prijedlogu od srijede da se sredstva za regionalnu pomoć smanje za čak 12,3 milijarda eura.
Poljska, najveća nova članica, dobila je dodatnih 2,3 milijarda eura.
Slovačkoj, Litvi i Bugarskoj obećano je više od 1,4 milijarda eura za zatvaranje starih nuklearnih elektrana sovjetske proizvodnje.
Dogovoreno je također da će Europska komisija provesti temeljitu reviziju europskog proračuna, uključujući britanski rabat i Zajedničku poljoprivredu politiku (CAP) i 2008./09. o rezultatima podnijeti izvješće.