FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

MOBMS-ov priručnik s preporukama novinarima kako izvještavati o suicidu

ZAGREB, 14. prosinca 2005. (Hina) - Ministarstvo obitelji branitelja imeđugeneracijske solidarnosti MOBMS objavio je danas priručnik u kojemse preporuča novinarima kako bi najbolje bilo izvještavati o samoubojstvima.
ZAGREB, 14. prosinca 2005. (Hina) - Ministarstvo obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti MOBMS objavio je danas priručnik u kojem se preporuča novinarima kako bi najbolje bilo izvještavati o samoubojstvima.

Ministarstvo medijima poručuje da sadržaj priručnika ne shvate kao pritisak na slobodu izvještavanja, već isključivo kao stručnu preporuku,.

Autori priručnika su stručnjaci Elvira Koić, Blaženka Gogić, Zoran Komar, Mladen Lončar, Herman Vukušić, Veljko Đorđević i Mladen Mavar.

U Priručniku se navodi da je publicitet koji mediji daju samoubojstvu jedan od čimbenika koji ranjivu osobu može navesti na suicid.

Izvještavanje o samoubojstvima na odgovarajući način može spriječiti tragičan gubitak ljudskih života poručuju novinarima psihijatri.

Istraženo je da nakon što televizija izvijesti o samoubojstvu, u sljedećih deset dana poraste broj samoubojstava, napominje se u priručniku i dodaje da se tzv. "Wertherovim efektom (prema liku iz Goetheove priče) označava oponašanje ili kopiranje samoubojstva. Davanje publiciteta samoubojstvu može stvoriti ideju da je ono normalno, a način na koji mediji izvještavaju o slučajevima suicida može utjecati na druge tj. može potaknuti ili spriječiti oponašanje suicidalnog ponašanja.

U priručniku autori navode i kako bi trebalo izvještavati o samoubojstvima te novinarima poručuju da statističke podatke treba tumačiti pažljivo i ispravno, koristiti autentične i pouzdane izvore informacija, te između ostalog da bi senzacionalističke reportaže o samoubojstvima trebalo uporno izbjegavati, naročito kada je riječ o poznatim osobama. Drže da reportažu o takvom događaju treba svesti na najmanju moguću mjeru te da naslovi na prvoj stranici nikada nisu idealno mjesto.

Stručnjaci novinarima poručuju da samoubojstvo ne bi trebalo opisati kao način kojim je osoba riješila osobne probleme - bankrot, akademski neuspjeh, seksualno zlostavljanje.

Prikazujte isključivo pouzdane podatke, na unutrašnjim stranicama tiska, uvijek kao sporednu vijest. Ne objavljujte fotografije i oproštajna pisma kao ni specifične detalje načina samoubojstva te nemojte veličati samoubojstvo ili praviti senzaciju od njega, poručuje se u Priručniku. Reportaže trebaju naglasiti utjecaj koji samoubojstvo ima na obitelj i druge preživjele, u smislu stigme i psihičke patnje, a naglasak bi trebao biti na žaljenju zbog smrti te osobe.

Navedite nazive, brojeve telefona i adrese dostupnih službi za zaštitu mentalnog zdravlja i udruga kod kojih se može dobiti pomoć.

Psihijatrijska struka novinarima predlaže da surađuju sa zdravstvenim službama u predstavljanju činjenica.

"Objavite znakove upozorenja na samoubilačko ponašanje i poručite da je depresija često udružena sa samoubilačkim ponašanjem i da se može liječiti", poručili su novinarima psihijatri u "Priručniku s preporukama za praćenje suicida".

Smjernice za priručnik predstavljene su na 10. godišnjoj konferenciji Centara za psihosocijalnu pomoć hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, održanoj na Bjelolasici 8. i 9. prosinca i predstavljaju zbir svjetskih iskustava. Kao takve ih je u vidu preporuka, proteklih godina više puta objavila Svjetska zdravstvena organizacija, ističe MOBMS.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙