HINA - Financijski servis
S 210 milijuna eura zajma Europske investicijske banke financirat će se izgradnja punog profila autoceste Zagreb-Rijeka na dionici od Kikovice do Stare Sušice, suglasila se danas Vlada.
Uz suglasnost tvrtki Autocesta Rijeka-Zagreb za to zaduženje, Vlada je dala i državno jamstvo za taj zajam.
Dionica Kikovica-Stara Sušica duljine je 44,26 kilometara, a izgradnja iz poluprofila u puni profil koštat će 260 milijuna eura, od čega 210 milijuna zajamom daje EIB.
Radovi na toj dionici počeli bi iduće godine, a trebaju biti gotovi do konca 2008. kada bi autocesa Zagreb-Rijeka u potpunosti bila u punom profilu, najavio je ministar prometa Božidar Kalmeta.
Autocesta Zagreb-Rijeka dovršena je u lipnju 2004. i to 99 kilometara u punom, a 55,6 kilometara u poluprofilu.
Dogradnja u puni profil odvija se u dvije faze, prva, a riječ je o 11,3 kilometra već je započela i financira se iz neutrošenih 53 milijuna eura još iz prve faze gradnje autoceste.
Vlada je na potvrdu Saboru poslala Ugovor o zajmu Svjetske banke u iznosu od 67,8 milijuna eura za Projekt razvoja sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj.
Uredbama i odlukama uredila je način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije lokalnih jedinica u 2006.
Na to ime ukupno će se izdvojiti 2,3 milijarde kuna, što iz Državne riznice, što izravno iz udjela lokalnih jedinica iz poreza na dohodak.
U idućoj se godini za 21 županiju i 32 grada planira izdvojiti 894 milijuna kuna za osnovno, 438 milijuna za srednje školstvo.
Time ukupno 1,3 milijarde kuna ide za osnovno i srednje školstvo koje se ne vide u proračunu Ministarstva znanosti, kazao je ministar financija Ivan Šuker.
Za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove usmjerit će se 424 milijuna kuna, za javne vatrogasne postrojbe 278 milijuna, za domove za starije i nemoćne 205 milijuna, te 90 milijuna za centre za socijalnu skrb.
Strani su državljani od 1991. podnijeli 4211 zahtjeva za povrat imovine oduzete za vrijeme komunizma, a simulacije pokazuju da bi za obeštećenje trebalo 756,8 milijuna kuna u razdoblju od 20 godina, istaknula je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt na sjednici Vlade.
Za Austriju, iz koje su stigla 444 zahtjeva, trebalo bi 116,9 milijuna kuna, što je oko 5 milijuna kuna godišnje u 20 godina, objasnila je.
Zahtjevi iz SAD-a, kako je navela, u visini su 36,8 milijuna kuna, iz Izraela 49 milijuna kuna, a iz Slovenije 30 milijuna kuna. No, kod Slovenije uvjet je reciprocitet, kazala je.
Ministrica je ponovila da se neće vraćati imovina već vraćena temeljem sporazuma bivše SFRJ i drugih država, a da za imovinu do sada nije vraćena treba sklopiti bilateralne sporazume.
Temelj za to su izmjene Zakona o naknadi za oduzetu imovinu, do kojih je došlo nakon odluke Ustavnog suda da i stranci, kao i hrvatski državljani, mogu tražiti povrat imovine.
Premijer Ivo Sanader ističe da je taj Zakon donijet za mandata bivše Račanove Vlade, da je Ustavni sud dao jasan nalog zakonodavcu i rok, koji je dva puta produžavan, da donese odgovarajući zakon.
Oni koji se danas bune, sami su ga donijeli, mi tada u oporbi bili smo protiv, ali ga danas poštujemo, jer ga je donijela saborska većina, kazao je.
Demantira tvrdnje iz SDP-a da nije bilo liste zemalja s kojima se namjeravalo potpisati sporazume, da se nisu vodili pregovori.
To je, tvrdi, krajnje neozbiljan, politikantski pokušaj.
Ministrica pravosuđa naknadno je novinarima izjavila da Ministarstvo ne razmišlja o izmjeni Zakona.
Upozorava da treba voditi računa o koracima, odnosno o činjenici da Austrija još nije vratila parafirani Sporazum.
Nakon što sporazum ratificiraju oba parlamenta, počinje teći rok od šest mjeseci za podnošenje zahtjeva i svi koji su već podnijeli morat će ponovno predati zahtjev, po proceduri, uz dokumente i po cijenama kao i za hrvatske državljane - po Zakonu maksimalna naknada po osobi može biti 3,7 milijuna kuna.
Tek tada bi se znale prave brojke i pitanje je koliko bi tih zahtjeva bilo pozitivno riješeno, naglašava ministrica.
U nacrtu sporazuma izričito se spominje da onaj tko je obeštećen po sporazumima bivše SFRJ i Austrije nema pravo na obeštećenje, a nakon prvog ugovora s Austrijom, drugim je ugovorom iz 1980. utvrđena isplata 2,4 milijuna austrijskih šilinga za imovinu nacionaliziranu Zakonom o nacionalizaciji iz 1948.
Hrvatska ima zahtjeve iz 35 zemalja, a pregovori o bilateralnim sporazumima kreću na inicijativu tih zemalja, uz Austriju zahtjev podnijele SAD, Izrael i Slovenija, kazala je.