U tekstu "Državnopravna prošlost i budućnost sadašnje BiH", objašnjavajući te scenarije, Šančević ističe kako bi, po prvom, ta država bila slobodna, pravedna, ravnopravna, demokratska, federalna ili konfederalna, stabilna, europska BiH.
Po drugom, to bi bila protektorska nepravedna, nedemokratska, unitarna ili dvoentitetska, nestabilna, izvaneuropska BiH, a po trećem potpuno podijeljena BiH u tri dijela - Republika Srpska ujedinjena sa Srbijom, smanjena pretežno bošnjačka BiH te ujedinjeni hrvatski kantoni u enklave u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, zatim ujedinjeni s Hrvatskom.
Sančević smatra da se na temelju dosadašnjih iskustava može zaključiti kako u Srba postoji jaka velikosrpska struja za ujedinjenje Republike Srpske sa Srbijom, u Bošnjaka je još prisutna ideja o unitarnoj državi s islamskom prevlasti, a kad je pak riječ o Hrvatima, prevladava želja za ukinućem Republike Srpske i preuređenjem Federacije BiH kako bi postigli ravnopravnost s ostala dva brojnija naroda. Prema tome, prvi je scenarij najprihvatljiviji za bosanskohercegovačke Hrvate, tvrdi Sančević.
U tematskome bloku tromjesečnika Hrvatske revije (4./2005.) svoje priloge o Daytonskoj BiH objavili su i Hakan Wiberg, profesor sociologije i nekadašnji ravnatelj "Peace Research Institute" iz Kopenhagena, Ivan Markešić, znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" iz Zagreba, politički geograf Gerard Toal, profesor na Sveučilištu "Virginia Tech", demograf Ante Markotić, profesor na Sveučilištu u Mostaru, te povjesničar Ante Čuvalo, profesor na "Joliet Junior College", nedaleko od Chicaga.
Hrvatska revija, časopis Matice hrvatske utemeljen je 1928.